Kao kompleksan pojam bez općeprihvaćene definicije, spiritualnost se sve više istražuje iz različitih aspekata. U kontekstu poslovanja, spiritualnost je posebno važna pri odgovaranju na izazove ...suvremenog poduzetništva i menadžmenta. Vanjski čimbenici kao što su napredak tehnologije, stresno okruženje, potreba prilagodbe stalnim promjenama, nemogućnost odvajanja poslovnog i privatnog života, nažalost samo su neki od primjera svakodnevnice čovjeka u 21. stoljeću koji stvaraju negativno okruženje za rast i razvoj te nemogućnost ostvarivanja potencijala i uspjeha u svim područjima života. U tom smislu, spiritualnost je moguće povezati s osobnim razvojem pojedinca, zadovoljstvom i motivacijom zaposlenika kao i pojmom organizacijske kulture. U kontekstu projektnog menadžmenta, spiritualnost i spiritualne vrline mogu značajno doprinijeti učinkovitosti timskog rada, zadovoljstvu i produktivnosti djelatnika, ali ti pojmovi nisu dovoljno prepoznati od strane projektnih menadžera. Istraživanjem putem online upitnika dobivene su nove spoznaje o percepciji spiritualnih vrlina kod projektnih menadžera, te mogućoj implementaciji spiritualnosti u različita područja projektnog menadžmenta. Rezultati ukazuju da je spiritualnost posebno važna pri upravljanju ljudskim resursima i komunikacijom na projektu.
U radu se iznose fundamentalni koncepti kulturalnog ekofeminizma koji analizira probleme okoliša u kontekstu patrijarhalnog društva i patrijarhalne kulture te kreira alternativni (matrijarhalni) ...model društva koji se temelji na komunikaciji, solidarnosti, egalitarizmu, suradnji i konsenzusu. Kao ključni faktor personalne i socijalne promjene ističe se spiritualnost. Debate o spiritualnosti ekofeminizma nisu jednoznačno određene i uzrok su sukoba između liberalnog, socijalnog i kulturalnog ekofeminizma. Struja »earth based spiritualities« ističe nužnost spiritualnosti iz historijskih, etičkih, epistemoloških, metodoloških, konceptualnih i teoretskih razloga. Spiritualni ekofeminizam odbacuje kršćanski antropocentrizam s bjelačkim, maskulinističkim konstruktom Jednog Boga–gospodara, te na mjesto tog vjerovanja revitalizira drevna matrijarhatska vjerovanja i kultove Boginje Majke kao simbola plodnosti, animistička vjerovanja u Duh ili Spirit, odnosno sveprožimajuću duhovnost humane i ne–humane prirode te elemente hinduizma, budizma i kršćanstva. Taj oblik ekofeminizma umjesto antropocentrične/androcentrične koncepcije univerzuma sugerira ekocentričku sliku svijeta koju simbolizira krug kao simbol vječnog vraćanja, te holistički koncept ljubavi kao snage koja će pomoći u rješavanju ekološke krize.
PDF
