U ovoj je bilješci opisan dodatni nalaz o vrsti Seriola fasciata s južne obale Sicilije (Sredozemno more). Ovaj nalaz je prvi na tom području i potvrđuje ključnu ulogu područja za širenje stranih ...vrsta (NIS). Osim toga, prikazana je ažurirana karta prostorne raspodjele vrste Seriola fasciata, kao i rasprava o mogućoj pogrešnoj identifikaciji i kompeticiji s vrstom Seriola dumerili.
Pregled špiljskih i intersticijskih organizama Hrvatske Gottstein Matočec, Sanja; Department of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, P.O. Box 933, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia; sgottst@zg.biol.pmf.hr ...
12/2002
Publication
Krško područje Hrvatske ukupne površine 26 tisuća km2, s dijelom dinarskog krša, biospeleološki je određeno kao područje velike biološke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci ...o biološkoj raznolikosti podzemnih staništa i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. Geomorfološka, hidrološka i klimatološka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom različitih podzemnih staništa, kao što su kontinentalne i priobalne špilje, mreža plitke i duboke freatičke zone, intersticij – hiporeička zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz špilja i intersticijskih staništa Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. Većina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. Utvrđeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. Većina podzemnih vrsta ima vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Špiljske gljive su vrlo slabo poznate. Među njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na špiljskim kornjašima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste možda su također troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekološki status morala bi razjasniti buduća istraživanja. U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja – Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. Kornjaši (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato više od 100 kavernikolnih kornjaša (vrsta i podvrsta). Među stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. Među racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su isključivi stigobionti. Brojčano gledano, među stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u špiljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spužva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj. Također jedini poznati stigobiontski školjkaš Congeria kusceri Bole nastanjuje niz špilja u Hrvatskoj. Ostale važne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puževi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kralježnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomično geološkoj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju različitih geoloških i ekoloških pojava.
The karst areas in Croatia, part of the Dinarides, have been defined biospeleologically as an area of high biodiversity in world terms, covering 26 thousand km2 in all. In this monograph we give data about the biodiversity of subterranean habitats and their biota primarily from a taxonomic perspective with special attention being paid to regional diversity. The diversified geomorphology, hydrology and climate have resulted in a remarkable range of different underground habitats in Croatia, viz. inland and coastal caves, superficial and deep phreatic networks, interstitial – hyporheic substrates and other infiltration zones, etc. In Croatia more than 500 obligate subterranean species and subspecies are known from caves and interstitial habitats. The majority of subterranean species in Croatia are terrestrial biota. There are 299 troglobiont and 170 stygobiont taxa (species and subspecies) recorded. Most subterranean species have very restricted ranges, almost 70% of them endemic to Croatia. Cave fungi are poorly known. Among them there are several important parasitic troglobionts and troglophilic species on cave coleopterans and troglophilic moths in Croatian caves. Some saprotrophic species could be troglobiotic too but their taxonomic and/or ecological status must be clarified in future research. With a respect to the number of troglobionts, the five largest animal groups are Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda and Diplopoda. The beetles (Coleoptera) are predominant. More than 100 cavernicolous beetles (species and subspecies) are known in Croatia. Among stygobionts, the Crustacea predominate. At least half of species described are Crustacea. Among Crustacea, the orders Syncarida and Thermosbaenacea are exclusively stygobiotic. Numerically, among crustacean stygobiotic Amphipoda dominate in caves and Copepoda in interstitial habitats. The only known stygobiotic sponge Eunapius subterraneus Sket et Velikonja inhabits several caves in Croatia. Also, the only known stygobiotic clam Congeria kusceri Bole inhabits a series of caves in Croatia. Other important groups include hydrozoa, planarians (Temnocephalida and Tricladida), snails (Mollusca: Gastropoda) and the only European stygobiotic Chordata Proteus anguinus Laurenti. The high taxonomic diversity of the subterranean biota of Croatia can be attributed partly to the geographical heterogeneity and a rather unique combination of various geological and ecological phenomena.
Uloga jezika i prevođenja u izradi višejezičnoga zakonodavstva EU-a potaknula je mnoge rasprave među pravnicima i jezikoslovcima. Usprkos tomu, malobrojni su interdisciplinarni pristupi utemeljeni u ...pravu EU-a, poredbenome pravu i teoriji prevođenja koji bi omogućili dublje razumijevanje procesa donošenja i tumačenja višejezičnoga zakonodavstva te uloge jezika i prevođenja u tim procesima. Kako kaže akademik Jakša Barbić, pravnicima nedostaje znanje koje imaju jezikoslovci, a jezikoslovcima znanje koje imaju pravnici. U knjizi Legal Integration and Language Diversity. Rethinking Translation in EU Lawmaking, koju je izdavač Oxford University Press objavio 2018. godine, autor C. J. W. Baaij s lakoćom se bavi i pravnim i jezikoslovnim temama. Prevođenje zakonodavstva EU-a ističe kao opreku između, s jedne strane, nužnosti pravne integracije u smislu usklađivanja i ujednačavanja prava te poštovanja načela jezične raznolikosti pod velom institucijske višejezičnosti, s druge. U tom svjetlu treba (re)definirati ne samo cilj, nego i strategije prevođenja zakonodavstva EU-a kako bi ono bilo što učinkovitiji kotačić u mehanizmu pravne integracije te kako bi se smanjila odstupanja u značenju pojedinih jezičnih verzija. U knjizi se objedinjuju mnoge teme koje će biti zanimljive praktičarima, sveučilišnim nastavnicima te znanstvenicima, ali i studentima kao izvor znanja o pravu, jeziku i višejezičnosti.
Društvena istraživanja sukoba oko biološke raznolikosti ni izdaleka nisu dostigla opseg i dubinu bavljenja drugim globalnim ekološkim problemima, u prvom redu klimatskim promjenama. Osim fatalnoga ...sužavanja problema na »izumiranje vrsta«, tome je tako, između ostaloga, i zbog složenosti problematike. Naime, u ovom području odvajanje ekološke tematike od društvenih problema i sukoba oko društvene raspodjele još je manje moguće nego u drugim područjima, i to stoga što se ovdje ekološki problemi u užem smislu isprepliću s pitanjima raspodjela i korištenja prirodnih, u prvom redu genetskih resursa. U radu se najprije ocrtavaju pristupi bioškoj raznolikosti u sklopu društvenih znanosti. U drugom dijelu daje se pregled različitih aspekata sukoba, koji su međusobno kompleksno povezani. Oni se ne odnose samo na odnos Sjevera i Juga, nego i na sukobe unutar Sjevera i unutar Juga, između nacionalnih vlada i različitih skupina onih koji su pogođeni tim sukobima ili pak između lokalnih problemskih težišta i globalnih regulativnih razina.
Mora i oceani, medij koji povezuje većinu zemalja i sve kontinente, ujedno je i najočitiji test za razumijevanje globalnih nazora u zaštiti okoline. Spoznaja o tome koliko se može utjecati, i to ...nepovoljno, na taj medij stara je tek pedesetak godina. Stockholmska konferencija o čovjekovom okolišu 1972. bila je razmeđe jedne etape, kada su neki problemi odnosa čovjeka i njegova okoliša bili spoznati i kada je uočena nužnost međunarodnog sporazumijevanja o zaštiti okoliša. U optimističkom duhu stvarane su međunarodne konvencije o zaštiti mora tipa naredi i kontroliraj. Prevladavalo je uvjerenje o mogućnosti postupnog, sekvencijalnog rješavanja problema. Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992. kraj je te početne etape, kodifikacija holističkog pristupa i integralnog planiranja te svijesti o nerazdvojnosti globalnog gospodarskog razvitka i zaštite okoliša.
U ovom se radu govori o dva međunarodna dokumenta u svezi očuvanja biološke raznolikosti: Program za 21. stoljeće i Konvencija o biološkoj raznolikosti. Raspravljena je svrha i cilj ovih dokumenata.
PDF
