Dobre preventivne programe moguće je provoditi ako postoje valjani podaci o učestalosti i proširenosti čimbenika rizika od srčanožilnih bolesti u dječjoj i adolescentnoj dobi. U Hrvatskoj je ...provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku od tri kohorte učenika, prvi i osmi razred osnovne škole i treći razred srednje škole, o životnim navikama, osobnim i obiteljskim rizicima od srčanožilnih bolesti i antropometrijskim mjerenjima. Istraživanjem je obuhvaćeno 2.869 učenika, 960 prvih i 965 osmih razreda osnovne škole te 944 trećih razreda srednje. Rezultati pokazuju da se s dobi povećava broj čimbenika rizika od srčanožilnih bolesti, kao što su: svakodnevno puši cigarette 24,0% mladića i 28,5% djevojaka srednjoškolaca, indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m2 ima 4,2% mladića i 1,3% djevojaka u srednjoj školi. Sistolički krvni tlak jednak ili viši od 130 mmHg i/ili dijastolički jednak ili viši od 85 mmHg ima 35,9% mladića i 13,8% djevojaka srednjoškolaca. Sve navedene čimbenike rizika moguće je prepoznati preventivnim pregledima u ranijoj školskoj dobi. Preventivne aktivnosti, koje bi uključivale djecu i njihove obitelji, ali i širu zajednicu, ponajprije bi trebale biti usmjerene na pravilnu prehranu, povećanje tjelesne aktivnosti i smanjenje pušenja duhana.
U članku je prikazan jedan analitički postupak određivanja momenata, odnosno intervala vremena između mjerenja vitalnih karakteristika uređaja u cilju utvrđivanja momenta nastupanja kvara, tako da ...maksimalna relativna greška, učinjena pri tom, bude konstantna pri bilo kojem mjerenju. Ovaj postupak odnosi se na slučaj kada se mjerenja na uređaju ne obavljaju kontinuirano, već se vrše povremeno.
edicinsko-preventivni pregledi omogućuju rano utvrđivanje sinergističkog djelovanja čimbenika rizika za razvoj kroničnih masovnih bolesti kao i njihovo pravovremeno otkrivanje u definiranoj ...populaciji. Upravo u današnjem zdravstvenom sustavu model preventivnih pregleda osiguranih osoba starijih od 50 godina koje nisu bile kod izabranog liječnika opće/obiteljske medicine
najmanje 2 godine predstavlja dobar put za unapređenje preventivnih aktivnosti u Hrvatskoj. Rezultati dobiveni analizom 2431
individualnog obrasca “Izvješće o provedenim preventivnim pregledima osiguranih osoba starijih od 50 godina” koji su pristigli od
135 ugovorenih doktora opće/obiteljske medicine iz ordinacija na području Osječko-baranjske županije u periodu 2007.-2010. ,
ukazuju na postojanje brojnih rizičnih čimbenika u navedenoj populaciji, a koja se do pregleda smatrala dobrog zdravlja. U
odnosu na spol preventivno pregledanih osiguranika, 53,43% su činile žene, a 46,57% muškarci. Analiza suspektnih
novootkrivenih bolesti prema zastupljenosti skupina dijagnoza (MKB – X revizija) ukazuje na najveću zastupljenost skupine
endokrinih bolesti (E00-E90) s udjelom od 44,25% i cirkulacijskih bolesti (I00-I99) s udjelom od 23,50%, u ukupno 2515 dijagnoza
na koje se posumnjalo prilikom preventivnog pregleda. Palpatorni pregled dojki koji je učinjen u ukupno 1144 osiguranica otkrio
je suspektan čvor u njih 3,32%. Od ukupno 2376 osiguranika s izmjerenim sistoličkim tlakom 48,3% ih je imalo vrijednosti iznad
140 mmHg, a 36,2% je imalo dijastolički tlak iznad 90 mmHg. Od laboratorijskih nalaza hiperglikemija je utvrđena u 13,9% od
ukupno 2294 preventivno pregledanih osoba kojima je izmjerena glikemija, a gledano u odnosu na spol, oštećen metabolizam
glukoze ustanovljen je u 16,5% (173) muškaraca i 11,8% (147) žena. U okviru preventivnih pregleda kod 27,47% osiguranika od
ukupno njih 2415 s izračunatim indeksom tjelesne mase (ITM) ustanovljena je debljina, od toga u 367 (28,43%) žena i 296
(26,33%) muškaraca. Od ukupno 1299 osiguranica na preventivnom pregledu njih 511 (39,34%) je učinilo papa test u zadnje tri
godine dok 788 (60,66 %) njih to nije učinilo. Na mamografskom pregledu u zadnje tri godine od ukupno 1294 osiguranica bilo je
njih 628 (48,53%), a 666 (51,47%) nije to učinilo. Temeljem podataka o pušenju koji su dobiveni od ukupno 2403 preventivno
pregledanih osiguranika za koje postoje podaci vidljivo je kako njih 24,68% puši, od toga 36,31% muškaraca i 14,55% žena.
Doktori opće/obiteljske medicine nakon preventivnog sistematskog pregleda osigurane osobe poduzeli su ukupno 2101
zdravstvenu mjeru. Od ukupnog broja liječničkih intervencija, savjet je dat u 81,29% slučajeva, 17,52% otpada na dodatne
pretrage, a upućivanje na specijalistički pregled čini 20,51%. Sustavna analiza, praćenje i evaluacija rezultata provedenih
preventivnih sistematskih pregleda odraslih osoba starijih od 50 godina omogućuje izradbu i provedbu stručnih smjernica i
algoritama u prevenciji prioritetnih javnozdravstvenih problema, uz odgovarajuće intervencije. Provedba medicinsko-preventivnih
pregleda kod osoba starijih od 50 godina omogućuje pravovremeno utvrđivanje čimbenika rizika za razvoj kroničnih masovnih
bolesti, kao i njihovo rano otkrivanje, a što bitno utječe na produljenje trajanja života i na njegovu kvalitetu.
