U tekstu se analiziraju principi građenja popularnog mita. Popularni mit sagledan je kao rezultat popularne proizvodnje koja eksploatira materiju metajezika kao drugostupanjskog semiološkog sustava. ...Za razliku od Barthesovog koncepta mitifikacije samog mita, ili popularnog korištenja mita u duhu Fiskeovog razumijevanja snaga popularnog, popularni mit svoj izraz pronalazi u slobodnom korištenju potencijala metajezika. Popularni mit preuzima mehanizme metajezične značenjske produkcije kako bi metajezične oblike transformirao u prazne označitelje, koji još jedino zrače fascinacijom vlastitih modela. Na taj način, popularni mit neutralizira efekte metajezičnog djelovanja, inaugurirajući eru u kojoj slabe potencijali tekstualnog nametanja klasne izuzetnosti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Sadržajni i praktični dosezi doktorskog rada pod naslovom Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi pokazuju kako šezdesete ...godine 20. stoljeća u kulturi, u europskim i svjetskim razmjerima, mogu biti prepoznate kao zasebno mikro-razdoblje moderne kulturološke povijesti, a koje je društvenim i kulturnim procesima započetim upravo tada snažno, na nekim poljima i presudno, utjecalo na svijet u kojemu danas živimo. Jasno su, dakle, vidljivi nasljedovanje, aktualizacija i primjena najboljih koncepata europske kulturne i humanističke tradicije, ali i novine u teorijskoj i filozofskoj misli koje su u pravilu dolazile s angloameričkih prostora.
Svrha ovoga istraživanja bila je detektirati društvenu ulogu književnosti i njezinu svrhu u cjelini kulture te postaviti i razraditi metodologiju mikrohistorije kulture i književnosti šezdesetih – dekade na samom 'rubu kraja' moderne kao epohe u krizi (na hrvatskim književno-geografskim prostorima) – prema raznovrsnosti mogućih tipova određenih novom strukturom osjećaja, koji omogućuju (novo) shvaćanje i opis književnih i kulturnih epoha, ali i njihovo razumijevanje. Predmetno književno i kulturološko razdoblje do sada nije bilo sustavno obrađivano te još uvijek nije usustavljena tipologija prema kategoriji duha vremena. Rezultati istraživanja provedenih u ovom doktorskom radu pokazala su supostojanje i međusobno prožimanje visokovrijednih umjetničkih poticaja i utjecaja koje je donosila popularna kultura u kontekstu duhovne povijesti i nove strukture osjećaja nastale upravo u šezdesetima.
U šezdesetima u hrvatskoj književnosti i kulturi inzistira se na specifičnostima korpusa i kulturnih fenomena u području literature, a čija analiza nedvojbeno pokazuje utjecaje šezdesetih kao sociokulturnoga pokreta globalnih razmjera na nacionalnu kulturu pa tako i na književnost.- The doctoral thesis The Sixties in Croatian Literature and Culture aims to demonstrate that 1960s can be recognized as a separate micro period in the modern cultural history both in Europe and worldwide, indicating that social and cultural processes initiated at the time have largely affected the contemporary world. The focus of the thesis is to detect the role and the aim of the literature in society and culture as a whole as well as to establish and develop methodology of the micro history of the culture and literature in the 60s, a decade at 'the very end' of modernism experiencing crisis (in the Croatian literary-geographical area). The methodology is based on the diversity of possible types of novels determined by the new structure of feelings, which, along with a (new) perspective and account of the literary and cultural periods, offer possibilities for their deeper understanding. The research, which has provided a novel systematic analysis of the literary and cultural period under study, demonstrates the coexistence as well as the intertwinement of much appreciated artistic motives and influences. These were introduced by popular culture within the context of spiritual history and the new structure of feelings which emerged in the 1960s.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Televizijske serije su u periodu tzv. Normalizacije u Čehoslovačkoj – 70. Ih i 80.
ih godina prošloga stoljeća, postale najvažniji žanr popularne kulture. Novi režim
prebacio je propagandni naglasak ...na sferu popularne kulture čime su televizijske
serije postale prostor u kojem se savjesno kontrolirana dominantna ideologija
spajala sa razmišljanjem i stavovima publike. Ovaj rad bavi se ulogom popularne
kulture u kasnom socijalističkom društvu, osobito njenim sudjelovanjem u procesu
postizanja konsenzusa između komunističke vlasti i podređenih građana. Razmatra
se kako je stvoren konsenzus kroz ograničen potrošački stil života. U prilog tomu
prikazan je institucionalni okvir produkcije i funkcije popularne kulture. To je u
svezi s fundamentalnim pitanjem primjenjivosti koncepta i teorija kulturnih studija
na situaciju socijalističkih društava. Preostali dio rada pozornost stavlja na analizu
jedne od najpopularnijih TV serija tog doba “Žena za pultom” koja u širem kontekstu
vremena postaje koristan instrument za studiju spolnih relacija predstavljenih
u stilskoj ideji socijalističke emancipacije. Prikazuju se podijele likova i funkcija
komunističkih slavlja kao primjeri većeg sustava kulturnih vjerovanja posredovanih
u seriji. U zadnjem dijelu autoria ističe “Ženu za pultom” kao tipičnu sapunicu
s karakteristikama koje uvode u idealan svijet u kojem sve važnije poteškoće
svakodnevnog života bivaju riješene. Glavni lik TV serije predstavlja idealnu
socijalističku ženu, kako bi se promovirao koncept socijalističkog načina ženske
emancipacije. Uloga oba spola razmatra se u završnom dijelu.
U radu se raspravlja o tekstualnom i strukturnom naslijeđu socijalizma u hrvatskoj popularnoj glazbi od raspada socijalizma i Jugoslavije. Popularna je kultura u okviru jugoslavenskog socijalizma ...bila nelagodan kompromis između socijalističke svijesti i kapitalističkog konzumerizma. Popularna je glazba doživjela ista proturječja kao i drugi aspekti života u Jugoslaviji, poput shopping-turizma, a pregovaranje s ideološkim poljem socijalističke prakse bilo je rutinski dio profesionalnog života glazbenika. Najvidljivije naslijeđe socijalizma u hrvatskoj popularnoj glazbi su komentari o svakodnevnom životu u Jugoslaviji te ikonografija koja predstavlja osobno i javno naslijeđe socijalizma nakon raspada Jugoslavije. Međutim, negacija socijalističkog iskustva u nekim antikomunističkim
glazbenim tekstovima i sama je naslijeđem socijalizma – ne samo zato jer se bez socijalizma ne bi imalo što negirati već i zbog kontinuiteta nazora da bi zabava trebala interpelirati potrošaće unutar državno poduprtog kolektivnog identiteta. Taj je nazor premostio socijalističko i rano postsocijalističko razdoblje te nastavlja definirati granice prihvatljivog diskurzivnog polja kulturne produkcije. U zaključku se razmatraju izgledi za teoriju popularne kulture u postsocijalizmu, pri čemu povijesne i zemljopisne razlike otežavaju usporedbu.
Zemlje tranzicije danas, zajedno s ekonomskom i političkom, doživljavaju i »medijsku« transformaciju, točnije izravnu transformaciju u mas-medijsko postmoderno društvo, u kome su svi važniji ...socijalni odnosi posredovani medijima. Ove transformacije predstavljaju nužnost što ju nameću kapitalistički privredni sustav i demokratski poredak koji se u ovim društvima uspostavljaju. One također donose i kulturne i psihološke promjene: televizija postaje ključni faktor porodičnog i društvenog života; potrošnja, moda i kult tijela, zajedno sa sadržajima popularne i populističke lokalne kulture, preko masovnih medija stižu do masa novopečenih potrošača, dok se značajne političke i socijalne nepravde, nejednakosti i sukobi neutraliziraju i prikazuju kao razlike u »životnim stilovima«, što je tipično i za zapadnu mas-medijsku kulturu. Ovo će izlaganje razmotriti skorašnje primjere srpsko-bosanskog Velikog brata, srpsku tabloidnu štampu i izbor za pjesmu Eurovizije, u pokušaju da bolje razumije ulogu domaćih i stranih medija u procesima fragmentacije stabilnih društvenih identiteta, kulturne globalizacije i političkih manipulacija.
Captain Euro je mrežni strip kreiran 1999. godine. Kreirala ga je britanska kompanija “Twelve Stars Corporate Vision Strategists” po narudžbi Europskog parlamenta i Europske komisije. Cilj ovog rada ...je analizirati ulogu popularne kulture u procesu konstruiranja europskog identiteta. U središtu takve analize je superheroj Captain Euro.
U radu se, analizom jednoga od romana 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća na prostorima bivše Jugoslavije popularne spisateljice trivijalnih priča i romana Ana Žube, pokušavaju ocrtati opće konture ...autoričine poetike. Polazeći od određenja trivijalne književnosti unutar konteksta popularne kulture i propitivanja (eventualne) semantičke izjednačenosti pojmova kao što su ljubić i romansa, roman se u prvome redu iščitava pokušajem primjene obrasca tzv. „idealne romanse“ američke teoretičarke Janice Radway. Analizom romana utvrđuju se stanoviti otkloni od zadane forme unutar koje funkcionira klasičan ljubić, pa se na taj način Žubina poetika (re)pozicionira unutar konteksta onovremenih hrvatskih i svjetskih književnih trendova: zaokreta prema trivijalnim žanrovima, feminističke poetike i tzv. ženskog pisma.
Nakon ukazavanja na oskudicu istraživanja seksualnosti i socijalizma, autorica istražuje
povijesno i društveno-političko-ekonomsko okružje u kojem su izdani
brojevi plodnog mađarskog humorističnog ...časopisa Ludas Matyi. Glavni dio rada
bavi se detaljnim isčitavanjem seksualiziranih humorističnih ilustracija žena objavljenih
u zadnjem desetljeću socijalističke države u Mađarskoj. Kroz tematsku i
semiotičku analizu oko 30 ilustracija autorica opisuje u potpunosti artikulirani
seks-diskurs koji teče paralelno s više državno sankcioniranim diskursom “socijalističke
majke”. Kroz svoje zaključke autorica se okreće nekim vrlo važnim teorijskim
debatama u kulturnim studijama, istraživanju post-socijalizma i feminizmu. Prvo, ispituje debatu koja okružuje izvore iz popularne kulture, što je uvijek bilo
uokvireno kontekstom kapitalističkog ekonomskog poretka. Napredno područje
popularne kulture pod socijalizmom zahtijeva preispitivanje dosad inherentne veze
između industrijaliziranih kapitalističkih društava, konzumerizma i masovne produkcije
popularne kulture.
Drugo, pokazuje da napuštanje popularne kulture kao izvora podataka za istraživanje
vodi do jednostrane slike konteksta socijalističke države jednako kao i podržavano
vjerovanje da u socijalizmu nije bilo seksa. Ovaj zaključak ima također i
neke implikacije za (feminističko) metodološko donošenje odluka. Istraživanje
koje se ograničava na produkciju visoke kulture pretvara se u modernistički/strukturalistički
projekt s naglašenim patrijarhalnim prizvukom.
Treće i najvažnije u konkretno ovom slučaju mađarskog humorističnog časopisa
Ludas Matyi jest pozadina pregovaranja o sadržajima tolerantne kategorije mađarske
kulturne politike, gdje se čini da postoji tihi dogovor između socijalističke države
i njenih muških građana na račun žena. Država je nastojala kupiti strpljenje
“radnika” (njenih birača) dopuštajući im da slijede svoje vlastite seksualne interese
pod uvjetom da ne dovode u pitanje legitimnost političkog režima.
U članku se pokušava pronaći adekvatan teorijski pristup odnosu lokalnog i globalnog unutar sportskog polja. Pritom se kreće od ideje da se lokalno i globalno u suvremenom svijetu ponajprije ...sučeljavaju u okvirima kapitalizma i potrošnje te se kao referentne točke rasprave odabiru nacija i globalizacija, odnosno kultura zajednice i popularna kultura. U tu svrhu se problematiziraju pojedini pogledi na kategoriju nacije te određena prepoznavanja učinaka globalizacije, ne bi li se eventualno uvidjelo kakav je konačan rezultat sraza globalizacije i nacije na području suvremenog sporta. Tomu se pridodaje ispitivanje pomaka od kulture zajednice prema popularnoj kulturi kao važne pretpostavke za shvaćanje globalno-lokalnog neksusa u sportu. Supostavljanje ovih dviju istraživačkih paradigmi podrazumijeva interdisciplinarna nastojanja oko povezivanja historiografskih koncepata nacije, socioloških interpretacija globalizacije i kulturnostudijskih tumačenja kategorija kulture i zajednice. Na koncu se ukazuje na specifičnost sporta kao društvenog fenomena, koja bi trebala utjecati na oblikovanje teorijskih i empirijskih modela njegova istraživanja u kontekstu lokalnog i globalnog.
