Tijekom razdoblja od 1992. do 1993. godine i u jesen 1995. godine, revidirana je ornitološka zbirka Dubrovačkog muzeja. Pregledano je ukupno 946 preparata, od toga 322 balga, 348 dermoplastičkih ...preparata i 275 dermoplastičkih preparata smještenih u dioramama, te jedan želudac. Zbirku je stvorilo ukupno 69 prikupljača, a sastoji se od 238 vrsta ptica iz 18 redova i 57 porodica, što čini 60% svih zabilježenih vrsta ptica u Hrvatskoj. Tri najstarija preparata, vrsta Anas querquedula, Vanellus vanellus i Coccothraustes coccothraustes, potječu iz 1867. godine. Nevrapčarke su zastupljene sa 139 vrsta iz 36 porodica, odnosno 17 redova, a red Passeriformes je zastupljen s 99 vrsta iz 21 porodice. Na 335 preparata nedostaju podaci o lokalitetu, a na 470 preparata nema podataka o prikupljaču. Vrsta Ficedula semitorquata je prvi, a vrsta Gavia immer četvrti nalaz za Hrvatsku. Zbirka sadrži rijetke i zanimljive vrste, kao što su: Pelecanus onocrotalus, Plegadis falcinellus, Neophron percnopterus, Gyps fulvus, Accipiter brevipes, Crex crex, Tetrax tetrax, Prunella collaris i Hippolais olivetorum. Preparat vrste Larus genei je bez podataka, te se ne može smatrati prvim nalazom za Hrvatsku. Zanimljive su i zimske zabilježbe vrsta Alca torda i Fratercula arctica. Zbirka sadrži 71 vrstu iz razdoblja proljetnih migracija, 83 vrste iz jesenskih migracija, te 51 gnjezdaricu i 54 vrste koje prezimljuju na području Dubrovnika.
Prigodom 100. obljetnice smrti, u članku je dan prikaz života i rada šumarskog stručnjaka i publicista Josipa Ettingera (Nova Gradiška, 20. 11. 1801. – Zagreb, 4. 2. 1908.), jednog od naših prvih ...zoologa, dendrologa i ornitologa. Završivši šumarske nauke u Mariabrunnu, veći dio svoga radnog vijeka proveo je službujući u Srijemu i bjelovarsko-križevačkom kraju, izučavajući izvornu floru i faunu, skupljajući muzejski materijal za Zemaljski zoološki muzej u Zagrebu i dendrološku zbirku Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. Posebno izučavajući ptičji svijet Obedske bare, svojim radom “Der Syrmische Sumpf Obedska bara und seine Vogelwelt” (Beč 1857) pobudio je interes stranih i domaćih ornitologa za ovaj ptičji rezervat. Svojom prvom knjigom iz oblasti lovstva “Sriemsko-slavonsko-hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice” (Zemun 1857) prvi je opisanim životinjama, uz latinsko i njemačko ime, nadijelio i hrvatsko ime, postavivši tako temelje našega narodnog nazivlja životinja. U suradnji s Ljudevitom Vukotinovićem (JAZU) objavljuje njihov zajednički rad o formama roda Quercus. Njegovo djelovanje na stručnom publicističkom radu dolazi posebice do izražaja u Zagrebu nakon umirovljenja, kada potporom Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva objavljuje više knjiga i poučnika iz oblasti šumarstva i lovstva, od kojih se u radu posebno ističu: Hrvatski lovdžija, Registar pisaca i članaka Šumarskog lista i Hrvatski-šumarski leksikon.
