Kvalitativna istraživačka etika u sociologiji primarno je vezana uz brojne metodološke značajke kvalitativnih istraživanja, istraživački kontekst i interakcijski proces provedbe kvalitativnih ...istraživanja, ali i uz klasičan razvoj etičkih kodeksa socioloških društava i širih etičkih regulacija. Etička se pitanja, konvencionalno gledano, odnose na zaštitu sudionika u istraživanju i u Hrvatskoj su regulirana ponajprije na profesionalnoj i institucionalnoj razini. No imajući u vidu razvoj istraživačkih metoda, novih tehnologija i društvenih promjena koje uključuju sadašnje etičke regulacije, nekoliko je aspekata koji se problematiziraju i povezuju u ovom radu. U radu se kvalitativna istraživačka etika razmatra kroz analizu postojećih etičkih kodeksa u sociologiji, primjenu etičkih procedura u istraživanjima te izazove s kojima se istraživači pritom susreću. Etičke regulacije koje zadnjih godina impliciraju standardizaciju etičkih procedura i istraživačke prakse upućuju na važnost kontinuiranih teorijsko-metodoloških rasprava o istraživačkoj etici, posebice u kvalitativnim istraživanjima. Većina metodološke literature sadržava dio o etičkim procedurama (informiranom pristanku, anonimnosti i povjerljivosti, rizicima i sl.) koje se primjenjuju u sociološkim istraživanjima. Ipak, u njima se uočavaju argumenti da se spomenute procedure unutar kvalitativne istraživačke etike trebaju smjestiti sukladno značajkama kvalitativnih istraživanja koje u sociologiji mogu biti dodatno etički, metodološki i istraživački izazovne. U radu se zaključuje da se specifičnosti kvalitativne istraživačke etike očituju u etičkoj praksi kojom se u kvalitativnim istraživanjima etičke procedure primjenjuju na refleksivan način.
Qualitative research ethics in sociology is primarily related to numerous methodological features of qualitative research, the research context and the interaction process of conducting qualitative research, but also to the classical development of ethical codes of sociological associations and broader ethical regulations. Conventionally speaking, ethical issues refer to the protection of research participants and are regulated primarily at the professional and institutional levels in Croatia. However, given the development of research methods, new technologies and social changes involving current ethical regulations, several aspects are problematised and connected in this paper. The paper therefore analyses qualitative research ethics through existing ethical codes in sociology, the application of ethical procedures in research, and the challenges that researchers face in doing so. Ethical regulations that in recent years imply the standardisation of ethical procedures and research practices point to the importance of continuous theoretical and methodological discussions on research ethics, especially in qualitative research. Most methodological literature contains a section on ethical procedures (informed consent, anonymity and confidentiality, risks, etc.) applied in sociological research. Nevertheless, there are arguments that they should be placed within qualitative research ethics in accordance with the features of qualitative research, which can be additionally challenging in sociology in terms of ethics, methodology and research. The paper concludes that the specifics of qualitative research ethics are reflected in the ethical practice that implies a reflexive application of ethical procedures in qualitative research.
Sportsko tijelo – nekad i sad Sandra Radenović; Željko ÄŒaÄija
JAHR (Rijeka ),
12/2015, Volume:
6, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Autori razmatraju pojam tjelesnosti kao kljuÄan pojam u sociologiji tijela, ali i kao neizostavan pojam u sociologiji sporta. Osim obrazloženja pojma tjelesnosti kao karike koja spaja ove dvije ...posebne socioloÅ¡ke discipline, autori na brojnim primjerima razmatraju sportsko tijelo nekada i sad. Koje su to grane sporta koje danas insistiraju na izuzetnoj ‘definiciji tijela’ i podvrgava li se svaki sportaÅ¡ ovom trendu? Postoje li razlike izmeÄ‘u muÅ¡kog i ženskog sportskog tijela nekad i sad kroz razliÄite grane sporta i jesu li te razlike odraz Å¡irih druÅ¡tvenih promjena koje insistiraju na vrhunski definiranom sportskom tijelu ili je ipak rijeÄ o individualnom izboru svakog sportaÅ¡a? Kakav je utjecaj naÄina ishrane, ali i koriÅ¡tenja dopinga na promjene u definiranju tijela sportaÅ¡a? Kakva je veza trenda kiborgizacije i promjena vezanih uz sportsko tijelo u suvremenom svetu? – autori pokuÅ¡avaju odgovoriti na postavljena i sliÄna pitanja.
V članku avtorja proučujeta, kako spremenjena podoba ulice po prenovi vpliva na dojemanje ulice, njeno senzorično krajino in vzdušje na njej. Na primeru Tumske ulice, glavne ulice v srednje velikem ...poljskem mestu Plock, dokažeta, da imajo lahko tovrstne spremembe nepričakovane posledice, ki pri prebivalcih vzbujajo negativne občutke. Izsledki raziskave, ki je temeljila na mnenju članov fokusnih skupin, kažejo, da trenutno vzdušje na Tumski ulici povzroča negativne zaznave, ki se nanašajo na štiri vrste senzoričnega zaznavanja oziroma značilnosti krajine: : tipne, vidne, slušne in vohalne. Negativna občutja so še močnejša pri posameznikih, ki imajo pozitivne spomine na nekdanjo ulico – na njeno stanje pred prenovo. Zaradi negativnega vzdušja na Tumski ulici in neprijetnih občutij, ki jih vzbuja, so se ulične aktivnosti prebivalcev zmanjšale na najnujnejše opravke. Navedeni izsledki kažejo, da bi se morali pri oblikovanju ali preoblikovanju javnih prostorov vedno upoštevati vplivi na ulično vzdušje in potreba po ustvarjanju pozitivnih občutij.
Ludwik Fleck Uzunić, Mislav
Revija za sociologiju,
08/2023, Volume:
53, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu se problemski razmatra teorija Ludwika Flecka s posebnim naglaskom na njegovu primjenu sociološke analize na problematiku spoznaje i znanosti. Fleckove se prosudbe zatim uspoređuju s teorijom ...Thomasa Kuhna i teorijom edinburške sociološke škole (SSK) s ciljem da se ocrtaju njihove konceptualne i metodološke razlike glede definiranja društvenog u znanosti. Postoji kontinuirana osovina sociološkog analiziranja znanosti i spoznaje u dvadesetom stoljeću na relaciji Fleck, Kuhn, SSK. Međutim, u radu se argumentira da su Fleckova i Kuhnova teorija fundamentalno podudarne zbog analize racionalnih čimbenika koji utječu na proces znanstvenog odlučivanja, no da se SSK izuzima svojom radikalnom interpretacijom Kuhna zbog pretpostavke o snažnom utjecaju iracionalnih i neznanstvenih čimbenika na znanstvene procese. Postoji značajna razlika u njihovoj primjeni sociološkog pristupa, a posljedično i stavu o uspjehu znanstvenih istraživanja. Zato je potrebno razlikovati što Fleck i Kuhn podrazumijevaju pod 'društveno', a što pripadnici SSK. Prvi pod društvenim podrazumijevaju međuodnose unutar znanstvenih kolektiva i samih znanstvenika koji se temelje u epistemičkim čimbenicima – prvenstveno u spoznajama koje pripadnici međusobno dijele temeljem racionalnosti i dokaza. Pripadnici SSK, pak, proširuju analizu na odnos znanosti i šireg društvenog konteksta s ciljem da se prepoznaju iracionalni i neznanstveni čimbenici u takvim odnosima. U istraživanju navedene relacije leži radikalnost, ali i originalnost SSK u primjeni vlastitog sociološkog polazišta, a što je dovelo do kritike da pristup predstavlja jedan znanstveni antirealizam koji relativizira racionalnost i uspjeh znanosti.
The paper examines Ludwig Fleck's theory with a particular emphasis on its application to the sociological analysis of knowledge and science. Fleck's position is then compared to Thomas Kuhn's theory and the theory of the Edinburgh School of Sociology (SSK) to delineate their conceptual and methodological differences in defining the social aspects of science. Throughout the 20th century, there exists a continuous axis of sociological analysis of science and knowledge, carried out by Fleck, Kuhn, and SSK. However, the paper argues that Fleck's and Kuhn's theories are fundamentally aligned due to their analysis of rational factors underlying the scientific decision-making process, while SSK deviates with its radical interpretation of Kuhn, assuming a strong influence of irrational and non-scientific factors on scientific processes. Therefore, it is necessary to differentiate between what Fleck and Kuhn mean by 'social' and what SSK practitioners mean by it. Fleck and Kuhn refer to the relations within scientific collectives and among scientists themselves, which are presumably based on epistemic factors, primarily in knowledge shared through rationality and evidence. On the other hand, SSK members extend the analysis to the relationship between science and the broader social context in order to identify irrational and non-scientific factors within these relations. The emphasis on irrational factors in science constitutes radicalism, as well as the originality of SSK's application of its own sociological framework, which has led to criticism that this approach represents a form of scientific anti-realism that relativises the rationality and success of science.
Based on P. Bourdieu’s concepts of habitus, field and masculine domination, the main objective of this article is to reconstruct the social boundaries of women’s weightlifting and the operating ...principles of the woman’s habitus within the field of bodybuilding. It is argued that women’s body fitness and women’s bodybuilding are inevitably related to power and gender. An analysis of qualitative, semi-structured interviews with four female athletes (of whom two are female fitness athletes and two others are former female bodybuilders) provides answers to the main research question: what embodied social regulations enable (or restrict) the access of women to an athletic discipline if it is traditionally defined in terms of masculinity? It is further argued that two main criteria arise and take effect in the field of weightlifting: besides the necessity to follow a strict regime and maintain the body in proper shape, a no less important social rule is to embody a socially acceptable form of femininity. The concept of a “synchronized body” is suggested in order to explain the everyday effort to keep the athletic body in between the ever insufficient femininity and the excessive masculinity. Finally, in terms of their bodies, women athletes practice specific strategies in order to supress the identity conflict between their athletic and “normal,” mundane lives.
Međunarodna komparativna istraživanja velikih razmjera (engl. International Large Scale Assessment ili ILSA) u području obrazovanja u svjetskim se razmjerima provode već pedesetak godina. Veliku ...pozornost šire javnosti, u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama, privlači ono najveće OECD PISA istraživanje, koje je u posljednjem ciklusu 2018. godine dosegnulo broj od 79 zemalja sudionica, a čiji se rezultati koriste, između ostaloga, kao temelj za procjenu ključnih pokazatelja u području obrazovanja (na primjer jedno od sedam mjerila u ET 2020 Framework).
Globalised Minds, Roots in the City Alberta Andreotti, Patrick Le Galès, Francisco Javier Moreno-Fuentes
2014, 2015, 2014-11-11, 2014-11-05, 2015-01
eBook, Book
Globalised Minds, Roots in the City utilises empirical evidence from four European cities to explore the role of urban upper middle classes in the transformations experienced by contemporary European ...societies. * Presents new empirical evidence collected through an original comparative research about professionals and managers in four European cities in three countries * Features an innovative combination of approaches, methods, and techniques in its analyses of European post-national societies * Reveals how segments of Europe's urban population are adopting "exit" or "partial exit" strategies in respect to the nation state * Utilises approaches from classic urban sociology, globalization and mobility studies, and spatial class analysis * Includes in depth interviews, social networking techniques, and classic questions of political representation and values
Iako su tendencije brojnih istraživača dugi niz godina bile usmjerene prema kvantitativnim metodama i statističkim procedurama te pojedinim kvalitativnim metodama i izvorima podataka, posljednjih ...godina brojni autori govore o uočenom povećanju interesa prema pristupu životne povijesti. Svoje značajne začetke životna povijest bilježi upravo u sociologiji. Unatoč tomu, područje sociologije u Hrvatskoj i dalje ne pokazuje znatniji interes za raspravom teorijskih i metodoloških aspekata životne povijesti. Ovisno o interesima istraživača, životna povijest može se promatrati kroz različite perspektive, kao teorijsko-metodološki okvir, ali i kao metoda istraživanja. Ona omogućuje načine dubinskog dokumentiranja individualnih priča unutar društvenog konteksta tijekom određenog vremena te je pogodna za istraživanje širokog spektra fenomena što ističe metodološku snagu ovog pristupa. Unatoč tomu, kao i kod drugih kvalitativnih pristupa, i kod životne povijesti pojavljuju se pitanja vezana uz refleksivna razmatranja istraživačkog dizajna, te ostala specifična metodološka i etička pitanja. S druge strane, njezine metodološke i istraživačke prednosti u istraživanjima brojnih društvenih fenomena upućuju na potrebu razmatranja uloge pristupa životne povijesti u suvremenoj sociološkoj metodologiji.
Although for a long time many researchers tended to focus on quantitative methods and statistical procedures, as well as certain qualitative methods and data sources, over the past years numerous authors have been talking about a growing interest in the life history approach. Its significant beginnings are noted in sociology. Nevertheless, the field of sociology in Croatia still shows no significant interest in the theoretical and methodological discussions as well as the use of life history. Depending on the interests of researchers, life history can be observed through different perspectives, as a theoretical and methodological framework, but also as a research method. It allows different ways of in-depth documentation of individual stories within the social context over a certain period and is suitable for exploring a wide spectrum of phenomena, which points to its methodological power. Like other qualitative research methods, the life history approach faces issues related to its reflexive considerations regarding research design, and other specific methodological and ethical issues. On the other hand, its methodological and research benefits in researching various social phenomena indicate the necessity to reconsider the role of the life history approach in contemporary sociological methodology.
Sociologijska teorija Margaret Archer Žažar, Krešimir; Mihetec, Miroslav
Filozofska istraživanja,
02/2024, Volume:
43, Issue:
4
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Temeljna je intencija rada secirati konceptualne niti teorijske pozicije britanske sociologinje Margaret Archer. U početnoj sekvenci rada predstavlja se širi kontekst znanstvenofilozofijskog gledišta ...kritičkog realizma te izvorišta Archerina razumijevanja epistemologije društvenosti. Kroz središnji dio rada tematiziraju se njezine krucijalne konceptualne kategorije vezane uz analitički dualizam, realističku teoriju društva odnosno morfogenetički/ morfostatički pristup. Nastavak donosi osvrt na novije tendencije u razradi Archerine pozicije, ponajprije relacionalnu sociologiju, primjere primjene morfogenetičkog/morfostatič- kog pristupa pri analizi konkretnih empirijskih fenomena te kritičke opservacije upućene njezinom epistemološko-teorijskom gledištu. Naposljetku, konstatira se kako Archerina sociologijska teorija ne reprezentira svrhu samoj sebi već predstavlja set konceptualnih alata itekako podesan za proučavanje transformacijskih procesa recentnoga hrvatskog društva.
The axial aim of the paper is to dissect the main concepts of Margaret Archer’s theoretical position. In that line, first, the broader context of critical realism as a unique standpoint of philosophy of science is depicted, as her understanding of epistemology of the social is derived from there. The main body of the manuscript conveys discussions about crucial conceptual categories of the sociology of Margaret Archer primarily linked with analytical dualism, realist social theory, and morphogenetic/morphostatic approach. Moreover, a short review of novel tendencies in further articulation of Archer’s theory, such as relational sociology, is presented. Furthermore, some examples of empirical application of her concepts are noted, as well as some critical remarks addressed to her epistemological-theoretical standpoint. Finally, in the concluding section, the prospects of using Archer’s sociological theory for empirical research on the transformation of contemporary Croatian society are emphasized.
Unatoč brojnim nedoumicama i kritikama, upotreba i popularnost pojma pravne kulture, od 1969. godine, kad ga je skovao Lawrence Friedman, neprestano rastu. Usprkos poteškoćama konceptualizacije i ...operacionalizacije, pravna kultura učestalo se koristi u teorijskim i empirijskim radovima. Ovaj rad istražuje kako znanstvenici prevladavaju konceptualne probleme, koje su sličnosti i razlike u pristupima pravnoj kulturi te kako one utječu na razumljivost i koherentnost koncepta. Sustavnim pregledom znanstvenih radova koji sadržavaju pojam pravne kulture u naslovu, a koji su objavljeni u dvjema citatnim bibliografskim bazama podataka – Web of Science i Scopus, rad razmatra definicije pravne kulture, teorijska polazišta, metodološke pristupe te specifične teme u području pravne kulture. Analiza je pokazala heterogenost pristupa pravnoj kulturi i neusklađenost u razumijevanju i primjeni koncepta. Pravna kultura povezuje se s različitim temama, no uglavnom kao intervenirajuća varijabla; bez empirijskih istraživanja, autori koriste pravnu kulturu kao hipotetski i samorazumljiv pojam, pretpostavljajući njezin utjecaj na pravo i društvo. Osim toga, analizom su utvrđeni različiti oblici definiranja, kao i različiti metodološki pristupi pravnoj kulturi, među kojima prevladava deskriptivni pristup. Temeljem analize znanstvenih članka o pravnoj kulturi pregled završava prijedlozima za poboljšanje budućih istraživanja i eksplanatorne snage pravne kulture.
PDF
