Predmet istraživanja rada je zadovoljstvo građana kvalitetom tehničke opremljenosti u gradu Zadru na temelju deset reprezentativnih varijabli. Zadovoljstvo je ispitano subjektivnim mjerama na razini ...statističkih krugova grada Zadra. U teorijskom dijelu rada dan je pregled povijesnog razvitka prometnog sustava grada s posebnim osvrtom na cestovni promet, kao najčešći oblik unutargradskog i izvangradskog prometa. Istraživanjem su utvrđene problemske infrastrukturne točke te su izdvojeni statistički krugovi koji se ističu po najvišem i najnižem zadovoljstvu tehničkom opremljenosti. Visoke i niske vrijednosti zadovoljstva mogu se koristiti kao buduće smjernice za daljnji razvitak grada. Na osnovi podataka utvrđeno je da je stupanj zadovoljstva općenito visok iako postoje značajne razlike među statističkim krugovima.
It is clear that different types of the population's mobility have an impact on the transportation land use and thereby shape our living environment. According to the land cadastre data Slovenia has ...465 km2 of transportation land use, which represents more than 2 % of the country's surface. The transportation land use areas are expanding in the last decade, although slower than other built-up areas. The transportation land use analysis on the state level indicates those areas of Slovenia, where the level of transportation land use has risen the most. These are areas with a new transportation infrastructure (roads, railroads), tourist and some other (sub)urbanized areas. The results have shown that local political and planning decision-making represents an important factor in the increase of the transportation land use in Slovene towns.
Osnovnu mrežu prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj čine: ceste, željeznice, morske luke od
državnog interesa, luke na unutarnjim plovnim putovima, zračne luke i terminali za kombinirani ...prijevoz.
Ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta kontinuiranoga održivog razvitka.
U posljednjih desetak godina vrlo se intenzivno investiralo gotovo isključivo u cestovnu infrastrukturu,
posebice u autoceste pa je danas taj ciklus investiranja u završnoj fazi. Ciklus investiranja u željezničku
infrastrukturu tek treba uslijediti, a nužan je zbog neadekvatnosti željezničke infrastrukture u prvom
redu na paneuropskim koridorima, gdje ona mora zadovoljiti europske standarde može se očekivati da će
taj ciklus investiranja trajati minimalno sljedećih petnaestak godina.
Izgradnja autocesta temeljila se najvećim dijelom na državnom proračunu i djelomično na koncesijama.
Izgradnja i modernizacija željezničke mreže, posebice dijela mreže koji je sastavni dio paneuropskih
prometnih koridora (koridor X.), ima mogućnost financiranja putem pretpristupnih fondova. Danas je u
Hrvatskoj aktualan fond IPA, a za promet je od posebnoga značaja njezina treća komponenta Regionalni
razvoj. Prije IPA fonda, za područje prometa, Hrvatskoj je na raspolaganju bio fond ISPA, iz kojega je
financirana obnova pruge na dionici Vinkovci – Tovarnik – d.g.
U radu je obrazložena složena problematika donošenja odluka o prometnoj infrastrukturi u urbanim područjima te analizirana primjena metoda višekriterijske analize u tom procesu. Analizom je ...obuhvaćeno planiranje, projektiranje, održavanje i rekonstrukcija prometne infrastrukture. Autori u radu daju zaključke o mogućnostima, prednostima i ograničenjima primjene metoda višekriterijske analize u cilju unapređenja kvalitete donošenja odluka o prometnoj infrastrukturi u urbanim područjima.
V članku se razpravlja o urbanem razvoju Zagreba v obdobju tranzicije. Analizirajo se štiri procesi, ki so pripeljali do prostorskih in funkcijskih sprememb v razvoju mesta znotraj uprvnih meja. To ...so: proces nastajanja novega centralnega poslovnega središča (CBD, city), širjenje trgovskih središč in hipermarketov, razvoj stanovanjske gradnje v novih pogojih in prometni problemi ter njihove rešitve. Pod vplivom teh procesov je prostorsko-funkcionalna struktura mesta postala bolj kompleksna. V povezavi s tem je mesto še okrepilo svoj vpliv na razvoj celotne urbane regije.
Posljednjih stotinjak godina grad Zagreb rapidno je rastao i razvijao se kako po
broju stanovnika tako i po površini koju zauzima. To se može vidjeti i po položaju
željezničke pruge od Zaprešića ...preko Zagreb Glavnog kolodvora. Danas se Zagreb
GK nalazi u samoj jezgri grada, a pruga je postala prepreka između strogoga
središta i novijega dijela grada sagrađenoga južno prema Savi. Zbog toga putnici
sve više stvaraju neregularne pješačke putove. Na taj način ugrožavaju svoje
živote i zdravlje.
Uz jedan takav neregularni pješački put proteže se Botanički vrt u kojemu je
sagrađena Sjenata šetnica s planom izgradnje trajnoga prolaza za posjetitelje.
Manjim ulaganjima mogla bi se poboljšati kvaliteta života u središtu Zagreba i
sigurnost pješaka uz željezničku prugu te bi se moglo preventivno djelovati na
unaprjeđenje prometne kulture.
Učestale nagle klimatske promjene uzrokuju sve veću pojavu odrona na prometnoj infrastrukturnoj mreži. Primjenom bespilotnih letjelica mogu se dopuniti, poboljšati, pa čak i u potpunosti zamijeniti ...klasični načini kartiranja, određivanja volumena, poprečnih presjeka, slojnica i drugih parametara koji su potrebni za inženjerske analize odrona. U radu se prikazuju mogućnosti korištenja bespilotnih letjelica u ocjeni stanja prometne infrastrukturne mreže, ističući njihove prednosti i nedostatke. Prikazana je zakonska regulativa i znanstvenoistraživačke inicijative za primjenu bespilotnih letjelica.
Prometna infrastruktura pomeni ogrodje prostorske strukture, določa njegove razsežnosti in omejitve. Ker prometna (ne)razvitost hkrati dimenzionira tudi razsežnosti gospodarskega razvoja in rasti, je ...bilo dokončanje avtocestnega križa v začetku devetdesetih let postavljeno kot prednost v razvoju mlade države, definirana z Nacionalnim programom izgradnje avtocest v RS. Prispevek obravnava hiter pregled sodobnega planiranja prometne (cestne) infrastrukture, ki zajema področja od nadnacionalnega značaja avtocest do kapilarnega cestnega omrežja. Omejen je na smiselni, faktografski in vsebinski pregled zakonodajnih procesov, na osnovi katerih planiramo cestno infrastrukturo in jo vzdržujemo, in ne vrednoti učinkovitosti predstavljenih zakonov in ukrepov.
Valorizacija turističkih potencijala, kao smjernice realizacije strateških
odrednica hrvatskog turizma, jedna je od temeljnih odrednica hrvatskog gospodarskog sustava u narednim godinama. Realizacija ...te odrednice nije moguća bez postojanja dugoročne i adekvatne prometne politike i politike financiranja gradnje i održavanja objekata prometne infrastrukture, uz ostale čimbenike koji se nalaze u okruženju društvene i gospodarske zbilje u kojoj djeluje turistička privreda Republike Hrvatske.
To ukazuje da se hrvatska država mora jasno očitovati glede utvrđivanja
strategije gradnje i održavanja objekata prometne infrastrukture na duže razdoblje, kao osnovne pretpostavke valorizacije i realizacije strateških odrednica hrvatskog turizma.
U radu autor polazi od temeljnih pretpostavki utvrđivanja strategije gradnje i održavanja objekata prometne infrastrukture, a u funkciji realizacije već utvrđene strategije razvitka hrvatskog turizma. Sinkronizacija je kao dio procesa realizacije moguća ukoliko se utvrdi
realnost i mogućnost obnašatelja da realiziraju strategiju i razvitak prometne infrastrukture i turističke privrede. Ukoliko se to ne realizira na nivou sprovedivosti, dobivamo još jedan deklarativan dokument u sferi gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.
Sedaj v okrepčevalnico preurejen tramvaj, ki stoji na Trgu mladinskih delovnih brigad. Že na začetku 20. stoletja so predvideli tramvajsko linijo od Gosposvetske ceste (tedaj Ceste Marije Terezije) ...do Tobačne tovarne, vendar linija ni delovala. Tramvaj je pričel po viški progi voziti 1931, obračališče je bilo pri viški župnijski cerkvi. Marca 1945 je bila proga poškodovana zaradi bombne eksplozije na Tržaški cesti in promet so začasno ukinili. Od 1957 je, po vzpostavitvi primerne infrastrukture, med Vičem in Vižmarji začel voziti trolejbus.