Sve je veći utjecaj procesa europske integracije na kreiranje javnih politika država članica te na njihove političke i upravne strukture. To se također odnosi na utvrđivanje kruga subjekata koji ...sudjeluju u političkom odlučivanju. Autorice rada posvećuju pozornost organizacijama civilnog društva kao čimbenicima demokratizacije društva i načinima njihovog uključivanja u političke procese. Na razini Europske unije primjenjuje se model refleksivne deliberativne poliarhije kao oblik ustrojstva vlasti koji najviše pogoduje razvoju participativne demokracije. U takvom je sustavu donošenje političkih odluka obilježeno decentraliziranim utjecajima, a građani su predstavljeni putem izabranih javnih dužnosnika i različitih organizacija civilnog društva koje kanaliziraju pojedine interese, ali i omogućavaju međusobno horizontalno i vertikalno usuglašavanje. Radi jačanja organizacija civilnog društva kao važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije, Vlada RH je u srpnju ove godine usvojila Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Temeljno pitanje na koje autorice nastoje dati odgovor jest na kojoj je razini socijalna kohezija u Hrvatskoj te postoje li preduvjeti za razvoj participativne demokracije.
Razmatranje odnosa političke kulture i političkog sustava stara je, a danas jedna od najznačajnijih tema suvremene političke znanosti. Međuovisnost političke kulture i demokracije u ovom se radu ...razmatra u okviru četiri koncepta: ideje poliarhije R. A. Dahla; modela civilne kulture G. A. Almonda; koncepta konsocijacijske demokracije A. Lijpharta; i teorije modernizacije i postmodernosti R. Ingleharta. Razmatranje odnosa i stupnja kongruentnosti političke kulture i demokracije u pojedinim konceptima upućuje na opći zaključak da politička kultura oblikuje i ograničava mogućnosti demokracije i demokratske legitimacije. Demokracija nije rezultat ni političke kulture niti političke strukture, već njihove složene interakcije.
