Muzejske institucije sve više teže k prilagođavanju svojih prostora i sadržaja osobama s invaliditetom. Osnovni se postupci najčešće odnose na tzv. arhitektonske barijere, ali još veću pozornost ...trebalo bi posvetiti sadržajnim barijerama. Sudjelovanjem u projektu usmjerenom na povećanje pristupačnosti muzejskih institucija osobama s invaliditetom Arheološki muzej Istre odlučio je tematsku izložbu „Prapovijest u rukama” posvetiti upoznavanju slijepe populacije s prapovijesnim životom u Istri. Nakon početnoga teorijskog upoznavanja s osnovnim načelima uklanjanja barijera i prikazivanja sadržaja slijepim osobama uslijedila je intenzivna suradnja s članovima Udruge slijepih i slabovidnih osoba Istarske županije i definiranje načina realizacije izložbe. S obzirom na nove mogućnosti izrada replika i taktilnih grafika prikazani su mnogobrojni predmeti, svaki na svoj poseban način u skladu s mogućnostima i potrebama. U ovome su radu prikazane različite mogućnosti izrade replika muzejskih predmeta, kao i mogućnosti njihova prikazivanja taktilnim crtežima. Sve opisane metode testirane su u suradnji sa slijepim suradnicima.
Stoljećima nakon izrade predromaničke skulpture, pokušali smo dočarati
proces koji se odvijao pri stvaranju ovog dubrovačkog pluteja, prvotno
sastavnog dijela reprezentativne cjeline liturgijskog ...namještaja iz
crkve sv. Petra Velikoga u Dubrovniku. Razlog za izradu kamene replike
predromaničkog pluteja, slijedeći tradicionalnu tehniku i koristeći izvorne
alate za obradu kamena, javio se radi mogućnosti izračuna vremena
koje je bilo potrebno za izradu ovoga i ostalih sličnih pleternih reljefa.
Slijedeći klesarske radnje prilikom izrade replike predromaničkog reljefa,
svjedoci smo stvaranja jednog novog pogleda na kamenu skulpturu
navedenog razdoblja. Pridodajući ovaj kut gledanja dosadašnjim arheološkim spoznajama i pogledima sa stajališta povijesti umjetnosti, korak smo bliže razumijevanju samog razdoblja u čijem kontekstu je nastajala predromanička pleterna skulptura. Na kraju procesa izrade replike, dobili smo približno vrijeme koje je bilo potrebno ranosrednjovjekovnom
majstoru-klesaru za izradu središnjeg polja predromaničkog pluteja.
Samim tim, lako je izračunati idealno vrijeme koje je potrebno jednoj
klesarskoj radionici za opremanje predromaničke crkve adekvatnim liturgijskim namještajem.
U radu se prikazuje rekonstrukcija tiskovnog sustava koji je korišten u Senjskoj glagoljskoj tiskari osnovanoj 1494. godine. U projektu posebna pažnja posvećuje se autentičnosti povijesnog artefakta. ...Opisuje se dijagram toka procesa, koji započinje istraživanjem povijesnih izvora i prikupljanjem podataka, slijedi izrada tehničke dokumentacije, izgradnja, testiranje i vrednovanje replike povijesne preše. Rad je upotpunjen crtežima i skicama, te opisima i pojašnjenjima postupka izrade.
In einer Replik zu dem Beitrag »Antisemiten als Koalitionspartner? Die Linkspartei zwischen antizionistischem Antisemitismus und dem Streben nach Regierungsfähigkeit« (ZfP 3/2011) haben Peter Ullrich ...und Alban Werner (ZfP 4/2011), die beide aus dem Umfeld oder der Linkspartei selbst kommen, den Vorwurf erhoben, die Auseinandersetzung mit dem Antisemitismus in der Linkspartei sei undifferenziert erfolgt. In dem Beitrag wird nun klargestellt, dass Ullrich/Werner ihre politische Ablehnung hinter fadenscheinigen methodischen Argumenten verstecken und zugleich das AntisemitismusProblem der Linkspartei durch die Einforderung einer nebulösen »Grauzone« kaschieren wollen. Zugleich werden die Einwände bezüglich der unterstellten Begriffsunschärfe und der Methodenwahl zurückgewiesen und auf ein erkenntnistheoretisches Demokratiedefizit von Ullrich/Werner hingewiesen. In their response to the article »Antisemites as coalition partners? The Left Party between anti-Zionist Antisemitism and the quest for the capacity to govern« (ZfP 3/2011), Peter Ullrich and Alban Werner (ZfP 4/2011), themselves either associated with or coming from the Left Party, have raised the accusation that the debate concerning antisemitism in the Left Party has been poorly argued. The present article will demonstrate how Ullrich/Werner themselves have used methodologically flimsy argumentation to shroud their politically motivated repudiation, while attempting to conceal the Left Party's antisemitism problem by calling for a nebulous »gray zone«. Their objections concerning methodology and accusations of conceptual obfuscation will also be countered, while an epistemological deficit in democracy on the part of Ullrich/Werner themselves will be uncovered.