Članak razmatra praksu sudova i arbitražnih sudova prilikom računanja kamata u međunarodnoj trgovini. Središnji pravni temelj za međunarodnu trgovinu robom, Konvencija o međunarodnoj prodaji robe iz ...1980 (CISG), ne rješava to pitanje jer čl. 78 i čl. 84. st. 1. određuju načelnu obvezu za obračunavanje kamata, ali ne daju pravila o visini kamatne stope. Čl. 7. st. 2. CISG-a nudi dva načina popunjavanja takvih pravnih praznina: odlučivanje temeljem osnovnih načela na kojima se temelji Konvencija ili primjena pravila međunarodnog privatnog prava.
Sudska praksa sedam europskih zemalja (Njemačke, Finske, Italije, Hrvatske, Nizozemske, Austrije i Švicarske) pokazuje da se najčešće prihvaća kolizijskopravno rješenje, a samo francuski sudovi primjenjuju francusko pravo kao lex fori pri određivanju kamatne stope. U Sjedinjenim Državama, samo je u nekoliko odluka prihvaćeno kolizijskopravno rješenje, koje u Europi dominira. Bilo bi najjasnije proširiti doseg autonomije stranaka kamatnu stope u kupoprodajnim ugovorima. Slijedom toga, kada ne bi bilo izbora stranaka, primijenio bi se ugovorni statut s objektivnim poveznicama – karakterističnom činidbom, tj. pravom prodavatelja.
Članak ukazuje da postoji pet načina određivanje visine kamata u arbitražnoj praksi. U otprilike 23% pravorijeka se kamatna stopa određuje pomoću ugovornog statuta, što se gotovo nikad detaljnije ne obrazlaže. Neki arbitražni sudovi primjenjuju pravo mjesta arbitražnog postupka kao lex fori. Otprilike tucet pravorijeka određuje kamatnu stopu bilo prema pravu sjedišta vjerovnika bilo prema mjestu plaćanja. Ipak, u arbitražnoj praksi preteže određivanje kamatne stope temeljem ugovorne valute pred svim drugim metodama jer je kamatna stopa usko vezana za određenu valutu.
U ovom radu se pokušava filozofski kritizirati beznačajnost i apsurdnost koje su obično vezana uz pojam Ničega ili Ništavnosti u svakodnevnom kao i akademskom diskursu obraćajući pozornost na neka ...fundamentalna pitanja o Ničemu. Oslanjajući se na bogatu tradiciju zapadnih i istočnih ideja i filozofija, rad pokazuje da je pojam Ničega vrijedan pažnje, barem utoliko što je uzaludno to ne činiti. Uzaludnost umanjivanja značaja tog pojma je uvelike poduprta bogatom filozofskom i znanstvenom tradicijom Zapada koja se, iako prožeta pokušajima derogiranja Ništavnosti kao besmislene, pokazuje kao vrijedan izvor afirmacije važnosti tog pojma u povijesti ideja općenito, a posebno u filozofiji. Cilj rada je jednostavno pokazati da pojam Ništavnosti zaslužuje svaku moguću pažnju u filozofskom i socijalnom diskursu.
Ovaj rad razmatra jedan problematičan i osporavan, ali ključan psihoanalitički pojam, pojam Realnog poretka i njegov odnos prema Simboličkome poretku. Nakon pregleda dviju načelnih perspektiva iz ...kojih se pristupa Realnome (pitanje subjekta i pitanje Simboličkoga poretka), analizira se utjecaj strukturalizma na kasniju Lacanovu fazu, koju dalje razrađuje Žižek. Razmatrajući operativnost pojma Realnog u Žižekovim radovima te njegov političkoetički potencijal, poredak Realnog razumijeva se kao praznina.
Kao svojevrstan »put oslobođenja«, zen-budizam je ispunjenje duge tradicije indijske i kineske kulture, koja je svoj vrhunac dosegla u Japanu. Ovaj dragocjeni poklon Azije svijetu ne pripada nijednoj ...od formalnih kategorija suvremene zapadnjačke misli, stoga će ovo razmatranje nastojati pokazati njegove specifičnosti. Uže područje istraživanja su bitne odrednice zen-budizma: poimanje apsurda, doživljaj praznine, akcija i »satori«. »Satori« je cilj zena koji vodi »oslobođenju«, odnosno postizanju novog gledišta za sagledavanje biti stvarnosti i čovjekove prave prirode. Metoda proučavanja je analiza nekoliko relevantnih djela iz ovog područja. Kritičkom analizom bitnih odrednica zen-budizma, autor je došao do zaključka da zen izbjegava upetljavanje u religioznost ili akademsko filozofiranje i ide ravno u bit stvarnosti. Iskustvo zena je prava svrha čovjeka, a ne nešto što se koristi kao prvi korak u nizu etičkih ili metafizičkih prosudbi, stoga je to iskustvo popraćeno osjećanjem sveobuhvatne ljubavi i radosti.
Predavanje o subjektu umjetnosti Alaina Badioua, koje proizlazi iz njegova opsežna opusa filozofije bitka i subjekta – predstavlja vrlo značajan dio anti-postmodernističke struje u problematiziranju ...umjetnosti, koji obećaje novi život umjetničkom djelu unatoč sveopćoj rezigniranosti postmoderne misli o umjetnosti. Umjetničko djelo kao događaj, kao afirmativna pukotina u dijalektici tijela i njegovog traga, te kao pukotina između subjektovog dosega u tijelu (užitak) i transcendentalnog svijeta s one strane tijela (žrtva), zapravo je u svojoj biti nedovršeni iskorak u formuli svijeta gdje do tada nemoguća forma (»neforma«) postaje moguća forma, i ostavlja svoj trag u tijelu umjetničkog djela. Ovakva analiza vraća diskurs umjetnosti s povijesnog mišljenja u postmodernoj struji natrag na fundamentalne filozofske koncepte bitka i subjekta – iako je riječ o sasvim novoj, matematički utemeljenoj misli. Ideja ovoga teksta bazira se na suprotstavljanju naizgled odvojenih viđenja umjetničkog diskursa: povijesnog mišljenja zaokruženog proglasom o »kraju umjetnosti« od Hegela pa nadalje, i ontologije Alaina Badioua koje vraća bitak umjetničkom djelu i čini ga imunim na povijesna i društvena previranja. Takvo suprotstavljanje naizgled ima dva moguća ishoda: Badiouov subjekt umjetnosti kao konačno dokidanje povijesnog mišljenja umjetnosti i vraćanje umjetničkog djela u »svijet živih«, ili se radi samo o tome da je subjekt umjetnosti Badioua još jedna u nizu utopija koja pokušavaju vratiti samu supstancu umjetnosti u filozofske diskurse, ne uviđajući korelaciju između ontološke i povijesne ideje subjekta.
Suvremeni čovjek susreće se s brojnim problemima koji izravno obilježavaju njegov osobni život. To su, među ostalim, privremenost, fatalizam, kolektivizam i fanatizam. Za rješavanje tih problema ...čovjeku je potrebna zrela i otvorena egzistencija usmjerena prema zadacima i projektima. Uz dijagnozu današnjeg doba i lomova u suvremenom čovjeku, u članku se, sukladno nauku V. E. Frankla, ističe kako je jedna od poteškoća današnjeg čovjeka rizik od pomanjkanja napetosti. Psihologija i srodne znanosti, ali i crkvena zajednica pozvane su pomoći čovjeku da se suprotstavi redukcionizmu i da se bude sposoban pokrenuti, mijenjati i odlučivati. Tome, kao što tvrdi i V. E. Frankl, može pridonijeti i promicanje izvornih susreta, spremnost da se gleda naprijed i proaktivno djelovanje u kreposnom životu.
Uvod donosi sadržaje i nabraja osobe biblijske mudrosti. Prvi glavni dio obrađuje vjeru koja pripada životnom iskustvu i ima kontinuitet u liku i knjizi Joba. On sve svoje stvari i svugdje stavlja u ...vjeru u kojoj se susreće i suočava se s Bogom. U njemu nalazi rješenje za svoju patnju i traženja. Drugi glavni dio skupno pristupa pojedinim zasebnim dimenzijama i likovima mudrosti. Tako se vjera relativizira kada se izlaže kao napor i praznina kod Propovjednika. Ruta također iz kasnog židovskog vremena narativno i mudrosno po bračnoj ispovijesti izlaže životnu odluku kao čin vjere (1). Najmlađi starozavjetni deuterokanonski spis, Knjiga Mudrosti, sadrži vjeru u vječni život i nagradu kao utješni cilj među izbjeglicama i mučenicima, zapravo vjernicima predrimskog razdoblja u židovskoj helenističkoj dijaspori.
