Konkurentnost podrazumijeva stalni rast produktivnosti uz kvalitetnu strategiju i poslovanje poduzeća, na koju zajednički utječu makroekonomsko i mikroekonomsko okruženje. Kako današnju svjetsku ...ekonomiju, karakterizira otvorenost i integracija, konkurentnost ima ključnu ulogu u svim ekonomijama svijeta bile one razvijene ili u razvoju. Ekonomski razvoj u suvremenom svijetu počiva na uvjetima joji su zasnovani na izuzetnom znanju, visoko razvijenoj infrastrukturi, tehnologiji i inovacijama. Složenost problema konkurentnosti Bosne i Hercegovine traži neodgodive i sinhronizirane strukturne promjene na svim područjima, a posebno: institucija, razvoja tržišta roba, kapitala, rada i znanja, inovativnosti i razvoja temeljenog na znanju i tehnologiji i obrazovanja za konkurentnost – od vrtića do fakulteta. Izvještaj o globalnoj konkurentnosti je procjena konkurentnosti nacionalnih ekonomija, koji daje dobru sliku privrednog okruženja kao i sposobnost država da dostignu održivu razinu prosperiteta i rasta. Bosna i Hercegovina je za 2016.-2017. godinu ocjenjena sa 3,8 poena od ukupnih 7 čime je zauzela 107. mjesto po konkurentnosti ekonomije od 138 država. Plasman po ovom izvještaju je za četiri mjesta bolji u odnosu na prethodni izvještajosnovu ovog modela daće jasne smjernice gdje Bosna i Hercegovina treba da usmjeri najviše resursa ako želi da negativan trend slabljenja konkurentnosti zadnjih par godina zaustavi, te počne sa privlačenjem stranih investitora, što u konačnici može značiti i smanjenje nezaposlenosti, kao i rasta stope razvoja.
straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba
Lietuvoje ir kitose išsivysčiusiose šalyse stebimi nevienareikšmiai gimstamumo pokyčiai ilgą laiką išliekant žemam gimstamumo lygiui, ...skatina ieškoti teorinių perspektyvų ir formaliosios demografijos metodų, galinčių paaiškinti susiklosčiusią situaciją. Tyrimo tikslas – išanalizuoti vaikų susilaukimo ir laimės ryšius Lietuvoje, aptariant gali-mybes vertinti šiuos ryšius. Tyrime remiamasi naujausiomis gimstamumo teorinėmis idėjomis, aiškinančiomis laimės ir vaikų susilaukimo sąsajas, ir naudojama trijų tarptautinių tyrimų – Šeimos ir gimstamumo (1994–1995 m.), Gyventojų poli-tikos vertinimo (2001 m.), Kartų ir lyčių (2006 m.) – duomenų analizė. Analizuojant duomenis taikomas binarinės logistinės regresijos metodas. Atliktos duomenų analizės rezultatai leidžia patvirtinti keliamą hipotezę, kad yra ryšys tarp laimės ir vaikų (ne)susilaukimo, nors ir nevienareikšmis.
Na temelju provedenog terenskog istraživanja pojavnosti nasilja nad Romkinjama u romskim obiteljima, kao i njihovih uvjerenja i stavova o nasilju nad Romkinjama u romskim obiteljima koje je bilo ...provedeno na uzroku od 350 Romkinja koje žive na području 12 izoliranih romskih naselja na području Međimurske županije, upotrebom logističke regresijske analize izrađena su tri prediktivna modela profila Romkinje kao žrtve obiteljskog nasilja u romskoj obitelji. Aplikativni cilj istraživanja bio je usmjeren prema pomoći nadležnim zdravstvenim i socijalnim službama, kako bi na vrijeme mogle usmjeriti fokus svojeg rada prema onim Romkinjama kao korisnicama koje su pod većim rizikom od izloženosti nasilju. U prvom modelu, koji je uključivao samo sociodemografske karakteristike ispitanica, od prediktora izloženosti Romkinja obiteljskom nasilju unutar Romske obitelji prema Waldovu testu značajnosti koeficijenata kao statistički značajni izdvojeni su starija životna dob (OR 1,848, p - 0,007), veća materijalna deprivacija (OR 2,345, p - 0,021) i ranija dob rađanja prvog djeteta prije 16. godine života (OR 7,962, p - 0,004). Proširenjem modela sa stavovima i predrasudama o nasilju nad ženom uz već izdvojene značajni prediktore kao što su mlađa životna dob (OR 1,760, p - 0,015), ranija dob rađanja prvog djeteta (OR 8,210, p - 0,003) i ranija dob zasnivanja obitelji (OR 0,305, p - 0,048, kao najsnažniji prediktor izdvojena su uvjerenja i stavovi o nasilju (OR 1,957, p - 0,002), pri čemu Romkinje s većim stupnjem prihvaćanja predrasuda o nasilju imaju i veću šansu da budu žrtve nasilja. Konačno, uvođenjem kao nezavisne varijable i izloženost nasilju u djetinjstvu i to po pojedinim oblicima zlostavljanja (tjelesnom, psihičkom, seksualnom i ekonomskom), dobiven je prediktivni model koji se pokazao statistički značajnim (p < .01), a koji je od sva tri modela najbolje predviđao vrijednosti zavisne varijable, pri čemu su od prediktora bili značajni ranija dob rađanja prvog djeteta (OR 7,955, p - 0,041), ranija dob zasnivanja obitelji (OR 0,106, p - 0,017), veća brojnosti djece na skrbi (OR 3,087, p - 0,049) i izloženost tjelesnom (OR 14,560, p-0,001), ekonomskom (OR 4,728, p - 0,049) i psihičkom (OR 8,088, p - 0,000) nasilju u djetinjstvu. Izloženost nasilju u djetinjstvu toliko je snažan prediktor da njegovim uvođenjem u model stavovi o nasilju, odnosno veća sklonost prihvaćanja predrasuda o nasilju nad ženom te veća materijalna deprivacija gube prediktorsku snagu, čime je direktno potvrđena pretpostavka da su Romkinje koje su bile žrtve nasilja u djetinjstvu pod višestruko većim rizikom od bivanja žrtvom nasilja u odrasloj dobi.
Roma families, as well as their beliefs and attitudes toward violence against Roma women in Roma families conducted on the sample of 350 Roma women living in 12 isolated Roma settlements in Međimurje County, by using logistic regression analysis, three predictive profiles of Roma women as victims of gender violence in Roma families were made. The applicable goal of the research is aimed at helping health and social services further shift the focus of their work towards the Roma women beneficiaries who are at higher risk of exposure to violence. In the first model, which included only the socio-demographic characteristics of respondents according to Wald’s test of significance of coefficients, older age (OR 1,848, p-0,007), higher material deprivation (OR 2,345, p-0.021) and the earlier age of birth of the first child (OR 7.962, p-0.004) were singled out as statistically significant from the predictors of Roma women’s exposure to domestic violence within Roma families. Extending the model with attitudes and prejudices about violence against women with the previously highlighted significant predictors, such as younger age (OR 1,760, p-0,015), earlier age of first child (OR 8,210, p-0,003) and earlier age of starting a family (OR 0.305, p-0.048), beliefs and attitudes toward violence were singled out as the strongest predictor(OR 1,957, p 0,002). Roma women with a higher degree of acceptance of prejudice about violence are also more likely to be victims of violence. Finally, the introduction of exposure to childhood violence through individual forms of abuse (physical, psychological, sexual and economic) as an independent variable resulted in a prediction model that proved to be the most statistically significant (p <.01), and out of all three models best predicted the values of the dependent variable, where the predictors were significant earlier age of birth of the first child (OR 7,955, p-0,041), earlier age of starting a family (OR 0,106, p-0,017), higher number of children in care (OR 3,087, p-0,049) and greater exposure to physical (OR 14,560, p-0.001), economic (OR 4,728, p-0,049) and psychological (OR 8,088, p-0,000) childhood violence. Exposure to domestic violence is such a strong predictor that by introducing it into the model, attitudes toward violence, i.e. a higher tendency to accept prejudices about violence against women and greater material deprivation, lose their predictive power. This directly confirms the assumption that Roma women who were victims of childhood violence are at a much higher risk of being a victim of adult violence.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrđivanje veze između tjelesne mase i tjelesnih mjera ovaca travničke pramenke te jednadžba predviđanja u procjeni njihove tjelesne bez upotrebe stočne vage. ...Istraživanje je provedeno na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu „Aščić“ iz Velike Peratovice na području Bilogore. Tjelesne mjere iz kojih su izračunati indeksi tjelesne razvijenosti uzete su od 39 ovaca. Ovce u predmetnom istraživanju imale su, skromnije tjelesne mjere i tjelesnu masu u odnosu na poželjne mjere navedene u Programu uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj, što je najvjerojatnije posljedica načina držanja, hranidbe i proizvodnog statusa. Analizom korelacije između pojedinih tjelesnih mjera i mase ovaca utvrđena je najjača i značajno (P<0,05) pozitivna korelacija za širinu prsa (0,81). Regresijskom analizom utvrđene su jednadžbe za procjenu tjelesne mase ovaca kao zavisne varijable te utvrđeni koeficijenti determinacije. Najveći koeficijent
determinacije je utvrđen za varijable širine prsa. Najveća vrijednost koeficijenta determinacije 0,86 je utvrđena kada su sve varijable (tjelesne mjere) bile uključene u jednadžbu. Najbolja jednadžba za predviđanje tjelesne mase je s uključenjem širine prsa, Y = -7,303 + 2,955 x Š.P. Širina prsa je najbolji pokazatelj u procjeni tjelesne mase ovaca travničke pramenke te samostalno sudjeluje s 65% varijacija tjelesne mase ovaca travničke pramenke.
Procesom decentralizacije gradovi su postali vlasnici velikog broja nekretnina. Međutim, praksa upravljanja tim nekretninama nije ujednačena, pa je otvoreno pitanje koliko učinkovito gradovi ...upravljaju svojim nekretninskim portfeljem. Znanstveni problem rada proizlazi iz nepostojanja sustavne brige o nekretninama u vlasništvu gradova, a posebice nepostojanja primjerenog mjerila (benchmarka) za mjerenje uspješnosti upravljanja nekretninama. Cilj rada je utvrditi obilježja gradova koja utječu na učinkovitost upravljanja nekretninama u vlasništvu gradova. U radu se korištenjem sekundarnih podataka, analizom utemeljenom na neparametarskoj metodi omeđivanja podataka (eng. data envelopment analysis, DEA) i Tobit panel regresijama analizira učinkovitost upravljanja nekretninama u vlasništvu gradova i utvrđuju se čimbenici koji utječu na učinkovitost upravljanja nekretninama. Konkretno, istražuje se upravljaju li gradovi u Hrvatskoj učinkovito nekretninama u svojem vlasništvu, upravljaju li veliki gradovi nekretninama učinkovitije od malih, upravljaju li gradovi smješteni uz more nekretninama učinkovitije od gradova u unutrašnjosti te upravljaju li gradovi koji su sjedišta županija učinkovitije nekretninama od ostalih gradova. Empirijski rezultati u radu upućuju kako gradovi u Hrvatskoj ne upravljaju učinkovito nekretninama u svojem vlasništvu, da veliki gradovi nekretninama u svojem vlasništvu upravljaju učinkovitije od malih gradova, da gradovi uz more učinkovitije upravljaju nekretninama od gradova u unutrašnjosti te da gradovi koji su sjedišta županija učinkovitije upravljaju nekretninama od ostalih gradova.
Through the process of decentralization, cities became the owners of a large number of real estates. However, the practice of managing these properties is not uniform, so the question is how efficiently cities manage their real estate portfolios. The scientific problem of this paper arises from the lack of systematic care for real estate owned by cities, and in particular the lack of an appropriate benchmark for measuring the success of real estate management. The aim of this paper is to determine the characteristics of cities that affect the efficiency of real estate management owned by cities. Using secondary data, based on the non-parametric method of data envelopment analysis (DEA) and Tobit panel regressions, the paper analyzes the efficiency of real estate management owned by cities and identifies the factors that affect the efficiency of real estate management. In particular, the paper investigates whether cities in Croatia efficiently manage their own real estate, whether large cities manage real estate more efficiently than small ones, whether cities located by the sea manage real estate more efficiently than inland cities, and whether cities that are county-centers manage real estate more efficiently than other cities. Empirical results show that cities in Croatia do not manage their real estate efficiently, that large cities manage their real estate more efficiently than small cities, that seaside cities manage real estate more efficiently than inland cities, and that county-based cities manage real estate more efficiently than other cities.
Istraživanje je motivirano raspravom kako rezultati državne mature utječu na uspjeh prijediplomskog studija: prosječna ocjena i trajanje prijediplomskog studija. Na državnoj maturi su tri obvezna ...predmeta: matematika (MATH), hrvatski (CRO) i strani (FORL) jezik. MATH i CRO se mogu polagati na dvije razine (viša i niža). Analizirani su podaci iz upitnika među 257 diplomanata od 2016. do 2018. Višestrukom regresijom analizirano je da li i kako ocjene predmeta iz državne mature utječu na uspjeh prijediplomskog studija: prosječnu ocjenu i trajanje studija. Kako bismo povezali ove rezultate, koristili smo kanoničku korelaciju kao poveznicu višestruke regresije i korelacijske analize. Analiziran je odnos između dva skupa varijabli, ocjene mature: MATH, CRO i FORL i uspjeha na prijediplomskom studiju: trajanje i prosječna ocjena studija. Ocjena mature iz matematike je statistički značajan prediktor prosječne ocjene i trajanja prijediplomskog studija. Što je viša ocjena iz MATH to je viša prosječna ocjena studija i kraće je trajanje studija. Prva kanonička varijata za uspjeh na prijediplomskom studiju ima veću težinu prosječne ocjene od trajanja studija.
This study was motivated by a discussion how the results of state maturity influence on academic undergraduate performance (average mark) and the number of year students take to complete their undergraduate studies (study duration). There are three compulsory subjects on the state maturity: Mathematics (MATH), Croatian (CRO) and foreign (FORL) language. MATH and CRO can be deployed on two levels. Were analysed data using data from a questionnaire among 257 graduates from 2016 to 2018.(Table 1) A multivariate linear regression was used to analyse if and how marks of subjects from state maturity predict undergraduate study achievement: average mark and duration of study with logarithmic transformation. In order to consolidate these results, we used canonical correlation as a variation on the concept of multivariate regression and correlation analysis. analyse the relationship between two sets of variables, maturity marks: MATH, CRO and FORL and undergraduate performance: duration and average mark of study. Mark of MATH on maturity is statistically significant predictor of average mark and duration of undergraduate study (Table 4). The higher MATH the higher average grade of the study and the shorter duration of the study. Results of canonical correlation shows that only the first canonical correlation rc1=0.3576 is statistically significant F(6,392)=5.43, p<0.001. The first canonical variate for undergraduate performance shows most weight on average mark than duration of study.
straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba
Šiame straipsnyje nagrinėjamos didžiųjų duomenų regresinės analizės galimybės ir galimi sunkumai. Straipsnyje išskirtos ir paaiškintos ...pagrindinės juos nusakančios charakteristikos, nustatyti galimi iššūkiai, kylantys didžiųjų duomenų analitikoje. Atsižvelgiant į tai, pasiūlyta keletas didžiųjų duomenų regresinėje analizėje naudojamų metodų, kurie leidžia sumažinti skaičiavimų naštą ir atrinkti nepriklausomus kintamuosius, geriausiai nusakančius priklausomą kintamąjį, bei pasiekti didesnį modelio tikslumą. Vienas iš darbo tikslų – metodų pritaikymas realiems didiesiems duomenims, todėl didelis dėmesys skiriamas tiriamajai daliai. Realių duomenų regresijos modelių sudarymui ir parametrų vertinimui naudojami išskaidytos ir stebinių įtakos indeksu paremtos regresijos metodai, o geriausiai priklausomąjį kintamąjį nusakančių nepriklausomų kintamųjų atrinkimui naudojama LASSO ir LARS regresija. Straipsnyje taip pat pateikiami atlikti modelių tinkamumo ir tikslumo vertinimai, jų tarpusavio rezultatų palyginimai.
Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju Francetić, Tea; Šporčić, Doris; Horvat, Bojana ...
Zbornik radova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci),
12/2020, Volume:
23, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Oborine su izrazito varijabilna komponenta bilance voda, koja ovisi o nizu faktora, kao što su geografski položaj, udaljenost od mora i nadmorska visina, a ključne su u razumijevanju hidroloških ...procesa nekog područja. Mjerenja oborina provode se na diskretnim lokacijama meteoroloških postaja (osim u slučaju radarskih opažanja oborina) te su saznanja o njihovoj varijabilnosti u prostoru rezultat primjene različitih metoda interpolacije izmjerenih vrijednosti u točki na analiziranom prostoru. U GIS okruženju, oborina može biti prikazana u formi diskretnog ili kontinuiranog polja pa će o tome ovisiti i odabir metode interpolacije. U radu su, na primjeru srednjih godišnjih količina oborina za razdoblje 1961. – 1990. na području Istre, prikazane i uspoređene tri najčešće primjenjivane metode prostorne interpolacije: Thiessenovi poligoni, TIN (Triangular Irregular Network) te VLR (metoda višestruke linearne regresije). Prve dvije metode ne uzimaju u obzir faktore koji utječu na količinu palih oborina, već su procijenjene vrijednosti u funkciji udaljenosti promatrane točke od oborinskih postaja. Za razliku od njih, metoda višestruke linearne regresije omogućuje određivanje vrijednosti oborina u prostoru u ovisnosti o drugim čimbenicima; u ovome slučaju to su geografski položaj, udaljenost od mora te nadmorska visina.
Rainfall is a highly variable water balance component that depends on numerous factors such as geographical location, distance from the sea, and elevation. Rainfall is crucial in understanding the hydrological processes in the given catchment. Rainfall measurements are performed at discrete locations at meteorological stations (except in the case of radar measurements). The knowledge of their spatial and temporal variability is the result of applying different methods of interpolation of measured values inside a given area. In a GIS environment, rainfall can be displayed in the form of a discrete or continuous field. Therefore, the choice of the interpolation method depends on the requirements for the type of the result. In this paper, three widely used methods of spatial interpolation are presented and compared to an example of estimating the average annual rainfall in Istria for the period 1961 – 1990. Namely, the following three interpolation methods are considered: Thiessen polygons, TIN (Triangular Irregular Network), and VLR (multiple linear regression method). The first two methods do not consider the factors that affect the amount of rainfall; they only estimate values as a function of the distance of the observed point from the rainfall gauges. In contrast, the method of multiple linear regression determines the spatial distribution of the rainfall from other factors, in this case, the geographical location, distance from the sea, and elevation.
Utjecaj krize na promjenu i obilježja osobne potrošnje u Republici Hrvatskoj predmet je brojnih istraživanja. Nastupanje krize sagledava se kao nepredviđen šok za potrošača i istražuje se u kojoj ...mjeri taj šok utječe na odluke vezane uz osobnu potrošnju i trošenje budućeg dohotka. No ostaje pitanje koliko dugo traje sjećanje na krizu i koliko vremena nakon završetka ili smanjenja intenziteta djelovanja krize, kriza i dalje utječe na odluke o potrošnji pojedinaca. U ovome radu anketnim istraživanjem 521 ispitanika istražuje se utječe li i dalje šok izazvan promjenama tečaja švicarskog franka na trenutačne kao i na odluke o potrošnji budućeg dohotka putem uzimanja kredita. Očekuju li pojedinci mogućnost ponovne pojave značajnih promjena tečaja i kamatne stope te donose li odluke o potrošnji budućeg dohotka u svjetlu tih očekivanja? Kako bi se ispitalo kako šok nastao promjenama tečaja švicarskog franka utječe na promjenu stava o kreditnom zaduživanju primijenjena je binarna logistička regresija. Rezultati pokazuju da je prirodni logaritam šanse da je na pojedinca šok imao utjecaja na stav o kreditnom zaduživanju pozitivno povezan s doživljajem šoka (p < 0,001) i negativno povezan s trenutačnom zaduženošću (p < 0,001).
PDF
