Sukob stare i nove kemije u Hrvatskoj Raos, Nenad
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
03/2021, Volume:
70, Issue:
3-4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Nova kemija, koja je u 20. stoljeću nastala kroz četiri revolucije (instrumentalnu, teorijsku, biološku i informatičku), pojavila se nakon Drugog svjetskog rata i u Hrvatskoj, ponajviše zahvaljujući ...školovanju naših kemičara u inozemstvu. To je dovelo do sukoba starih (tradicionalnih) i novih kemičara, ponajviše kemičara-teoretičara. Sukob se očitovao u dva vida: fundamentalnom, jer stari kemičari nisu prihvaćali da se u kemiji može istraživati bez laboratorija, i pragmatičnom, jer se pojavio problem vrednovanja znanstvenog rada brojem publikacija. Također se analiziraju posljedice sukoba kemičara-teoretičara i kemičara-eksperimentatora kao i razlozi njegova jenjavanja u 21. stoljeću.
New chemistry, the chemistry of the 20th century, developed through four revolutions (instrumental, theoretical, biological, and informational). This development was also evident in Croatia, especially after WWII, when many young Croatian chemists had been educated at British, American, but also Russian universities. This led to the clash of old, traditional (K. Balenović), and young, modern chemists (M. Randić, N. Trinajstić), who introduced theoretical (computational), quantum, and mathematical chemistry in Croatia. There were two aspects of the clash. The first was fundamental; traditional chemists were unable to comprehend chemical research without a chemical laboratory. The second, pragmatic aspect of the clash, materialized in scientometrics, i.e. discussions about the value of chemical research in terms of the number of published papers. Theoretical chemists, namely, published much more than their colleagues engaged in laboratory practice, mostly because of scarce resources and bad organization of scientific research in communist Yugoslavia (1945–1991).
Documents related to social sciences are processed/indexed by several field-specific (e.g. Sociological Abstracts) and general (Web of Science, Scopus) bibliographic databases. These topics are ...scattered also among other specialized databases and information systems in agriculture, biomedicine, and other life-sciences, for example Agris, Agricola, FSTA, Medline (PubMed), etc. Agriculture can also involve social issues such as rural sociology, public services, settlements, demography, tourism (agritourism). Relevant documents may thus elude attention of researchers which seek information in a limited number of databases. We used CAB Abstracts (CABI/CAB International), the leading global database for agriculture, environment, veterinary sciences, applied economics, food science and nutrition. In a bibliometric/scientometric analysis, we used the classification based on subject categories CABICODES (CC), which enable identification of general research subject areas, in order to assess publishing patterns by researchers from Slovenia in 1991-2010. We assessed growth, and identified database records which had been classified with the social-sciences-related CC. We assessed co-classification or co-occurrence of these categories with other general subjects, such as Economics, Plant Science and Protection, Food Science and Produce, Animal Science, Forestry and Wood, Pathogen, Pest, Parasite and Weed Management, Soil Science, Human Health and Nutrition, Education, Extension, Information, Training, Natural Resources. 336 records were published by Slovenian authors, and classified with social sciences CC in CAB Abstracts. In total, 1313 different CC had been assigned to the records. The social-sciences-related research co-occurs with the following subject matter, in a decreasing order: economics, forestry/wood science, natural resources (e.g. water, meteorology, pollution), human biology/health/nutrition, food, plant, animal science/protection.
Dokumente v povezavi z družboslovjem oz. sociologijo obdelujejo in indeksirajo različne specializirane (npr. Sociological Abstracts) in splošne (Web of Science, Scopus) bibliografske podatkovne zbirke (baze podatkov). Ta tematika je razkropljena tudi med drugimi specializiranimi zbirkami in informacijskimi sistemi v kmetijstvu (biotehniki), biomedicini in drugih disciplinah, npr. Agris, Agricola, FSTA, Medline (PubMed). Kmetijstvo se navezuje na ruralno sociologijo (sociologijo podeželja), javne storitve, demografijo, naselja, turizem (kmečki turizem) ipd. Raziskovalci, ki uporabljajo samo določene zbirke, lahko spregledajo številne relevantne dokumente. V bibliometrični/scientometrični analizi smo uporabili zbirko CAB Abstracts (CABI/CAB International), ki je vodilna zbirka za kmetijstvo, okolje, veterino, uporabno ekonomiko, živilstvo in prehrano, in sicer glede na klasifikacijo, temelječo na predmetnih kategorijah CABICODES (CC), ki omogočajo identifikacijo splošnih raziskovalnih področij in na tem temelju ocenili objave avtorjev iz Slovenije v 1991-2010. Ocenili smo letno rast objav in identificirali vse zapise v zbirki, ki so bili klasificirani s kategorijami iz sekcije družboslovje (social sciences). Ovrednotili smo soklasifikacijo-sopojavnost teh kategorij z drugimi splošnimi kategorijami, kot so ekonomika, rastlinska pridelava in varstvo rastlin, živilstvo, znanost o živalih in varstvo živali, gozdarstvo in lesarstvo, bolezni, škodljivci in pleveli, pedologija, zdravje, biologija in prehrana ljudi, izobraževanje, svetovanje, informacije, naravni viri ipd. Slovenski avtorji so v tem obdobju objavili 336 dokumentov, ki so bili klasificirani z družboslovnimi kategorijami zbirke CAB. Ti dokumenti so bili skupno opremljeni s 1313 različnimi kategorijami. Družboslovna tematika se najbolj prepleta z ekonomiko, sledijo gozdarstvo/lesarstvo, naravni viri (npr. voda, meteorologija, onesnaževanje), zdravje, biologija in prehrana ljudi, živilstvo, rastlinska proizvodnja in varstvo ter živalska proizvodnja.
Ovaj rad predstavlja bibliografsku, bibliometrijsku i scientometrijsku analizu znanstvenih časopisa objavljenih na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u razdoblju od 2010. do 2020. godine. ...Scientometrijski aspekt predstavlja analizu dostupnih metričkih pokazatelja o časopisima, radovima i autorima indeksiranim u bibliografskim bazama Web of Science Core Collection (WoSCC) i Scopus te citatnim bazama Journal Citation Reports (JCR) i Scimago Journal & Country Rank (SJR). Interpretaciji rezultata prethodi teorijski pregled terminologije podkategorija informacijskih znanosti iz područja metrika znanstvenih radova te osvrt na aktualnu problematiku pri vrednovanju znanstvene produktivnosti i ulogu visokoškolske knjižnice kod provedbe bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja. Rad također ukazuje na važnost primjene transparentnijih metoda, pravednije evaluacije i boljeg razumijevanja humanističkog znanstvenog područja.
Ovim se radom nastoji pokazati da je za daljni razvoj područja koje se bavi kvantitativnim istraživanjima procesa stvaranja, prijenosa i korištenja znanstvenih i drugih ključnih informacija, poznatim ...u literaturi kao bibliometrijska, scientometrijska i informetrijska istraživanja, od primarnog značenja uspostava jedinstvene discipline kojom bi se: 1. definirala i formalizirala priroda i granice discipline te osigurao njen razvoj na konzistentan način, i 2. olakšalo sređivanje stečenog znanja i standardizacija terminologije. U prvom dijelu rada dat je kritički osvrt na postojeće stanje i navedeni su razlozi koji su do toga doveli. U drugom dijelu razmatra se koncept informetrije kao zajedničke discipline.
Za procjenu znanstvene vrijednosti rada jedan je od pokazatelja svakako i njihova citiranost. Analizirana je »vidljivost« radova iz domaćih časopisa u svjetskoj znanstvenoj sredini kroz Science ...Citation Index (SCI), koji izdaje Institute for Scientific Information (ISI) iz Philadelphije.
Uzorak je sadržavao 130 doktora bioloških znanosti koji su doktorirali od 1950. do 1980. god. na Sveučilištu u Zagrebu. Analiza je pokazala da je citiran 171 rad od 92 autora čija su imena pronađena u SCI kao prvi autori. Ukupan broj citata je 376. Od 32 domaća časopisa u kojima su publicirani citirani radovi najviše citata nosi Acta Botanica Croatica (350/o). Prattov indeks stupnja raspršenosti citata u skupini časopisa je c = 0,8 i ukazuje na to da je distribucija koncentrirana. Analizom je dobivena još jedna skupina od 196 časopisa, u kojima su citirani radovi aktivnog uzorka (92 autora), a koje indeksira SCI. Distribucija citata u tim časopisima prikazana u Tablici 2 i Prattov indeks c = 0,38 ukazuju na raspršenost citata unutar promatrane skupine časopisa
PDF
