Svrha ovoga istraživanja bila je istražiti odnose između vrijednosti zadatka, usmjerenosti cilju i samoučinkovitosti u kemiji kod predviđanja uspjeha učenika jedanaestoga razreda za predmet Kemija u ...Turskoj. Ukupno su u istraživanju sudjelovala 572 učenika jedanaestog razreda koji su imali predmet Kemija. Podaci su prikupljeni koristeći se upitnikom Motivacijske strategije učenja, upitnikom Ostvarenje cilja, Skalom samoučinkovitosti za kemiju, i Testom postignuća iz kemije. Rezultati strukturalnog modeliranja ukazali su na to da je vrijednost zadatka značajan, pozitivan, prediktor cilja ovladavanja uključivanjem, cilja izvedbe uključivanjem i cilja ovladavanja izbjegavanjem. Cilj ovladavanja uključivanjem i cilj izvedbe uključivanjem pozitivni su prediktori za samoučinkovitost iz kemije za kognitivne vještina, a cilj ovladavanja izbjegavanjem negativan je prediktor samoučinkovitosti iz kemije za kognitivne vještine. Na kraju, samoučinkovitost u kemiji za kognitivne vještine značajan je prediktor postignuća iz kemije. U cjelini, rezultati istraživanja proširuju postojeću literaturu vezanu uz međusobni utjecaj vrijednosti zadatka, usmjerenosti cilju, samoučinkovitosti kod predviđanja postignuća iz kemije.
Iako se radi o relevantnoj problematici koja za svakog pojedinca ima dalekosežne posljedice, dosada se relativno malen broj istraživanja bavio ispitivanjem procesa odabira srednjih škola. Stoga je ...provedeno istraživanje kojem je cilj bio detaljnije opisati način na koji učenici donose odluke o srednjim školama te utvrditi doprinos prijašnjeg školskog postignuća i vlastitog doživljaja akademskih sposobnosti samoučinkovitosti u odlučivanju o karijeri i očekivanjima od srednje škole. Također, istraživanjem se željela utvrditi važnost samoučinkovitosti u odlučivanju o karijeri u procesu odlučivanja o budućoj srednjoj školi. Dobiveni rezultati pokazuju povezanost učeničkog doživljaja vlastite školske učinkovitosti, odnosno percipirane akademske kontrole, ali ne i objektivnog školskog postignuća, s procjenom osobne samoučinkovitosti u području donošenja profesionalnih odluka. Pritom su percipirana akademska kontrola, kao i učenička znanja o svijetu rada, izdvojeni kao značajni prediktori njihove samoučinkovitosti u odlučivanju o karijeri, a samoučinkovitost u odlučivanju o karijeri i percipirana akademska kontrola kao prediktori učeničkih očekivanja od srednje škole. Dobiveni rezultati upućuju na važnost razvoja učeničkih profesionalnih kompetencija koje su ključne za postavljanje pozitivnijih očekivanja i aktivniji pristup odabiru srednje škole
Vrlo je važno da adolescenti imaju pozitivan utjecaj na vlastito fizičko i mentalno zdravlje. Uzorak u istraživanju činilo je 760 učenika u šestom, sedmom i osmom razredu iz sedam osnovnih škola. U ...istraživanju su upotrijebljeni društveno-demografski podaci iz obrasca Skale CASS (Child-Adolscent Social Support Scale) za mjerenje percepcije društvene podrške i Skale za mjerenje samoučinkovitosti za više razrede osnovne škole (Middle School Self-efficacy Scale). Istraživanje je provedeno kako bi se istražila povezanost percepcije društvene podrške i samoučinkovitosti učenika u osnovnoj školi i varijabla koje utječu na percepciju društvene podrške i samoučinkovitost. Pozitivan odnos uočen je između Skale CASS i prosječnih bodova podskala, kao i Skale za mjerenje samoučinkovitosti u višim razredima i podskala za učenike (p<0.001). Zaključeno je da je percepcija društvene podrške kod adolescenata utjecala na njihove vještine samoučinkovitosti. Preporuča se da stručnjaci koji se bave zdravljem adolescenata vode svoje adolescente koristeći se društvenom podrškom i zdravom samoučinkovitošću kako bi stekli vještine zaštite zdravlja, promidžbe zdravoga života i odgovornosti za vlastito zdravlje.
Studija se bavi istraživanjem međuodnosa socijalne
anksioznosti i prihvaćenosti među vršnjacima, akademskom
samoučinkovitosti i akademskom uspješnosti učenika slovenskih
gimnazija. N = 277 učenika ...(58% djevojaka) od 16 do 17
godina, ispunilo je Ljestvicu socijalne anksioznosti za
adolescente, Sociometrijski test, upitnik "Pogodi tko" te Ljestvicu
akademske samoučinkovitosti. Učenici su odgovorili i na
dodatna pitanja o njihovoj dobrobiti i socijalnoj prihvaćenosti u
razredu. Nalazi su pokazali da većina socijalno anksioznih
učenika pripada sociometrijskoj skupini odbačenih učenika,
koje su njihovi vršnjaci opisali kao anksiozne učenike negativna
raspoloženja. Pokazalo se da socijalno anksiozniji učenici imaju
niži stupanj dobrobiti u razredu i da ih njihovi vršnjaci manje
prihvaćaju. Konačno, viši stupanj socijalne anksioznosti bio je
povezan s nižom akademskom samoučinkovitosti, ali s boljim
akademskim uspjehom u školi.
UPRAVLJANJE IMPRESIJAMA Tomić, Zoran; Tomić, Ivan; Pavić, Davor
South Eastern European Journal of Communication,
12/2020, Volume:
2, Issue:
2
Journal Article, Web Resource
Open access
Autori istražuju fenomen upravljanja impresijama kao proces u kojemu pojedinci pokušavaju utjecati
na percepciju koju ljudi imaju o osobi, nečemu ili nekom događaju. U tom kontekstu ukazuju na ...značenje i tehnike koje pojedinci koriste preko samoprezentacije, samopromocije, samoučinkovitosti,
samosvijesti i pozitivnih iluzija. Upravljanje dojmom može biti svjestan ili podsvjestan proces. U
većini slučajeva, ljudi koji upravljaju dojmom pokušavaju uskladiti percepciju drugih ljudi s njihovim
ciljevima. Impresijama se upravlja i u javnome, ali i privatnom prostoru. Želja da se lijepo izgleda i
da se tako predstavi, stara je koliko i sam čovjek.
Neprimjerena su ponašanja učenika sva ona koja ometaju rad u učionici i prekidaju
proces učenja i poučavanja. Dosadašnja istraživanja ukazuju kako takva ponašanja
učenika imaju negativne posljedice ...na postignuća učenika te na rad i zadovoljstvo
poslom učitelja. Ovim se istraživanjem nastojalo ispitati koja neprimjerena
ponašanja i u kojoj mjeri doživljavaju učitelji u osnovnim i srednjim školama u
Hrvatskoj te razlike u tim percepcijama s obzirom na njihovu samoučinkovitost
i vrstu škole u kojoj rade. Dodatno, ispitano je zadovoljstvo učitelja podrškom,
edukacijom, zakonskim propisima te namjera odustajanja od posla. Rezultati su
pokazali kako su najčešća neprimjerena ponašanja iz skupine nepraćenja uputa
i nastave. Samoučinkoviti učitelji doživljavaju manje, a najmanje neprimjerenih
ponašanja opažaju učitelji razredne nastave. U rješavanju problema učitelji se
najviše oslanjaju sami na sebe, a nešto manje na pomoć stručnih suradnika, dok su
najzadovoljniji pruženom pomoći svojih kolega. Učitelji su općenito nezadovoljni
postojećim zakonskim propisima i većina njih nije tijekom studija i stručnoga
usavršavanja imala edukacije iz područja upravljanja razredom. Gotovo svi učitelji
smatraju kako je učiteljski posao zahtjevan, a više od trećine ispitivanih učitelja
promijenilo bi posao ako bi za to imali priliku.
Samoučinkovitost je uvjerenje pojedinca o vlastitim sposobnostima organiziranja i izvršavanja određenih akcija potrebnih za ostvarenje željenih ishoda. Ne odnosi se na objektivne sposobnosti za ...obavljanje konkretnoga zadatka, nego na subjektivne procjene o tome može li ga se uspješno izvršiti. Samoučinkovitost je ključni faktor ljudskoga djelovanja, on determinira i prediktor je razine postignuća koje će osoba na kraju dostići. Na njega veliki utjecaj ima kvalitetno vođenje u radnoj okolini, a preduvjet su kvalitetna vođenja ravnatelja optimalno razvijene pedagoške kompetencije. Cilj je na temelju teorijskih postavki i empirijskoga istraživanja ispitati kako odgojiteljice procjenjuju svoju samoučinkovitost, a kako pedagoške kompetencije ravnatelja predškolskih ustanova te jesu li procjene samoučinkovitosti odgojitelja povezane s procjenama pedagoških kompetencija ravnatelja. Rezultati istraživanja provedena nad uzorkom od 75 odgojiteljica dječjih vrtića Vukovarsko-srijemske županije pokazali su da odgojiteljice svoju samoučinkovitost procjenjuju visokom, kao i pedagoške kompetencije ravnatelja, te je pronađena statistički važna pozitivna povezanost procjena samoučinkovitosti odgojiteljica i njihovih procjena pedagoških kompetencija ravnatelja. U radu se objašnjavaju razlozi važnosti samoučinkovitosti u radu odgojiteljica te ključne uloge pedagoških kompetencija ravnatelja i njegova kvalitetnog vođenja odgojno-obrazovne ustanove.
Cilj je ovoga rada prilagoditi skalu Samoučinkovitosti u kulturno osjetljivom upravljanju razredom (SKOUR) u turskom kontekstu i utvrditi razinu SKOUR-a turskih učitelja i načine poučavanja ...osjetljivoga na kulturne razlike i upravljanja razredom upotrebom istraživačke tehnike miješanih metoda. Tijekom prilagodbe skale provedene su eksplorativna i konfirmativna faktorska analiza. Adaptirana ljestvica primijenjena je s ciljem dobivanja deskriptivnih podataka, a provedeni su i intervjui s učiteljima. Kvantitativni podatci analizirani su putem podataka deskriptivne statistike i t-testa za zavisne uzorke, a kvalitativni podatci podvrgnuti su deskriptivnoj analizi. Rezultati su pokazali da je prilagođena verzija ljestvice turskom kulturnom kontekstu bolja s dvofaktorskom strukturom. Deskriptivni podatci pokazuju visoka uvjerenja učitelja o SUROKR-u. Ipak, rezultati intervjua pokazuju da su učitelji koji rade u školama s lošim socioekonomskim uvjetima pokušavali zadovoljiti psihološke, fiziološke i ostale potrebe svojih učenika u većoj mjeri nego njihove obrazovne potrebe, dok su učitelji koji rade u školama s vrlo dobrim socioekonomskim uvjetima bili daleko od poučavanja osjetljivoga na kulturne razlike zbog školske politike, kurikula i manjkavoga obrazovanja.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati poznavanje mrežnoga pedagoškog sadržaja
nastavnika prirodnih predmeta. Istraživanje je zasnovano na dizajnu miješanih
metoda i provedeno je s uzorkom ...nastavnika prirodnih predmeta, koji je obuhvatio
ukupno 229 nastavnika u kvalitativnom dijelu studije i 17 nastavnika prirodnih
predmeta, s različitim iskustvom, u kvalitativnom dijelu istraživanja. Kvantitativni
podatci u istraživanju sakupljeni su upotrebom Skale poznavanja mrežnoga
pedagoškog sadržaja, a kvalitativni podatci sakupljeni su polustrukturiranim
intervjuom. Deskriptivne statistika, Mann-Whitney U test i Kruskal-Wallis H test
upotrijebljeni su za analizu kvantitativnih podataka, a metodom analize sadržaja
obrađeni su kvalitativni podatci. Kvantitativni rezultati istraživanja pokazuju
vrlo visoke razine percepcije samoučinkovitosti vezane za poznavanje mrežnoga
pedagoškog sadržaja nastavnika prirodnih predmeta. Osim toga, rezultati dobiveni
primjenom sveukupne Skale i njezinih poddimenzija značajno se razlikuju s obzirom
na iskustvo nastavnika. Kvalitativni rezultati studije otkrili su da nastavnici prirodnih
predmeta koriste mrežu za predavanja, eksperimente, praksu, vizualnu podršku,
videozapise i kompenzaciju manjka materijala. Također je naglašeno da nastavnici
trebaju biti obrazovani kako bi koristili mrežu u svojim praksama poučavanja.
PDF
