Pošto je upozorio na poteškoće i metodološke slabosti u općoj teoriji jezične rekonstrukcije, autor iznosi svoje kritike o drevnosti uralskih jezika. Protouralski, kako su ga znanstvenici ...rekonstruirali, navodno ima skup obilježja nekoliko različitih jezičnih porodica. U članku se razmatraju primjeri leksičkih podudarnosti s povijesno utvrđenim jezicima po čemu autor zaključuje da je protouralski rječnik nastao pozajmljivanjem iz vrlo raznolikih jezika: baltoslavenskih govora, starošvedskoga, više turskih narječja, mongolskoga, tunguškoga, aramejskoga, hebrejskoga, arapskoga, srednjoperzijskih narječja, latinskoga i grčkoga. I drugi se jezici moraju uzeti u obzir, primjerice kineski, kavkaški jezici, ali i danas nepoznati jezici. Uvažavajući nekoliko fonoloških pravila može se lako identificirati velik broj osnovnih oblika u uralskom rječniku. Moguće je pokazati da su jezična obilježja pojedinih uralskih grana potekla od pidžina koji se rabio duž trgovinskih putova između Puta svile i istočnoevropskih trgovinskih pravaca. Dobro je poznata činjenica da ljudi različitih jezika, kad se prvi put susreću, za bitne zajedničke potrebe stvaraju nov reduciran jezični sustav (lingua franca ili pidžin). Zato pidžini često nastaju uz trgovinske putove. Uzevši u obzir značajke izvornoga rječnika, pa i izvješće bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta da su Mađari naučili svoj jezik od Hazara, Hazarski kaganat može se identificirati kao mjesto podrijetla uralskoga pidžina. Hazarski je kaganat uspio uspostaviti vlast nad trgovinom u području Kaspije i Crnoga mora tijekom tri stotine godina – od 650. do 950. n.e. Poznato je da su Hazari uspostavili trgovačke postaje sve od doline Talasa u Kazahstanu do unutrašnjosti Švedske. Hazaria je u ranom srednjem vijeku označavala jedan od glavnih trgovinskih putova, i tu je najvjerojatnije nastao novi jezik. Uralski su jezici najvjerojatnije potekli od drevnoga hazarskog pidžina koji se razvio oko hazarskih trgovačkih postaja i uz hazarske trgovinske putove.
