Glagolski paronimi u hrvatskome jeziku Bašić, Marijana; Grgat, Marta
Croatica et Slavica Iadertina,
01/2023, Volume:
18, Issue:
1
Journal Article, Paper
Open access
Paronimi su riječi koje imaju sličan izraz, a različit sadržaj, odnosno riječi koje se slično pišu, ali imaju različito značenje. Upravo zbog sličnoga izraza govornici često odstupaju od norme pri ...upotrebi paronimnih parnjaka u svakodnevnoj komunikaciji. U teorijskom dijelu rada raspravlja se o određenju paronima i predstavljaju rezultati malobrojnih dosadašnjih istraživanja. U drugome dijelu rada prikazano je istraživanje u kojemu je sudjelovalo 109 ispitanika. Kao instrument poslužio je upitnik koji se sastojao od dva zadatka nadopunjavanja rečenica. Svaki je zadatak sadržavao po deset rečenica s glagolskim paronimnim parnjacima (korijenskim i prefiksalnim). Prikazani su rezultati svih ispitanika, a zatim su se odgovori raščlanjivali prema trima kriterijima (obrazovanje, materinsko narječje i odraz jata). Cilj je istraživanja utvrditi odstupaju li ispitanici od norme hrvatskoga standardnog jezika pri upotrebi paronimnih glagola, odnosno prepoznaju li razliku između paronimnih parnjaka te služe li se odgovarajućim parnjakom u zadanom kontekstu. Rezultati istraživanja potvrdili su hipotezu da ispitanici bolje razlikuju prefiksalne paronime. Lošiji su rezultat ispitanici postigli u zadatku u kojemu se tražilo da prepoznaju korijenske paronimne parnjake u određenom kontekstu. Rezultati istraživanja potvrđuju Tafrin (2003) zaključak o nužnosti izrade rječnika paronima u kojemu bi se nalazilo objašnjenje paronima i njihove tvorbe te popis najčešćih pogrješaka kod govornika.
U ovome se radu na temelju istraživanja uporabe paronima promišlja o odnosu norme i uzusa te o izazovima istraživanja norme i uzusa. Naime, paronimi su kao riječi sličnoga izraza i različita značenja ...zanimljivo standardološko pitanje – ali i jezikoslovno s obzirom na to da je paronimija vrsta leksičkoga odnosa. Izazov pri istraživanju paronima kao standardološkoga pitanja predstavlja uopće istraživanje norme i uzusa te stoga kroz rad promišljamo o tome što čini normativne izvore u hrvatskome jeziku, na čemu treba temeljiti normu te kako istraživati uzus. Istraživanje je provedeno na uzorku od 296 ispitanika putem anonimnoga upitnika koji je sadržavao zadatak nadopunjavanja rečenica. Rezultati pokazuju da postoje paronimni parnjaci koje velik broj ispitanika upotrebljava u značenju drukčijemu negoli je propisano u normativnim izvorima, ali i da sama norma nije sasvim usuglašena oko toga je li kod određenih članova riječ o paronimima ili sinonimima.
U ovome se radu nastoje utvrditi značenja riječi čitak i čitljiv. Naime, norma nije usuglašena što znači prvi, a što drugi pridjev; rječnici daju suprotna značenja pa nije jasno koja se od tih riječi ...odnosi na razumljivost i lakoću čitanja teksta, a koja na razumljivost i lakoću čitanja rukopisa i tiska. Takvo se semantičko kolebanje javlja i u uporabi, u tekstovima različitih žanrova. Stoga u radu analiziramo rječnike hrvatskoga jezika od početka 20. stoljeća naovamo kako bismo pratili normativni put promatranih riječi, a odgovore tražimo i u jezičnim savjetnicima. Potom u gramatikama istražujemo sufikse -ak i -ljiv kako bismo ustanovili postoji li razlika u značenju promatranih riječi, te tražimo primjere uporabe u Hrvatskoj jezičnoj riznici i Hrvatskome nacionalnom korpusu kako bismo stekli uvid u to kako korisnici upotrebljavaju riječi čitak i čitljiv u osnovnim i izvedenim oblicima. Na temelju analize korpusa predlažemo proširenje i bolje oblikovanje rječničkih definicija te, zaključno, raspravljamo o pitanju leksikografskoga normiranja koje je otvorilo ovo istraživanje.
Our practical proposal will be focused on situations, with different difficulty
levels, in which the vocabulary to use is very similar formally, but very different
regarding its meaning. There is a ...wide variety: hesitation (absence / presence / change)
in the use of prepositions, derivations or reflexivity, among others. We will begin with
the oposition of only two words, indicating their phonic proximity and graphic
similarity, and at the same time their great semantic distance. With the second activity
we will extend the examples of words and expressions with these features, stressing the
oposition «formal proximity semantic distance». With the third and last activity we
will increase the number of analised examples and we will review the subject. The four
abilities will be worked equally.
Nuestra propuesta práctica va a centrarse en presentar situaciones (graduadas
en dificultad) en las que el léxico a utilizar es muy parejo en lo que a la forma se refiere;
no así su significado y sentido, muy distante de unas voces a otras. El abanico de
variedades distintivas es amplio: vacilación (ausencia/presencia/cambio) preposicional,
derivaciones o reflexividad, etc. Se comenzará con la oposición de únicamente dos
términos, haciendo notar su cercanía fónica y parecido gráfico para destacar su gran
distancia semántica. Una segunda actividad ampliará tanto el repertorio de palabras y
expresiones con estas características como el repertorio de disparidades, volviendo a
hacer hincapié en el par «proximidad formal/distancia semántica». Una tercera y última
actividad aumentará los elementos contrastados y servirá de repaso y evaluación de lo
tratado. Se trabajarán, por igual, las cuatro destrezas.
PDF