Žene u poslovnom svijetu Burušić Barčan, Ivana
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
09/2021, Volume:
12, Issue:
1
Journal Article
Open access
Žene su u poslovnom svijetu u nepovoljnijem položaju nego muškarci, potvrđuju to
podaci Eurostata i Hrvatskog zavoda za statistiku. Manjak literature na temu također je
pokazatelj kako ova ...problematika još uvijek nije prioritetna u suvremenom društvu. Podatak
kako žena mora u godini dana raditi oko 60 dana duže kako bi dostigla primanja muškog kolege
na jednakom radnom mjestu poražavajući je i zahtijeva konkretne akcije kako bi se prekinula
spolna diskriminacija na radnom mjestu i osigurala jednaka plaća za jednak rad i rad jednake
vrijednosti. Patrijarhalno društvo i rodna segregacija rada žene stavlja u stereotipna
tradicionalna „ženska“ zanimanja koja su znatno manje plaćena od „muških“ zanimanja. Cilj
ovoga rada je ukazati na nepovoljan položaj žena u poslovnom svijetu, od otežanog dolaska
na vodeće pozicije do potplaćenosti žena na svim razinama.
Žene čine važnu kariku u formiranju kvalitetnih i učinkovitih radnih timova poslovnih organizacija. Visoka razina obrazovanja te napor i trud koji ulažu prilikom obavljanja posla i razvoja poslovne ...karijere predstavljaju neprocjenjiv intelektualni kapital koji doprinosi uspješnosti poslovanja. Unatoč tome, istraživanja pokazuju kako se njihov rad najčešće ne vrednuje jednakim kriterijima kao rad muških kolega na jednakim radnim mjestima, što dovodi do toga da su žene znatno manje plaćene, sporije napreduju i češće bivaju degradirane pri povratku na posao nakon odsustva zbog obiteljskih razloga. Stakleni strop nevidljiva je barijera na koju nailaze i koju vrlo teško zaobilaze žene u poslovnom svijetu pokušavajući doći do vodećih pozicija. Iako se kaže da je barijera „nevidljiva“, statistički podaci ukazuju na vrlo vidljive i značajne razlike u plaćama i vrlo malu zastupljenost žena na najvišim pozicijama u poslovnim organizacijama i institucijama. Žene su u prosjeku plaćene oko 14 % manje u odnosu na muškarce na jednakim radnim mjestima te godišnje moraju raditi gotovo dva mjeseca besplatno kako bi dostigle primanja muških kolega. Poslovi se dodjeljuju prema ustaljenoj rodnoj segregaciji te su žene najvećim dijelom zastupljene u zanimanjima koja su manje plaćena. Žene ostvaruju odlične poslovne rezultate, visoko su obrazovane, posjeduju i njeguju karakteristike koje doprinose sveopćem uspjehu organizacija čije su članice. Cilj rada je ukazati na prisutne razlike i neravnopravnost s kojima se susreću žene u odnosu na muškarce te na evidentne nedostatke u provedbi zakonskih propisa zbog kojih je ženama znatno otežano i onemogućeno ravnopravno i pošteno sudjelovanje u društvenom i poslovnom životu.
Analizom presude Europskog suda u predmetu Danosa, nametnula su se određena pitanja vezana uz zaštitu trudnih članica uprave. Jesu li one radnice ili samozaposlene osobe? Treba li ih, i ako ne ...potpadaju pod pojam radnica, zaštititi tijekom trudnoće i korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva od opoziva iz uprave društva kapitala te ih zaštiti od otkaza ugovora o obavljanju poslova u upravi? Jesu li odredbe Zakona o trgovačkim društvima o opozivu imenovanja članova uprave usklađene s pravnom stečevinom EU-a jer ne sadržavaju ograničenje – ne uzimaju u obzir činjenicu da je u trenutku opoziva članica uprave trudna? U kontekstu pomirenja trudnoće i roditeljstva sa zahtjevima tržišta postavlja se pitanje kako funkcionira uprava društva kapitala kada trudna članica uprave ili članica uprave koja koristi neko od prava vezanih uz zaštitu roditeljstva dulje razdoblje nije u mogućnosti voditi poslove društva. U radu se naglašava razlika između radnopravne zaštite trudnica i zabrane spolne diskriminacije. Nastoji se potvrditi polazna teza prema kojoj je širenje koncepta radnika i na članice uprave nepotrebno jer im je i bez uključivanja u taj koncept zajamčena zaštita od spolne diskriminacije, dok širenje radnopravne zaštite na članice uprave vodi njihovoj faktičnoj diskriminaciji.
U članku se interpretiraju rezultati ankete provedene kako bi se provjerila stajališta o jeziku oglasa za zapošljavanje u hrvatskim javnim glasilima. Suprotno odredbama Zakona o ravnopravnosti ...spolova u oglasima za radna mjesta u načelu se rabi muški rod. Anketa pokazuje da se ova vrsta diskriminacije općenito doživljava tek kao jedan od oblika ženske diskriminacije, ali upućuje i na neke neočekivane zaključke.
Ova je studija provedena kako bi se usporedile dnevne
aktivnosti zaposlenih žena, zaposlenih muškaraca i kućanica.
Ukupno 129 muškaraca, 133 žene i 54 kućanice bilo je
uključeno u istraživanje. Svi ...su sudionici vjenčani i imaju bar
jedno dijete mlađe od pet godina. Zaposlene žene i muškarci
radili su u istoj ustanovi, a kućanice su bile susjede zaposlenim
ženama. Utvrđeno je da i zaposlene žene i kućanice provode
više vremena od muškaraca obavljajući kućanske poslove poput
kuhanja, čišćenja, pranja posuđa ili glačanja te brinući o djeci;
dok muškarci uglavnom preuzimaju odgovornost za poslove
izvan kuće, kao što su kupovanje, rješavanje administrativnih
poslova u uredima uprave i planiranje kućnog proračuna. No,
u usporedbi s kućanicama, zaposlene žene preuzimaju više
odgovornosti za planiranje kućnog proračuna, više čitaju knjige,
više sudjeluju u društvenim aktivnostima, ali imaju manje
vremena za spavanje, odmor i gledanje televizije.
