SAŽETAK
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kod nas i u svijetu. Starenje stanovništva povećava opterećenost bolešću, a dinamiku ponude i potražnje za kardiološkim ...uslugama, uz starenje populacije, određuju brojni drugi čimbenici. Svrha ovoga istraživanja jest analiza ljudskih resursa u kardiologiji temeljem odabranih indikatora, što uključuje broj, dob i stope kardiologa na nacionalnoj i županijskoj razini. Broj kardiologa dobiven je od Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2020. godinu, a ostali podatci dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je 2020. godine ukupno bilo 334 kardiologa, njih 291 (87,12%) u javnom sektoru, od čega su 123 (42,26%) bile žene i 168 (57,73%) muškarci. U privatnom sektoru bilo je zaposleno 43 kardiologa, od toga 13 (30,23%) žena i 30 (69,76%) muškaraca. U polovici županija više od 50% specijalista bilo je starije od 50 godina. U privatnom sektoru kardiolozi su bili statistički značajno stariji, 55 naspram 46 godina (p < 0,001). Prosječna stopa kardiologa u javnom sektoru iznosila je 60 na milijun stanovnika, a ukupno u javnom i privatnom sektoru 69. Županije s višim indeksom gospodarske snage imaju više kardiologa, međutim razlike nisu značajne, dok županije s četiri velika grada i medicinskim fakultetima, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju gotovo dvostruko veće prosječne stope kardiologa na milijun stanovnika od ostalih županija. Udio kardiologinja, računajući oba sektora, jest 40,72%, a županije s velikim gradovima i medicinskim fakultetima imaju nešto veći udio – 41,87%. Ovim su istraživanjem prikazane određene specifičnosti ljudskih potencijala u kardiologiji u Hrvatskoj, prvenstveno nejednaka distribucija stopa kardiologa na županijskoj razini, kao i razlike po dobi i spolu u javnom i privatnom sektoru.
Cilj. Cilj je rada problematizirati ponašanje djelatnika različitih zanimanja pri traženju i korištenju informacija te iznijeti razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika na temelju istraživanja ...provedenog u istočnoj Hrvatskoj.
Metodologija. Istraživanje je provedeno u siječnju 2021. godine pomoću kvantitativne metode. Mrežno dostupnu anketu ispunilo je 553 zaposlenika javnih institucija i privatnih poduzeća. Za ispitivanje statističkih razlika koristili su se hi-kvadrat test i Kruskal-Wallisov test.
Rezultati. Nastavno na objavljene rezultate istraživanja s osnovnim deskriptivnim podacima, u ovome radu provedena je daljnja analiza koja je pokazala da postoje statistički značajne razlike u informacijskom ponašanju ispitanika s obzirom na spol, dob, obrazovanje, duljinu radnog staža i sektor rada. Zaposlenice traže informacije češće nego zaposlenici. Ispitanici koji su doktorirali i koji imaju do 20 godina staža u javnom sektoru (sveučilišni nastavnici) u najvećoj mjeri traže informacije za obavljanje radnih zadataka i koriste mrežne izvore. Zaposlenice srednje životne dobi s najvišim stupnjem obrazovanja i ispitanici koji rade do 30 godina na sveučilištu najčešće pronalaze informacije za posao u knjižnici. Mlađi i visokoobrazovani zaposlenici iz javnih institucija pretežito nailaze na poteškoće pri traženju informacija (npr. ograničen pristup kvalitetnim izvorima).
Ograničenja. U radu se iznose samo oni rezultati istraživanja koji su dobiveni testiranjem statističkih razlika. Uzorak nije reprezentativan na nacionalnoj razini s obzirom na to da su u istraživanju sudjelovali većinom zaposlenici sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka.
Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu biti korisni poslodavcima u državnim ustanovama i privatnim poduzetnicima. Knjižničari iz visokoškolskih i narodnih knjižnica mogu osigurati dodatne izvore i organizirati radionice o informacijskoj pismenosti za zaposlenike kao svoje potencijalne korisnike.
Originalnost. Originalnost rada očituje se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. U radu se prvi put analiziraju razlike u informacijskom ponašanju skupine zaposlenika iz jednog dijela Hrvatske.
Rad se bavi sukobom interesa u privatnom sektoru, njegovim pojavnim oblicima, načinima upravljanja, te eventualno sankcioniranjem, koje bi trebalo biti ultima ratio. Uz prikaz i objašnjenje klasičnih ...oblika sukoba interesa (pravi, potencijalni i prividni) u radu se prikazuju i neki drugi manje poznati oblici. Ujedno se promišlja i o postojanju još jednog, novog oblika- latentnom ili prikrivenom sukobu interesa. Prikazuje se i nekoliko slučajeva sukoba interesa u velikim kompanijama koji su imali velik odjek u javnosti i struci, primjerice Enron, JPMorgan, Deutsche Bank, Standard & Poors, Moody's i dr. Štetne posljedice nisu se samo ogledale u milijunskim naknadama šteta koje su te kompanije trebale platiti nego i u gubitku ugleda tih kompanija koje su se našle u 'aferama' sukoba interesa, što posljedično ima još veće negativne reperkusije po pojedinu kompaniju, jer gubi na svojem integritetu i vjerodostojnosti. Takva i slična zbivanja dala su poticaj Međunarodnoj gospodarskoj komori (International Chamber of Commerce; dalje: ICC), da donese Smjernice ICC-a o sukobu interesa u privatnom sektoru (ICC-Guidance on Conflicts of Interests). Iako se radi o tzv. soft law-u dokumentu, to je prvi dokument međunarodne razine koji cjelokupno obrađuje sukob interesa u svim njegovim aspektima. Razlozi zbog kojih ga je važno sprječavati ne obuhvaćaju samo očuvanje ugleda društva, nego i sprječavanja drugih kažnjivih ponašanja, ponajprije kaznenih djela.
Ovaj rad usmjeren je na analizu organizacijske predanosti zaposlenika privatnog i javnog sektora. Empirijsko istraživanje provedeno je putem anketnog upitnika na jednom poduzeću iz privatnog sektora ...i jednom iz javnog sektora. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u ukupnoj organizacijskog predanosti između zaposlenika javnog i privatnog sektora, a također i na postojanje statistički značajnih razlika po svakoj komponenti organizacijske predanosti (afektivna, kontinuirana, normativna). Konkretno, utvrđeno je da zaposlenici javnog sektora imaju izraženiju organizacijsku predanost u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Nadalje, i sve komponente organizacijske predanosti izraženije su kod zaposlenika javnog sektora. Dakle, može se utvrditi da su zaposlenici javnog sektora više emocionalno privrženi organizaciji i vjeruju u njene sposobnosti u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Nadalje, zaposlenici javnog sektora imaju višu percipiranu ekonomsku vrijednost ostanka u organizaciji u odnosu na odlazak iz nje te imaju izraženiji osjećaj obveze ostajanja unutar organizacije u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Iako se navedeni zaključci trebaju uzeti s određenom rezervom zbog objektivnih ograničenja ovog istraživanja, ipak vrijednost ovoga rada je u analizi, za hrvatske prilike, dosada nedovoljno istražene problematike, stoga je značajna podloga za buduća istraživanja.
turizma. Zato je ruralni turizam tako složena pojava glede akademskog pristupa. Projekt CRO kartica je mnogostruk i složen iz razloga što involvira mnoštvo dionika počevši od nositelja- Ministarstva ...turizma i sporta Republike Hrvatske, preko poslovnih banaka i poslodavaca, a posredno zaposlenika, do izravnih nositelja ugostiteljsko-turističke ponude. Fundamentalna svrha i cilj rada jesu tumačenje osnovnih elementa novog, specifičnog i ruralnog turizma današnjice, razumijevanje koncepta novog projekata (CRO kartice) koja nadležna tijela (MINTS) donose i kreiraju te provođenje istraživanja putem kojeg se utvrđuje prate li empirijske postavke rada one teorijske. Manjinski udio domaćih turističkih kretanja u ukupnom turističkom kretanju na području Hrvatske, uz oskudan interes domicilnog stanovništva prema proizvodima i prostoru ruralnog turizma, direktan je uzrok kreiranja i uspostave ovog istraživanja. Ciljnu skupinu na kojoj je istraživanje provedeno čine poslodavci i zaposlenici u privatnom sektoru na geografskom području Koprivničko-križevačke županije, a istraživačke metode obuhvaćaju intervju i anketni upitnik. Kada je riječ o poslodavcima uzorak istraživanja čini 5 ispitanika, dok pri zaposlenicima uzorak istraživanja čini 60 ispitanika. Provedeno dvojako istraživanje između poslodavaca i zaposlenika daje jedinstvenu sliku o reakciji prema CRO karticama u kontekstu ruralnog turizma. Zato empirija rada polazi od uporišne postavke o privatnom sektoru kao „odlučitelju“ prema tezi „hoće li CRO kartice zaživjeti?!“ kao alat za poticanje i povećanje potražnje za proizvodima ruralnog turizma. Na temelju istraživanja utvrđuje se kako poslodavci predstavljaju jednu krajnost koja negira i odbija model CRO kartica, dok zaposlenici čine drugu krajnost, krajnost afirmacije.
Menadžment igra važnu ulogu u svakome društvu. Međutim, bez obzira na navedenu važnost, proučavanje karakteristika menadžera na području Republike Hrvatske je na veoma niskim granama. Posebno to ...dolazi do izražaja kada je riječ o regionalnim ili lokalnim razinama kod utvrđivanja karakteristika pojedinih funkcija menadžmenta kod menadžera. No sve atraktivnije područje proučavanja je utvrđivanje različitosti menadžera u javnome i privatnome sektoru. Iz tog razloga se kroz ovaj članak nastoje prikazati karakteristike menadžera na regionalnoj razini, u ovome slučaju razini Šibensko-kninske županije, i to kroz prizmu vođenja, kao jedne od najvažnijih funkcija menadžmenta, kod menadžera u javnome i privatnome sektoru.
Elitni turizam pojavljuje se u nizu selektivnih oblika turizma (kulturni, sportski i dr.) i stoga se često pojmovno različito definira (luksuzni, premium, visokokvalitetni, specijalizirani, ...alternativni, transformativni). Destinacije orijentirane dodanim koristima za klijenta i razvoju partnerstava bolje konkuriraju na tržištu elitnog turizma. U hrvatskom turizmu pojedine se destinacije nazivaju destinacijama elitnog turizma. Međutim, postoje razlike u razvoju hrvatskih obalnih destinacija koje teže visoko kvalitetnom turizmu. Cilj rada je ispitati stavove dionika odabranih obalnih gradova o razini razvoja elitnog turizma. Svrha istraživanja je ukazati na potrebne izmjene modela razvoja turizma (zbog rizika pojave negativnih eksternalija u vidu zagađenja, buke, gužvi, poteškoće prilaza destinaciji, nedostatka ambijentalnosti) koji ne ide u prilog turistima visoke platežne moći već ih usmjerava drugim destinacijama. Ispitani su stavovi dionika obalnih destinacija kombiniranom metodom prikupljanja podataka (metoda anketiranja i dubinski intervju). Rezultati istraživanja upućuju na izostanak uravnoteženog razvoja destinacije u turističkom sustavu. U varijablama destinacijske ponude oko varijable dodane ponude i usluge procjenitelji su bili najmanje ujedinjeni. Doprinos rada su preporuke javnom i privatnom sektoru kao i lokalnom stanovništvu za unaprjeđenje segmenta luksuznih ponuda i razmišljanja o implementacijama inicijativa turizma globalne razine.
U članku se uspoređuju stanje i kretanje neto plaća po satu rada u javnom sektoru, poduzećima u državnom vlasništvu i privatnim poduzećima u Hrvatskoj na temelju podataka iz Ankete o radnoj snazi u ...razdoblju 2000.-2012. Rezultati pokazuju da je 2000. godine prosječna plaća u javnom sektoru bila gotovo 40 posto veća nego u privatnom, ali da se ta razlika smanjila na oko 25 posto u 2008. i 2012. Razlika između poduzeća u državnom vlasništvu i privatnih poduzeća nešto je manja – 18 posto u 2012. Detaljnija kvantitativna analiza koja je koristila regresijske ocjene i Oaxaca-Blinderovu metodu dekompozicije, pokazuje da je prilagođeni jaz plaća – razlika u plaćama korigirana za međusektorske razlike u karakteristikama radnika i radnog mjesta – znatno manji nego jaz mjeren usporedbom prosječnih plaća. Regresijska analiza pokazuje da je prilagođena premija u korist javnog sektora, u odnosu na privatni, 2000. godine iznosila 18 posto, a tijekom promatranog razdoblja kontinuirano se smanjivala te je 2012. iznosila 5 posto.
Javno-privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe.
Iako kao ...teoretska misao postoji već više od tridesetak godina, tek se posljednjih desetak godina intenzivnije primjenjuje. Realno je očekivati da će njegova primjena u bližoj budućnosti značajno rasti, ponajprije zbog nedostatka novca u proračunima javnopravnih
tijela i potrebe da se unatoč toj nestašici zadovolje određene javne potrebe. Cilj suradnje javnog i privatnog sektora je u tome da se sredstva i znanje privatnog sektora stave na raspolaganje javnom i da se time ostvari doprinos privatnog infrastrukturnoj i uslužnoj ponudi javnog sektora. Javna vlast određuje ciljeve zajedničkih projekata vodeći pritom računa o javnom interesu i kvaliteti usluga, a privatni partner zatvara fi nancijsku konstrukciju, projektira i gradi projekte. Svoj interes privatni partner pritom vidi u naplati
usluga od korisnika objekata kroz koncesiju ili neki drugi oblik dogovorene naplate. Slijedeći stavove EU koja je donijela Zelenu knjigu o JPP-u, RH je donijela pravnu osnovu o primjeni JPP-a, Smjernicu za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva.
Njome se određuju načela kojima mora udovoljiti projekt JPP, postupci suradnje javnog i privatnog partnera u okviru JPP, pravila osnivanja i provedbe JPP koja će smanjiti rizik javnog proračuna, te ovlaštenja tijela javne vlasti da sklapaju ugovore u pravnim okvirima
JPP. Problem stvara činjenica što Smjernica nije donesena u obliku zakona čime se stvara sivo područje bez sankcija, zbog čega neznanje ili zlouporaba može dovesti do financijskih poteškoća za javno-pravno tijelo koje je ugovorna strana.
Testiranje na droge na radnim mjestima u Sjedinjenim Američkim Državama još su uvijek vrlo česta iako se takva praksa nerijetko žestoko kritizira. U ovome se radu raspravlja o stanju programa ...testiranja na droge i kratko se prikazuje kako je testiranje započelo te koja su radna mjesta prvo uključena u program testiranja. Potom se govori o testiranju na droge u javnome sektoru te se opisuju čimbenici koji utječu na politiku testiranja u raznim državama. To se uspoređuje s testiranjem na droge u ugostiteljstvu kako bi se doznalo služi li testiranje svrsi, odnosno imaju li radna mjesta na kojima se provode takva testiranja manji broj radnika koji konzumiraju drogu i kako te procedure utječu na motivaciju radnika.
PDF
