Kolibaciloza uzrokovana ptičjim patogenim sojevima bakterije Escherichia coli (APEC) stvara velike gospodarske gubitke u intenzivnoj peradarskoj proizvodnji. Često nastaje kao sekundarna infekcija ...zbog imunosupresije uzrokovane drugim bolestima. Osim toga, neadekvatni zoohigijenski uvjeti i drugi stresni čimbenici kao što je nesivost mogu utjecati na pojavu bolesti. S obzirom na velike štete koje uzrokuje te postojanje zoonotskog potencijala, utvrđivanje proširenosti APEC sojeva i njihova tipizacija, može pomoći u provođenju nužnih profilaktičkih mjera kao što je cijepljenje. U ovom su istraživanju izdvojeni sojevi E. coli iz lešina dostavljenih na patomorfološku pretragu s farmi peradi koje imaju probleme s kolibacilozom. Iz bakterijskih je kultura izdvojena ukupna DNK i određena pripadnost filogenetskim skupinama (A, B1, B2, D) dokazivanjem gena chuA, yjaA i ulomka DNK Tspe4.C2 primjenom PCR reakcije. Utvrđeno je i postojanje pojedinih gena virulencije koji mogu biti pokazatelj patogenosti sojeva. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da postoji velika raznovrsnost filogenetskih skupina E. coli što otežava provođenje imunoprofilakse, te su utvrđene razlike u prevalenciji određenih gena virulencija između pojedinih sojeva.
Pozadina istraživanja. Kefir je prirodni probiotički napitak koji se tradicionalno dobiva fermentacijom mlijeka s kefirnim zrncima. Kefirna zrnca sadržavaju združenu populaciju bakterija i kvasaca ...uklopljenih u proteinsko-polisaharidni matriks. Geografsko porijeklo kefirnih zrnaca može bitno utjecati na njihov mikrobni sastav, a time i na svojstva dobivenog napitka. Iako u literaturi nalazimo detaljne podatke o sastavu kefirnih zrnaca iz različitih geografskih područja, nema dostupnih informacija o mikrobiomu grčkog kefira. Stoga je svrha ovoga rada bila ispitati strukturu i raznolikost bakterijske zajednice grčkih kefirnih zrnaca.
Eksperimentalni pristup. Metodom sekvenciranja visoke propusnosti ispitani su struktura i raznolikost sastava kefirnih zrnaca iz dvaju geografski udaljenih područja u Grčkoj, radi boljeg razumijevanja raznolikosti bakterijskih populacija u zrncima. Ovaj pristup ispitivanju metagenoma, koji ne ovisi o kulturi, za sekvenciranje koristi gen 16S rRNA sa segmentima oko V4 varijabilne regije.
Rezultati i zaključci. Koljeno Firmicutes (kojem pripadaju i bakterije mliječno-kiselog vrenja), s 99 % sekvenci u oba uzorka kefirnih zrnaca, izrazito je dominiralo među identificiranim bakterijama. Na razini porodice, sekvence Lactobacillaceae bile su zastupljene s više od 98 % jedinica (engl. operational taxonomic units, OTU), zatim slijede: Ruminococcaceae, Lahnospiraceae, Bacteroidaceae, te ostale, manje zastupljene porodice. Relativno je mali broj vrsta bakterija dominirao, od kojih je nazastupljenija bila bakterija Lac¬tobacillus kefiranofaciens, i to s 95,0 % jedinica u kefiru A i 96,3 % jedinica u kefiru B. Međutim, pronađena je vrlo raznolika subdominantna populacija u oba uzorka zrnaca, uključujući i vrste bakterija koje su dosad bile povezivane s probavnim traktom ljudi i životinja. a za neke od njih se smatra da imaju probiotička svojstva (Faecalibacterium spp., Bacteroides spp. i Blautia spp.). Razlike u profilima bakterijskih vrsta između dvaju uzoraka kefirnih zrnaca su vrlo male, što potvrđuje izrazitu homogenost uzoraka usprkos njihovoj velikoj geografskoj udaljenosti.
Novina i znanstveni doprinos. Ovaj rad po prvi put detaljno istražuje raznolikost bakterijskih vrsta i njihovo bogatstvo u grčkom kefiru.
Istraživanje je provedeno na području dvaju parkova, Perivoja kralja Tomislava i Perivoja kralja Petra Krešimira IV u razdoblju od lipnja do kolovoza 2017. godine. Ukupno je uzorkovano 26 vrsta ...saproksilnih kornjaša svrstanih unutar 14 porodica. Tri vrste se nalaze na Europskoj crvenoj listi saproksilnih kornjaša, dvije od njih su označene kao najmanje zabrinjavajuće dok je jedna na temelju kategorija ugroženosti, gotovo ugrožena. Najbrojnija je bila porodica Nitidulidae, potom Curculionidae, Elateridae, Carabidae i Tenebrionidae. Na temelju Sørensenovog indeksa utvrđena je sličnost između dvije istraživane lokacije obzirom na utvrđenu faunu kornjaša. Istraživanjem je utvrđena prisutnost vrste E. ferrugineus u gradskim parkovima.
Planina Kozjak izduženi je planinski greben smješten u središnjoj Dalmaciji, iznad Kaštela u blizini Splita. Prije jednog stoljeća to je područje dobro istražio Herman Stauder te je zabilježio 38 ...vrsta danjih leptira. Među njima, najistaknutiji je nalaz vrste Papilio alexanor. Tijekom našeg istraživanja koje je trajalo od 2007. do 2018. zabilježili smo 82 vrsta leptira na 19 lokaliteta, povećavajući broj poznatih vrsta na 87. Uspjeli smo potvrditi i prisutnost vrste Papilio alexanor, preko 100 godina nakon prvih opažanja na tome području. Dodatno raspravljamo o nalazima rijetkih ili zanimljivih vrsta poput Carcharodus orientalis, Pyrgus sidae, Pyrgus serratulae, Parnassius mnemosyne, Euchloe ausonia, Cupido osiris, Polyommatus admetus i Hyponephele lycaon. Fauna leptira planine Kozjak vrlo je raznolika s obzirom na svoj geografski položaj, nisku raznolikost staništa i veličinu. Napuštanje ispaše i zarastanje vapnenačkih travnjaka najvažniji su čimbenici koji uzrokuju dugoročno opadanje raznolikosti leptira na Kozjaku.
U radu se problematizira uloga ruralne kulture i ruralne tradicije u zaštiti raznolikosti života, jer se stanje u kulturi odražava na odnos kulture prema prirodi. Autor zastupa tezu da su ruralno ...društvo i ruralna kultura po svojoj unutarnjoj logici opstanka održavali raznolikost prirodnoga krajobraza i živoga svijeta. Utemeljeno na kulturnoj tradiciji u kojoj je religija imala veliko regulativno značenje i cikličnosti života (proizvodnje i kulture), uspostavilo je socijalnoekološki metabolizam sličan prirodnome. Raznolikost udomaćenih biljnih i životinjskih vrsta odgovaralo je njegovim potrebama opstanka i zaštite od prirodne ugroze, a samo društvo nije ugrožavalo prirodu. Moderno društvo oblikuje nov način života, zasnovan na ekonomskoj racionalnosti, monokulturi i tehnički visoko posredovanom odnosu prema prirodi, što je dovelo do ugrožavanja prirodnoga i kulturnog okoliša i nestajanja životinjskih vrsta, pa tako i udomaćenih pasmina. Tehničkim napretkom, posebice s globalizacijom, intenzivira se kulturna i biotička homogenizacija što povećava kulturnu biotičku entropiju. S ekološkom krizom i postmodernom epohom iznova se afirmira vrijednost raznolikosti i potreba zaštite raznolikosti kultura te životinjskih i biljnih vrsta. Rezultati empirijskoga istraživanja o «pravu» životinjskih vrsta na život i «motivima » čovjekovih postupaka prema živome svijetu indiciraju senzibilnost prema živome svijetu i etičnost postupaka.
Jelen lopatar (Dama dama) jedna je od najvažnijih vrsta divljači u Europi, a na farmama diljem svijeta uzgaja se oko 5 milijuna ovih životinja. Smatra se da je vrsta autohtona u Europi, no tijekom ...posljednjeg ledenog doba izumrla je iz svih staništa osim Sicilije, Balkanskog poluotoka i Anatolije. Istraživanja pokazuju da je nakon srednjega vijeka autohtona populacija lopatara opstala samo u Anatoliji (današnja Turska i Iran) te da su sve današnje populacije reintroducirane iz tog područja. U Hrvatskoj je lopatar prisutan prije svega u gaterskim uzgojima, dok je slabije zastupljen u otvorenim lovištima i farmskom uzgoju. Cilj ovoga istraživanja bio je analizirati genetsku raznolikost slobodnoživuće populacije jelena lopatara na hrvatskom otoku Veliki Brijun, površine 5,72 km2. DNK je izolirana iz uzoraka mišićnog tkiva 22 različite životinje. Analizirani su sljedovi kontrolne regije mitohondrijske DNK ukupne dužine 405 parova baza te je utvrđeno jedno polimorfno mjesto koje definira dva haplotipa. Dobiveni sljedovi kontrolne regije mtDNK uspoređeni su s ostalim sljedovima pohranjenima u GenBank te su pronađene podudarnosti s uzorcima iz Njemačke kod oba haplotipa, a jedan se pojavljuje i u lopatara u Mađarskoj i Italiji. Raznolikost mtDNK jelena lopatara iz NP Brijuni prilično je niska, no s obzirom na otočnu izoliranost populacije takvi su rezultati u skladu s dosadašnjim istraživanjima europskih populacija jelena lopatara.
Bakterija tla, Sinorhizobium meliloti važna je u poljoprivrednoj proizvodnji zbog sposobnosti fiksacije atmosferskog dušika u simbiozi s lucernom koja je vrlo vrijedna krmna kultura. Glavni cilj ovog ...istraživanja bio je procijeniti otpornost autohtonih sojeva S. meliloti na stresne uvjete okoliša. Najprije je genotipski karakterizirano dvadeset sojeva rizobija, izoliranih iz različitih regija u Hrvatskoj, kako bi se procijenila raznolikost unutar prirodne populacije. Ispitivanje otpornosti na stres provedeno je u cilju odabira autohtonih sojeva rizobija otpornih na nepovoljne uvjete u tlu. Ispitivan je rast sojeva pri različitim pH vrijednostima, temperaturama, koncentracijama NaCl-a i teškim metalima. Rezultati genotipizacije 16S rDNA PCR / RFLP analizom pokazali su da 17 izolata pripada vrsti S. meliloti, dok je primjenom RAPD i ERIC-PCR metode utvrđena značajna genetska raznolikost među autohtonim sojevima rizobija. Utvrđena je veća otpornost autohtonih sojeva S. meliloti na nepovoljne uvjete rasta u usporedbi s referentnim sojem. Većina sojeva rasla je na temperaturama višim od optimalnih i toleriralo je i kiselo i alkalno okruženje. Utvrđeno je da autohtoni sojevi podnose ekstremno visoke koncentracije NaCl. Bolje razumijevanje prilagodbe rizobija na nepovoljne uvjete okoliša važna je u svrhu poboljšanja inokuluma i učinkovitost simbiozne fiksacije dušika
S obzirom na potrebu za napretkom u korištenju informacijske i komunikacijske
tehnologije (IKT) kod osoba s teškoćama, cilj ovoga istraživanja je potvrditi
postojanje značajnih razlika vezanih uz IKT ...koja se primjenjuje u radu s osobama
s funkcionalnim teškoćama u konkretnom slučaju kod studenata u programu Rani
odgoj i obrazovanje te kod studenata u programu Primarno obrazovanje s obzirom
na spol, godinu studija, program studija te s obzirom na prijašnje osposobljavanje u
području IKT-a i funkcionalne raznolikosti. U tu svrhu, uzorak ispitanika činili su
studenti na Sveučilištu Jaén (n= 440). U analizi smo usporedili srednje vrijednosti
nezavisnih uzoraka (Student t) te smo izračunali veličinu učinka (Cohenov d),
s osnovnim deskriptivom. Rezultati pokazuju da kod srednje-slabijega znanja
studenata postoje razlike u korist studenata upisanih u treću godinu i koji imaju
specifičnu obuku iz toga područja. Zaključujemo da je neophodno unijeti promjene
u inicijalnom obrazovanju učitelja da bi se promicala osposobljenost, znanje i
primjena IKT-a kod osoba s funkcionalnom poteškoćom zbog izravne povezanosti
koja postoji između razine osposobljavanja i primjene
Ovaj rad govori o problemu kulture pamćenja u suvremenom svijetu.
Autor svoju tezu temelji na iskustvu vlastitog istraživanja kolektivne memorije hrvatskog otoka Visa. Govori o iskustvu usmene ...predaje u vremenu velike civilizacijske promjene sredinom 20. stoljeća kada se pojavljuje prva generacija koja će dočekati informatičku revoluciju i naslijediti generacije u čijem životu nije bilo primjetljivih društvenih i civilizacijskih mijena. Autor govori o kulturnoj baštini i o baštinicima, o socijalnoj uvjetovanost pamćenja te o paradoksu suvremenog
svijeta u kojemu informacija gubi svoju afektivnu i pokretačku snagu. Globalne konsekvence velikih civilizacijskih promjena autor promatra u mikrosvijetu jednog malog otoka koji je do kraja 20. stoljeća sačuvao svoju bogatu kolektivnu memoriju i po prvi put doživljava prekid međugeneracijske komunikacije.
Sezam (Sesamum indicum L.) je jedan od najstarijih usjeva uljarica i važan zbog visoke hranidbene kakvoće kao i medicinske vrijednosti. Procijenjeno je pedeset različitih genotipova sezama po ...genetskoj varijabilnosti. Rezultati su pokazali da su genotipovi značajna varijacija u većini proučavanih karakteristika. U svim slučajevima fenotipske varijance bile su mnogo više nego genotipske varijance što upućuje na višu razinu djelovanja okoline na izražavanje tih karakteristika. Najviši genotipski koeficijent varijacija primijećen je za prinos sjemena po biljki dok je najviša heretabilnost u težini sto sjemenki zatim po danima do 80% zrelosti, mahuna po biljci, broju granćica po biljci i sjemena po biljci. Genotipska korelacija s prinosom sjemena po biljci bila je značajno vrlo pozitivna s danima do 50% cvjetanja, visinom biljke i brojem mahuna po biljci na genotipskoj i fenotipskoj razini. Prema analizi koeficienata broj mahuna po biljci i prinos sjemena po mahuni bili su najvažniji doprinos prinosu sjemena. Pedeset genotipova sezama svrstano je u pet klastera. Najveća udaljenost među klasterima primijećena je između klastera III i IV. Među 50 sezama genotipovi G7, G36, G38 i G46 mogu se predložiti za budući program hibridizacije za poboljšanje prinosa sezama.
PDF
