Uvod: Mortalitet raka dojke nalazi se na trećem mjestu u zemljama Europske unije. Registar za rak u 2020. godini bilježi incidenciju od 120,3/100 000, dok je stopa smrtnosti 32,8/100 000. Žena može ...samostalno pregledati svoje dojke koristeći metodu samopregleda, te uočiti promjene u veličini dojke, izgledu bradavice i kože te otkriti kvržice ili zadebljanja. Cilj: ispitati stavove i znanje žena o samopregledu dojke. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno putem anonimne online ankete. Analiza je napravljena MedCalc® Statistical Software version 20.009 i IBM SPSS ver. 23. Rezultati: Sudjelovalo je 361 ispitanica. S obzirom na znanje, značajno manje točnih odgovora imaju ispitanice koje žive na selu (Kruskal Wallis test, P=0,005), imaju završenu osnovnu školu (Kruskal Wallis test, P=0,006), učenice su (Kruskal Wallis test, P<0,001) i one nezdravstvene struke (Kruskal Wallis test, P<0,001). S obzirom na stavove, ispitanice zdravstvene struke ne slažu se s tvrdnjom da rak dojke zahvaća isključivo ženski spol (Mann Whitney U test, P<0,001), da je samopregled predviđena metoda isključivo za žene (Mann Whitney U test, P=0,001), da samopregled nije vjerodostojna metoda pregleda (Mann Whitney U test, P=0,002), kao i da žene ne trebaju obavljati samopregled ukoliko idu na ostale dijagnostičke metode (Mann Whitney U test, P<0,001). S obzirom na dobne skupine razliku nalazimo u tvrdnji da samopregled nije vjerodostojna metoda (najmanje se slažu najmlađe ispitanice) (Kruskal Wallis test, P<0,001), ispitanice s višom ili visokom stručnom spremom značajnije se manje slažu s tvrdnjom da samopregled nije vjerodostojna metoda pregleda u (Kruskal Wallis test, P=0,007). Također učenice i studentice značajno se manje slažu s tvrdnjom da samopregled nije vjerodostojna metoda pregleda (Kruskal Wallis test, P<0,001). Zaključak: Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da su ciljna skupina za edukaciju ispitanice koje žive na selu, ispitanice niže naobrazbe, mlađe dobne skupine i osobe nezdravstvene struke.
Rak dojke glavno je sijelo raka ženske populacije u Republici Hrvatskoj, a incidencija i mortalitet znatno su viši od europskog standarda. Prakticiranjem provođenja samopregleda svakog mjeseca rak ...dojke može se otkriti u ranijoj fazi nego kod žena koje ga ne obavljaju. Pokazalo se da je rano otkrivanje povezano sa smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od raka dojke. Iako je samopregled dojke jednostavan za obavljanje, kratko traje i nema troškova, većina ga žena obavlja pogrešno ili ga uopće ne obavlja.
Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti znanje, stav i učestalost obavljanja samopregleda dojke među studenticama Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni s pomoću upitnika koji je sadržavao sociodemografske podatke i 13 pitanja. U istraživanje je uključeno 528 studentica prve, druge i treće godine studija svih redovnih smjerova (medicinsko-laboratorijska dijagnostika, fizioterapija, sestrinstvo, radiološka tehnologija, sanitarno inženjerstvo i radna terapija).
Rezultati ukazuju da većina studentica ne obavlja samopregled. Mjesečno ga obavlja samo 32,89% studentica. Kao najčešći razlog za neobavljanje navode da misle da su premlade, a 24,43% studentica tvrdi da ne zna obaviti samopregled.
Potrebno je u nastavne sadržaje uključiti više predavanja o preventivnim postupcima, pravilnom izvođenju samopregleda te važnosti ranog otkrivanja raka dojke, kako bi znanje mogli primijeniti na sebi, a i kao budući zdravstveni djelatnici na pacijente. Također je potrebno organizirati što više preventivnih akcija i uključivati studente zdravstvenih struka u njih kako bi se veći broj mladih žena osvijestio o važnosti ranog otkrivanja raka dojke.
Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke „Mamma“ uključuje sve žene u Republici Hrvatskoj u starosnoj dobi od 50 do 69 godina. Program sadržava pregled dojki mamografijom svake dvije godine. ...Ženama na kućnu adresu stiže poziv za besplatan pregled. Cilj je programa smanjiti smrtnost od raka dojke za 25% do 30%, otkriti rak u početnom stadiju te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.
Dobro organiziran i vođen program probira raka mora biti znanstveno utemeljen, dugoročno isplativ, s primjenom metoda dobre prakse. Pozitivnim ispitanicima nakon probira treba biti omogućena adekvatna dijagnostika i liječenje. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke započeo je krajem 2006. godine. U prvom ciklusu na mamografiju je pozvano ukupno 720.981 žena, a odazvalo se 58,5%. Otkriveno je preko 1500 pozitivnih nalaza. Drugi ciklus programa uključio
je 680.552 žena, odaziv je iznosio 57%, a otkriveno je 928 karcinoma. Treći ciklus započeo je krajem 2011. godine i trajao je do svibnja 2014. godine, a četvrti je započeo u svibnju 2014. godine i završio u jesen 2016 godine.
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života. Muškarci rjeđe obolijevaju. Uzrok nastanka bolesti je nepoznat. Međutim, epidemiološke studije pokazuju postojanje više rizičnih čimbenika koji su povezani s nastankom raka dojke.
Svojim znanjem, vještinama i sposobnostima medicinska sestra/tehničar educira populaciju o zdravlju kako bi podigla samosvijest. Kako bi program probira bio što efikasniji potrebno je omogućiti što veći odaziv u općoj populaciji. Svrha je ovog programa dobrobit cijele zajednice, ali treba poštovati svakog pojedinca,
time i njegovu odluku o nesudjelovanju u probiru. Medicinske sestre/tehničari potiču žene na odaziv motiviranjem i edukacijom.
Karcinom dojke najčešće je globalno maligno oboljenje u žena te time predstavlja velik javnozdravstveni problem. S obzirom na rast incidencije karcinoma dojke, sve se više stavlja naglasak na potrebu ...osvještavanja žena o metodama rane detekcije istog. Najjednostavniju i najjeftiniju takvu metodu predstavlja samopregled dojke koji se preporučuje svim ženama iznad navršenih 20 godina. Njegova redovita provedba pridonosi povećanoj svijesti žene o normalnoj strukturi dojke, kao i pravovremenom otkrivanju sumnjive tvorbe na dojkama što utječe na bolji ishod liječenja te stopu preživljavanja. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem procjene stavova i znanja žena Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije o samopregledu dojke. Ono je provedeno putem anonimne on line ankete koja je sadržavala 20 pitanja, a obuhvaćala je 681 ženu s navedenih područja. Rezultati su pokazali da 96,5% anketiranih žena zna što je samopregled, 82,1% njih zna kako se on izvodi, no ipak samo 20% njih provodi samopregled jedanput mjesečno. Kao glavne barijere u provođenju, anketirane žene navele su: strah od pronalaska abnormalnosti na dojci (15,6%), te nedostatak znanja vezanog uz izvođenje (14,7%). Najveći udio žena, 37,6 % dobio je informacije o samopregledu preko interneta i samoinicijativnim istraživanjem te ga je na isti način njih 60,2% naučilo raditi. Žene Varaždinske, Koprivničko-križevačke te Međimurske županije pokazale visoku razinu znanja o karcinomu dojke i samopregledu, no ona se ne oslikava na praktičnom planu. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u edukaciji i podizanju samosvijesti cjelokupne zajednice.
PDF
