The Urban Diversity Final Publication is a representation of Urban Diversity project that lasted between 2017 and 2020. The project's aim was a creative connection of migrant entrepreneurs and their ...families in Ljubljana and Graz, and to help encourage and promote diversity in both cities. There are already some support and aid programs for self-employment and business establishment for migrants, however both cities also trace obstacles that abate migrant entrepreneurs from being creative and integrate into the society. These obstacles can be found on different levels, and are not easy to define or remove, while they also represent a large issue for migrant entrepreneurs and the host society, which stuns their potential and its own economic and social progress. The results and achievements in the publication present the good practice of removing social obstacles that already exist elsewhere in Europe.
Jezične
se značajke mijenjaju tijekom vremena, neke manje, a neke više, neke sporije, a
neke brže. Stoga je nužno promotriti sintaktičke raznolikosti u dijakroniji i
sinkroniji. Premda je svaki ...pravni dokument dio jezične statičnosti pa ga
vidimo kao jedan sinkronijski režanj, cjeloviti pristup nizu dokumenata u
vremenu (odnosno takvome nizu sinkronijskih režnjeva) omogućava utvrđivanje
dinamičnosti jezičnih pojava, a koji se može interpretirati s dijakronijskoga
motrišta. Analiza je napravljena na primjeru pravnih tekstova od srednjega
vijeka (počevši od
Vinodolskoga zakona
iz 1288. godine) i ranoga
novovjekovlja (sa statutima i urbarima) preko 19. stoljeća (s postavljanjem
suvremenih zakonskih modela) do naših dana. Izdvajaju se sljedeće tri pojave:
sastav predikata, mjesto atributa u imenskim skupinama i čestotnost pojedinih
rečeničnih tipova. Rezultati pokazuju da su u predikatima ranije prevladavali
imperativ, prezent i kondicional, dok su danas uobičajeni prezent i futur, da
postpozicija atributa, iako je u starijim tekstovima češća, nije pravilo, te da
su najčešće pogodbene i subjektne rečenice, što danas također nije slučaj.
Linguistic traits change over time – some to a
greater, and others to a lesser extent. Some are slower to change, others are
quicker. Therefore, it is necessary to view syntactic diversity from both the
diachronic and the synchronic perspective. Although every legal document is a
part of linguistic staticity and we see it as a synchronic segment, an
integrated approach to a series of documents in time (that is to a series of
such synchronic segments) enables us to determine the dynamics of linguistic
phenomena and to interpret them from the diachronic perspective. Our analysis
has been conducted on the basis of a large corpus of legal texts beginning from
the medieval (starting from the Vinodolski zakon from 1288) and early modern
period (including numerous statutes and urbaria), over the 19th century (when
the contemporary legal models were established) to our times. We focus on the
following three phenomena: the composition of the predicate, the position of
the adjective in a noun phrase and the frequency of various types of clauses.
The results reveal that the dominant forms in predicates used to be the
imperative, the present tense and the conditional, while nowadays the present
tense and future are common, that the postposition of the adjective, although
more frequent in older texts, is not a rule, and that the most frequent types
of clauses are conditional and subject clauses, which is not the case nowadays.
Mehanizem javnega – tj. posameznikov v družbi in njihovih medsebojnih odnosov – je najbolje razviden iz bistvene prvine mest: javnega prostora. Do zdaj je bilo o tem opravljenih mnogo obsežnih ...raziskav na najrazličnejših področjih. V članku avtorici predstavita konstruktivno analizo raziskovalnih pristopov in metodologij, uporabljenih pri proučevanju etnične raznolikosti kot družbenega pojava v povezavi z javnim prostorom. Analizirali sta 1.079 raziskovalnih člankov, objavljenih med letoma 1995 in 2020 ter vključenih v informacijski sistem Web of Science. Bibliometrične podatke sta ročno filtrirali, scientometrično vizualizacijo pa sta izdelali v programu CiteSpace. Proučili sta, kako so uporabljene teoretične podlage, ter predstavili trenutne trende, vrzeli in pogoste metodološke pristope v analizirani literaturi, ki lahko prinašajo nova spoznanja, uporabna za nadaljnje multidisciplinarne raziskave. Izsledki njune raziskave razkrivajo dva osnovna načina teoretičnega pojmovanja obravnavane teme: pristop, ki se osredotoča na odnos med človekom in krajem ter temelji na proučevanju urbanistične in socialne politike, ter pristop, ki se osredotoča na odnose med ljudmi ter obravnava javni prostor kot dejavnik, ki te odnose omogoča.
Puran se na širem području Hrvatskog zagorja uzgaja od 16. stoljeća. Nakon otkrića Novog svijeta vjerojatno je iz Srednje Amerike brodovima stigao u Europu, najvjerojatnije u Španjolsku, zatim u ...Englesku pa u Njemačku i Italiju, odakle se proširio i u naše krajeve. S vremenom se udomaćio, nije se križao s drugim pasminama pa je specifičan uzgoj u malim jatima koja su veći dio života provela na otvorenom u prirodi skupljajući hranu uvjetovao razvoj specifičnih morfoloških i fizioloških svojstava. Utjecao je na kvalitetu mesa, po čemu je zagorski puran poznat te se smatra specijalnom pasminom u gospodarskom smislu, a u uz to ima i veliko značenje kao vrijedan element biološke raznolikosti Hrvatske. U prošlosti se ova izvorna pasmina peradi slabo izučavala, tek nešto prije drugog svjetskog rata, iako je tada predstavljala značajan izvozni proizvod tradicionalnog uzgoja u zemlje zapadne Europe. Od drugog svjetskog rata do sredine devedesetih godina prošloga stoljeća zagorski puran gotovo je izumro i nestao. Svojom inicijativom i stručnošću, koncem devedesetih godina prošloga i početkom ovoga stoljeća spasili su ga pojedini entuzijasti i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Od tada se zagorski puran ozbiljnije istražuje, podupire i promovira, iako mu broj jedinki još uvijek varira na godišnjoj razini. U svakom je slučaju spašen, čak je u nekim inicijativama povremeno bio i ozbiljna robna marka kojoj, na kraju se pokazalo, treba stabilnost i kontinuitet uzgoja. Ovaj rad prikazuje stanje i gospodarske perspektive zagorskog purana u Varaždinskoj županiji.
La communauté internationale prétend freiner la perte de biodiversité et maintenir les services rendus par les écosystèmes. Ces termes à la mode expriment-ils une nouvelle façon de concevoir la ...nature ? L’auteur analyse l’évolution des idées depuis le début du xxe siècle, où l’on se préoccupait de protéger la nature, jusqu’à nos jours, où il est question de gérer la biodiversité. Les bouleversements récents dans la façon dont les sciences appréhendent la nature mettent en évidence un renouvellement de paradigme. L’idée d’équilibre naturel a longtemps prévalu en écologie. Aujourd’hui, s’impose celle de changement permanent, qui appelle une réflexion éthique : comment repenser les valeurs qui fondent les relations homme-nature, sachant que la biodiversité s’inscrit dans une trajectoire ? Dans un contexte marqué par de nouveaux repères conceptuels et par l’urgence des prises de décision, les scientifiques se trouvent de plus en plus impliqués dans la mise en oeuvre de projets qui inscrivent une biodiversité « choisie » dans leurs objectifs. L’auteur ouvre la réflexion sur l’évolution qui en résulte nécessairement dans la pratique du métier de chercheur.
This study uses an areal-linguistic approach to investigate etymologies and to illustrate the geographical distribution of generic terms for 'music' in 263 languages from around the world. Of main ...interest is the issue of borrowing, wherein words spread from certain source languages that are culturally dominant in specific areas. In the present study, six source languages with generic terms for 'music' in six musical areas are defined. In addition to these areas, there are also languages that do not borrow, but instead keep or invent native terms for 'music'. This shows the variation among the different degrees of positive and negative attitudes by language authorities toward internationalism and influence from certain cultural centres in the area, which are reflected in the diversity of the general terms for 'music'.
U ovom radu željeli smo ispitati različite parametre koji nam daju informaciju o učinkovitosti plantaža u proizvodnji genetski raznolikog potomstva. Koristili smo raspoložive inventurne podatke ...tvrtke “Hrvatske šume” d.o.o. o brojnom stanju i starosti rameta, te zabilježenim urodima u dvije klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka; KSP “Plešćice” i KSP “Petkovac”.
U slučaju KSP „Plešćice” korišteni su inventurni podaci, te podaci o urodu za 2003.,2006.,2007.,2008.,2009. i 2010. godinu. Nakon 2010. godine zbog organizacijskih se razloga prestalo pratiti urod po klonovima i prešlo se na evidentiranje ukupnog uroda na plantaži, pa je za period 2010.-2017. godine nemoguće procjeniti genetsku raznolikost uroda.
U slučaju KSP „Petkovac” korišteni su inventurni podaci, te podaci o urodu za 2003.,2004.,2005.,2006.,2008.,2009. i 2010. godinu. U slučaju KSP „Petkovac” također se nakon 2010. godine napustilo evidentiranje uroda po klonovima.
Količine i varijabilnost uroda žira po godinama, kao i projekcije uroda za 2018. i 2019. godinu na temelju polinomijalnih regresijskih krivulja izračunali smo za sve godine evidentiranog uroda za cijelo razdoblje 2003. – 2017. godina. Rezultati su prikazani u tablici 1 i na slikama 1 i 2. Sve druge analize bile su moguće samo za godine kada se sakupljanje žira u plantažama provodilo odvojeno po klonovima. Korelacijama po metodama Pearsona i Spearmana usporedili smo raspodjelu uroda žira između parova istraživanih godina po klonovima, odnosno poredak udjela klonova u urodima žira između istraživanih godina. Obje korelacije bile su većinom statististički značajne između parova godina, sa ponekim iznimkama (tablica 2).
Ravnoteža uroda klonova po godinama, opisana kumulativnim krivuljama proizvodnje žira po godinama, po postocima rodnih klonova, prikazana je na slikama 3 i 4. Krivulje ravnoteže uroda klonova za obje plantaže prikazuju izrazito neravnomjernu raspodjelu uroda po klonova, što znači da je manjina klonova u istraživanim godinama
doprinosila većinskom količinom uroda. U uvjetima jednake plodnosti i sinkroniziranosti klonova doprinos u urodu bio bi razmjeran zastupljenosti klonova (clone size) tj. klonovi s većim brojem rameta značajnije bi doprinosili urodu. Iz tablice 3. može se primjetiti da je u slučaju KSP “Plešćice” ova korelacija bila slabija nego kod KSP “Petkovac”. Dapače, u tri od šest promatranih godina ona uopće nije bila značajna. U slučaju KSP “Petkovac” korelacija je bila značajna u svim promatranim godinama
Procjena efektivnih veličina populacije i genetske raznolikosti potomstva po godinama prikazani su u tablici 4. isključivo za žensku plodnost klonova. Prilikom izračuna doprinosa oba roditelja muška plodnost procijenjena je pomoću tri scenarija koja obuhvaćaju raznolik raspon potencijalnog muškog doprinosa u efektivnoj veličini populacije. Rezultati su prikazani u tablici 5. Usporedbom tri scenarija muškog doprinosa ukupnom efektivnom tj. statusnom broju (
Np
) vidljivo je da su vrijednosti za prvi ,gdje je muški doprinos razmjeran udjelu rameta datog klona u ukupnom broju rameta, intermedijarne u odnosu na druga dva scenarija. Najniži efektivni brojevi roditelja (
Np
), a time i najniži relativni efektivni brojevi (
Nr
), te najviše vrijednosti koeficijenta grupnog srodstva (Θ) dobivene su za drugi scenarij u kojem je muški doprinos jednak ženskome. Te su vrijednosti identične vrijednostima za samo žensku plodnost.
Najviši su efektivni brojevi i analogno druge vrijednosti dobivene za treći scenarij u kojem se pretpostavlja jednak muški doprinos svih klonova.
Za obje plantaže korelacija poretka ženskih efektivnih brojeva klonova za pojedine godine uroda, sa poretkom za količine uroda tih godina (po metodi Spearmana) je statistički značajna na razini p < 0,05.
Za primjenu mjera procjene genetske raznolikosti proizvedena u klonskim sjemenskim plantažama potrebna su sukcesivna višegodišnja praćenja cvjetanja/uroda, kao i saznanja o genetskoj dobiti dobivena testiranjem potomstva i uzgojne vrijednosti klonova u nedavno postavljenim testovima potomstva iz plantaža. Zbog svega toga je apsolutno preporučljivo da se daljnje sakupljanje uroda u ovim klonskim sjemenskim plantaža obavlja odvojeno po klonovima, jer se jedino na taj način, bez skupih molekularnih analiza, može doći do relevantnih informacija o doprinosu pojedinih klonova genetskoj raznolikosti potomstva.
In this study we wanted to investigate different parameters providing informations about the efficassy of orchards in producing genetically diverse progeny. We used available inventory data from the company „Croatian Forest” ltd. about the numbers and the age of ramets, as well as evidented crops in two clonal seed orchards (CSOs) of pedunculate oak : CSO „Plešćice” and CSO „Petkovac”.
For CSO „Plešćice” we used inventory data on ramets and crops for the years 2003, 2006, 2007, 2008, 2009 and 2010. and for CSO „Petkovac” for the years 2003, 2004, 2005, 2006, 2008, 2009 and 2010. After 2010 the collection of crops per clone was abandoned in both orchards and we only have data for overall crops in the orchards, until the year 2017.
We calculated the amounts and variability of acorn crops in different years, as well as projections of crops for years 2018 and 2019 based on polynomial regression curves, for all years of evidented crops between years 2003 and 2017. Results are shown in Table 1 and Figures 1 and 2. All other analysis were possible only for years in which crops were collected separately by clones.
We used Pearson’s product-moment and Spearman’s rank correlations to compare distributions of crops per clones between pairs of investigated years, ie. rank of clones in crops production between investigated years. Both correlations were mostly statistically significant with some exceptions (Table 2)
Clone fructification balance described by cummulative curves of acorn production in different years, per percentage of fructifying clones is shown in Figures 3 and 4. Clone balance curves in both orchards show irregular distribution of crops per clones, meaning that in investigated years minority of clones contributed to majority of crops. In conditions of equal clone fertility and maximal sinchronicity of clones, clone’s contribution to crops would be in concordance with the number of its ramets (clone size). Table 3 shows that in CSO Plešćice this correlation was weaker then in CSO Petkovac and, unlike in CSO Petkovac, not significant in all years.
Estimations of effective population sizes and genetic diversity of crops in different years is shown for female clone fertility in Table 4. For calculations of biparental contribution of clones, we used three scenarios encompassing various versions of potential male contribution in effective population sizes. Results are shown in Table 5. The values of effective (status) number of parents (
Np
) for the first scenario, where male contribution is proportionate to the percentage of clone’s ramets in the overall number of ramets of all clones, is intermediate between the other two scenarios. Lowest effective (status) number of parents (
Np
) and highest values of group ancestry coefficients (Θ) result from the second scenario where male contribution is equal to female. The highest effective numbers are gained for third scenario where equal male contribution of all clones is presumed.
In both CSOs, Spearman rank correlation between female effective numbers (
Nf
) and overall crops in different investigated years is statistically significant at p < 0,05 level.
These two CSOs are still filled with new ramets and are still relatively young. With increasing age and ramets’ tree sizes better results in crops and its genetic diversity are expected. For implementation of measures of crops genetic diversity estimations, it is necessary to monitor successively flowering and fructification in the CSOs through the years. The monitoring can then be combined with knowledge on genetic gain and clones’ breeding values obtained through recently established CSOs progeny trials. Therefore, we recommend collection of CSOs’ crops separately by clones, because without expensive molecular analysis it is the only way to get relevant information of individual clones contribution to genetic diversity of crops produced in the CSOs.
Članek se osredotoča na traadicionalno kmetijsko pokrajino (TKP) na obdelovalnih tleh in travnikih. Rezultati temeljijo na terenski raziskavi v katastrski občini Liptovská Teplička. Posebna pozornost ...je namenjena prepoznavanju pokrajinske raznolikosti in biodiverzitete ter njunemu povezovanju s strategijo varovanja narave. Na preučevanem območju je obstoječe varovanje narave usmerjeno predvsem k varovanju naravnih habitatov. Rezultati študije poudarjajo, da se je v prihodnosti potrebno usmeriti k zaščiti vseh tipov TKP, ki so v sedanjosti zaščiteni v najmanjši možni meri.
V zadnjih letih francoska urbanistična politika zahteva razmislek o možnih povezavah in stičiščih med značilnima in skoraj protislovnima oblikama stanovanjske gradnje: kolektivnimi socialnimi ...stanovanji in predmestnimi enodružinskimi hišami. V Franciji veljata zakona, ki spodbujata nasprotujočo si dinamiko na stanovanjskem trgu: zakon o solidarnosti in urbani prenovi, sprejet leta 2000, spodbuja gradnjo socialnih stanovanj in od občin zahteva, da dosegajo zahtevano kvoto, zakon o stanovanjih in prenovljenem urbanizmu, sprejet leta 2014, pa pospešuje zasebno gradnjo, da bi se z zgoščevanjem predmestne gradnje omejilo nenačrtno širjenje mest. Zaradi teh dveh nasprotujočih si načrtovalskih pristopov so lokalne oblasti prisiljene izvajati kompleksne politike, katerih uresničljivost je vprašljiva. V članku je avtor predstavil glavna socialna in politična pojma, na podlagi katerih se v Franciji spodbuja gradnja socialnih stanovanj, in sicer pravico do stanovanja in, kar je najpomembnejše z vidika predmestij, socialno raznolikost sosesk. V povezavi s tem je obravnaval pomen socialne raznolikosti za predmestja in predstavil nekaj uspešno izvedenih projektov gradnje socialnih stanovanj v predmestnih soseskah. Članek je zaokrožil z razpravo o možnih metodah reševanja nasprotja med dinamiko gradnje socialnih stanovanj in procesi zgoščevanja zasebne gradnje v predmestjih.
PDF
