U ovom spekulativnom članku stanovanje se istražuje iz perspektive doma kao koncepta koji je nedovoljno zastupljen u sociološkim istraživanjima. Ulaskom istraživanja u stambeni prostor ne ostavljamo ...nužno stambene studije i sociologiju stanovanja po strani, jer to su područja neodvojiva od rasprave o stanovanju, no tek prelaskom kućnog praga možemo raspravljati o svakodnevici prebivanja, o različitim izborima i ostvarenju unutar stana kroz sociokulturne aspekte kao što su memorija, privatnost, emocije, nostalgija, komfor, rituali i dizajn. Fokus je rada na teorijskim konceptualizacijama prostora i mjesta doma, svakodnevnice i ordinarnosti stanovanja. Polazeći od pretpostavke da korištenje prostora doma kao i prakse stanovanja ovise o društvenim i kulturnim karakteristikama, u ovom radu predlažemo definiranje kulture stanovanja kao istraživačkog koncepta čiji fokus je na domu kao sociokulturnoj praksi stanovanja. Pod kulturom stanovanja kao sociološkom konceptu podrazumijevamo obitavanje kao svakodnevnu praksu u kojoj se kroz materijalnu formu, simbolički i kulturni kapital formira i realizira dom kao sjecište identiteta, odnosa i značenja.
U radu se iznose socijalnomedicinski aspekti analize zagrebačke stambene bijede između dva rata na temelju sačuvane zbirke fotografija iz ostavštine Vladimira Ćepulića (1891. – 1964.), jednog od ...predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora (1935. – 1945.). Navedena zbirka koja sadržava 13 fotografija danas se nalazi u Hrvatskome muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a poslužila je kao polazište u razmatranju pojavnosti socijalne fotografije na području Hrvatske, ali i socijalne medicine / patologije, s osobitim naglaskom na tuberkulozu početkom 20. stoljeća. Istaknuta je njezina rana pojavnost kao dosad nezapaženi segment socijalne fotografije u Hrvatskoj te njezina muzeološka vrijednost kao akvizicije prvog Muzeja za povijest zdravstva koji je osnovan 1944. u Zagrebu pri Hrvatskome liječničkom zboru.
Glavni je fokus ovog članka problem stanovanja u filozofiji i arhitekturi. U problemu stvorenom ovim načinom nametanja objašnjenja stanovanja u modernizmu, započeta je velika debata gdje se iznova ...promišlja stanovanje kao relevantno pitanje za stvorene probleme i istovremeno kao neposredan način izazova mogućim alternativama izlaženja iz zastoja do kojih je dovela moderna sa svojim idejama i vizijama. Glavna figura novog promišljanja arhitekture izvan modernističkih shema norveški je arhitekt Christian NorbergSchulz. Inspiriran Martinom Heideggerom i Mauriceom MerleauPontyjem, pokušat će postići koherentnu argumentaciju o narazdvojivosti prostora i egzistencije, ili o egzistencijalnom korijenu arhitektonskog prostora. Pretpostavka ove teze kontestira indiferenciju i svojevoljnost modernih arhitekata, koji samoutemeljuju arhitektonsku projekciju izostavljajući fundamentalni segment prostorne egzistencije čovjeka. Udubljivanjem u problematiku egzistencijalnog i arhitektonskog prostora, evidentiranjem tijesnog nadovezivanja među njima, NorbergSchulz će razviti jedan, ne malo diskutirani pojam: pojam genius loci. Njegovim će se pristupom napokon apstinirati od samoutemeljenja moderne, i od njene nulte premise odbacivanja tradicije u kojoj će se povratiti kontekst, eklekticizam i rehabilitacija tradicionalnog. Na ovom putu pojam genius loci nameće se kao potpomažući u jasnom i drugačijem definiranju arhitekture koja je u stalnom izazovu naše egzistencije. Ovaj članak pokušava eksplicirati teorijsku konzekvencu problema stanovanja, kao osi našeg bitka.
Stanovanje spada med osnovne človekove dobrine in pravice. Njegova vloga je mnogostranska, saj omogoča zadovoljevanje številnih človekovih potreb, poleg tega stanovanje ni omejeno le na ozek bivalni ...prostor, ampak vključuje tudi širše bivalno okolje, v katerem posameznik prebiva. Odnos posameznika do stanovanja in bivalnega okolja se skozi njegovo življenje spreminja. Zlasti v času starosti naj bi dobilo stanovanje še poseben pomen. Kot kažejo raziskave, želijo starejši zato čim dalj časa ostati v svojem bivalnem okolju, saj naj bi bili nanj navezani. Da bi ugotovili, ali spoznanja o navezanosti starejših na lastno bivalno okolje držijo tudi za Slovenijo, smo v članku analizirali, koliko so na svoje stanovanje in širše bivalno okolje navezani starejši v Sloveniji in kako so z bivanjem v njem zadovoljni. Mnenja starejših smo pridobili z anketiranjem, statistično analizo pa smo opravili s programom SPSS, in sicer na podlagi izračuna več statističnih testov povezanosti. Analiza je potrdila našo predpostavko, da so tudi slovenski starejši na svoj dom oziroma domače okolje zelo navezani in da so z bivanjem v njem zadovoljni. Pokazalo se je še, da so med starejšimi glede tega nekatere razlike, ki so odvisne od tega, koliko so ljudje stari, kje živijo in koliko časa že bivajo v svojem domu.
U procesu definiranja poželjnog smjera lokalnog razvoja jedan od temeljnih problema jest iznalaženje ciljeva i rješenja koja će biti prihvatljiva najširem krugu dionika. Pritom planiranje lokalnog ...razvoja u sredinama pritisnutima širenjem sekundarnog stanovanja nailazi na dodatni izazov. Udovoljavanje razvojnim aspiracijama u takvim naseljima kompleksan je poduhvat, jer tamo određena očekivanja imaju i povremeni stanovnici. Podatci analizirani u ovom radu prikupljeni su anketnim istraživanjem provedenim u proljeće i ljeto 2016. u Okrugu Gornjem, naselju na otoku Čiovu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Istraživanje je provedeno na probabilističkom višeetapnom stratificiranom uzorku kojim su zahvaćena 203 stalna i 211 povremenih stanovnika te općine. Provedena analiza imala je dva osnovna cilja: (1) otkriti mjeru u kojoj stalni i povremeni stanovnici participiraju u pojedinim segmentima planiranja lokalnog razvoja te (2) ispitati povezanost participacije u planiranju lokalnog razvoja s razvijenošću lokalnih društvenih odnosa. Rezultati upućuju na to da su zajednice stalnih i povremenih stanovnika u Okrugu Gornjem razmjerno slabo angažirane u procesu traženja rješenja koja bi mogla unaprijediti njihov svakodnevni život, čime Okrug ne iskače iz nacionalnih okvira. Ipak, osobito se zanimljivim pokazalo to što povremeni stanovnici ne samo da nisu slabije zainteresirani od stalnih za participiranje u planiranju lokalnog razvoja, nego su u nekim aspektima i aktivniji u participaciji. Pritom su kod povremenih stanovnika lokalni društveni odnosi pozitivno povezani s participacijom u planiranju lokalnog razvoja, dok taj čimbenik kod stalnih stanovnika nije zabilježio statistički značajan efekt.
U diskursu o stanovanju desetljećima je dominirao pojam housing affordability (stanovanje
vezano uz sposobnost plaćanja). Ovaj rad, međutim, ukazuje na potrebu da se naglasak preseli
na pojam housing ...accessibility (dostupnost i pravo na stanovanje svima). Analizom literature
koja je promišljala i promovirala koncept stanovanja vezanog uz plaćanje kao adekvatan
instrument stambene politike, rad pokazuje da taj koncept nužno ne osigurava svima krov
nad glavom. Započinjući s pregledom recentnih promjena u stambenoj politici diljem Europe,
središnji dio rada se fokusira na karakteristike i neprimjerenost koncepta te uvodi koncept
dostupnosti stanovanja za sve. U zadnjem dijelu rada na teorijskoj bazi pojmova “obavezno
(meritorno) javno dobro” i “pravo na stanovanje”, predlažemo uvođenje univerzalnoga sustava
stambene skrbi/zaštite, prema principu univerzalne zdravstvene zaštite koja se provodi u
mnogim razvijenim zemljama.
Sekundarno stanovanje kao specifična stambena praksa ima
dugu povijest na prostoru današnje Hrvatske. Broj
sekundarnih stanova u Hrvatskoj stalno raste u zadnjih pet
desetljeća, bez obzira na ...iskustva dugih gospodarskih kriza i
regresivnih sociopovijesnih procesa. U radu se na temelju
podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine i anketnog
istraživanja donose osnovna obilježja sekundarnoga
stanovanja kroz analizu: a) obilježja aktera sekundarnoga
stanovanja u Hrvatskoj, b) odredišta sekundarnoga
stanovanja i c) učestalosti upotrebe stanova za odmor.
Dobiveni podaci upućuju na zaključak kako se u
kućanstvima koja imaju stan za odmor radi o poprilično
raznorodnoj skupini te kako sekundarno stanovanje nije
povezano isključivo s imućnijim i/ili umirovljeničkim
kućanstvima. Nadalje, stanovi za odmor znatno su češće
smješteni u određenom tipu naselja – poželjnija su ona
periferna, ruralna i naselja s manje od 500 stanovnika, a
više od polovice ispitanika rabi stanove za odmor na
mjesečnoj bazi.
Cilj rada je pregled dosadašnjih teorijskih promišljanja i istraživanja provedenih o konceptu pametnog starenja. Objašnjava se model ESHTAM koji proučava spremnost na korištenje tehnologije u ...starijoj dobi te navode načini prihvaćanja koncepta pametnog starenja uz korištenje tehnologije, ali i bez nje. Razmatra se poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi kroz kognitivnu stimulaciju, fizičku aktivnost i uravnoteženu prehranu te kako je moguće iskoristiti pomoć moderne tehnologije pri povećanju kognitivne funkcionalnosti, fizičkog napretka i socijalne uključenosti starijih osoba. Analizira se provedba pametnog stanovanja te utjecaj koncepta pametnog starenja na zdravstveni sustav. Rad obuhvaća i raspravu o etičkim dilemama povezanim s korištenjem tehnologije s osobama starije životne dobi.
The aim of this paper is to review the theoretical reflections and researches carried out on this concept in order to offer a review of the knowledge in the field of smart ageing. The ESHTAM model is explained, which examines the willingness to use technology in old age and identifies ways of accepting the concept of smart ageing with the use of technology, but also without its use. It is considered to improve the quality of life in older age through cognitive stimulation, physical activity, and balanced nutrition. Furthermore, how it is possible to use the help of modern technology to increase cognitive functionalities, physical progress, and social involvement of older adults. The implementation of smart housing and the impact of the smart ageing concept on the health system are analysed. The article also discusses the ethical dilemmas associated with the use of technology with older adults.
U radu se najprije prikazuju određena teorijska polazišta o čimbenicima odabira mjesta sekundarnog stanovanja od kojih se adekvatnim pokazao Opačićev koncept dviju skupina faktora privlačnosti: ...rekreacijsko - atrakcijska osnova receptivnog vikendaškog područja i ostali resursi. Polazeći od tog koncepta, uz spoznaje o lokalnim specifičnostima dobivenim u prethodnom kvalitativnom istraživanju na lokacijama u samom Okrugu, kreiran je istraživački instrumentarij s dva glavna indikatora: prirodne ugodnosti i situacijske okolnosti koji su operacionalizirani u nekoliko varijabli koje su ispitanici procjenjivali. Ukratko je prikazan i razvoj Okruga od razdoblja ruralne izolacije do današnje poželjne destinacije za sekundarno stanovanje uz kraći prikaz faza razvoja sekundarnog stanovanja. Glavni cilj empirijskog dijela rada jest istražiti koje okolnosti odnosno specifični motivi prevladavaju pri izboru Okruga te u kojoj su mjeri utjecali na odabir ove lokacije za mjesto sekundarnog stanovanja. Bit će prikazani i podaci o osnovnim obilježjima sekundarnog stanovanja u Okrugu koji su u analizi ujedno i nezavisne varijable. U analizi će biti korišteni podaci prikupljeni anketnim istraživanjem provedenim u Okrugu Gornjem u proljeće i ljeto 2016. na probabilističkom višeetapno stratificiranom uzorku vikendaša. Od rezultata, najvažniji su oni koji pokazuju da su prirodne ugodnosti znatno češće od situacijskih okolnosti utjecale na odluku o odabiru Okruga Gornjeg za mjesto sekundarnog stanovanja. Povoljna klima, čisto more, i blizina plaže tri su najvažnija čimbenika, dok su kao tri najmanje važna čimbenika povoljna cijena nekretnine/zemljišta, zavičajna povezanost te očekivani porast cijena nekretnine.
Why are house prices in many advanced economies rising faster than incomes? What is the relationship between the financial system and the price of land? In this accessible but provocative guide to ...the economics of land and housing, the authors reveal how many of the key challenges facing modern economies, including housing crises, financial instability, and growing inequalities, are intimately tied to the land economy. Looking at the ways in which discussions of land have been routinely excluded from both housing policy and economic theory, Rethinking the Economics of Land and Housing argues that in order to tackle these increasingly pressing issues a major re-thinking by both politicians and economists is required. This is the first comprehensive guide to the role of land in the economy, making this an essential reference for students, scholars, policymakers, activists, and NGOs working on land issues.
PDF
