Autori polaze od premise da je sekundarno stanovanje važno pitanje u razvoju
lokalne zajednice, napose kada je riječ o otoku koji je pod snažnim utjecajem
ograničenosti prostora. Namjera je rada ...ukazati na čimbenike koji su utjecali na evoluciju
sekundarnog stanovanja na otoku Čiovu kao i na posljedice tog fenomena. Za
potrebe ovog istraživanja prikupljena je dokumentacija turističke zajednice, fotodokumentacija
i provedeni su polustrukturirani dubinski intervjui s mjesnim informatorima.
Na osnovu podataka autori su evoluciju sekundarnog stanovanja na Čiovu podijelili
u pet osnovnih faza, koje kronološki prate razvoj fenomena od 1960-ih godina do
suvremenog razdoblja. Tijekom različitih faza mijenjali su se motivi odabira Okruga
Gornjeg kao destinacije za sekundarno stanovanje – od očuvanosti okoliša, ugodne
klime, mira, zatim prenamjene drugog doma u primarni dom i u suvremenom razdoblju
do shvaćanja drugog doma kao investicije i potvrde društvenog statusa. Zaključuje
se na osnovu intervjua da su promjene i razvoj sekundarnog stanovanja ocijenjeni
uglavnom pozitivno.
Razvoj stanovanja pokazao se kroz pola stoljeća komparativnih istraživanja
ambivalentnim i empirijski teško mjerljivim predmetom istraživanja. S vremenom su
istraživački napori urodili konstrukcijom ...tročlane podjele na jukstapozicijsku, konvergencijsku
i divergencijsku paradigmu. Divergencijska paradigma, u koju se ubrajaju
različite „teorije srednjeg dometa“, trenutno je najrazvijenija u komparativnim stambenim
studijama te će biti korištena pri preliminarnom opisu razlika i sličnosti razvijenih
država članica EU-a u pogledu stanovanja. Unatoč marginaliziranom istraživačkom
statusu konvergencijske stambene paradigme, cilj je ovog rada njezina revitalizacija
u stambenim studijama kroz komparativnu analizu proturječnosti konvergencijskih
trendova liberalizacije i europeizacije stambenih politika koji se izravno ili neizravno
odnose na stambene promjene u razvijenim državama članicama EU-a. Proturječnosti
konvergencijskih trendova stambenih politika zasebno su problematizirane na primjeru
globalne financijske krize 2008. godine i posljedične krize u EU-u te njihovog
utjecaja na stanovanje.
Programi stanogradnje u Republici Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine bitan su čimbenik i pokazatelj socijalnog razvoja i gospodarskog napretka društva i zato ih treba društveno poticati, regulirati i ...kontrolirati jer su dostupnost stana i osiguranje osnovnog standarda i kvalitete stanovanja temeljne ljudske potrebe i prava. Od devet programa stanogradnje najpoznatiji je i najuspješniji Program društveno poticane stanogradnje (POS), dva su programa usmjerena na određeni dio građana, a jedan je lokalno usmjeren.
Housing construction programs in Croatia between 1991 and 2016 have been a major component and indicator of social and economic development. Therefore they should be supported, regulated and controlled since the right to adequate housing in terms of availability, standard and quality is viewed as one of the fundamental human needs and rights. Among nine housing construction programs, POS is widely known and the most successful one; two programs are tailored for a particular population segment while one is designed for local purposes.
U radu se analiziraju okolnosti povezane s napuštanjem roditeljskog doma u Hrvatskoj, pri čemu je posebna
pažnja posvećena analiziranju namjera mladih u trenutku dok još žive s roditeljima. Temeljem ...ankete
provedene u travnju 2021. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku 1001-e osobe u dobi od 16-29
godina starosti, uspoređuju se karakteristike mladih koji žive s roditeljima u odnosu na one koji su napustili
roditeljski dom. Dodatno se u okviru poduzorka mladih koji žive s roditeljima analiziraju čimbenici koji
utječu na namjeru mladih da napuste roditeljski dom. Kao glavni razlog zbog kojeg bi se mladi željeli
preseliti identificirana je potreba osamostaljivanja, dok se glavna ograničenja nalaze u financijskoj domeni.
Rezultati pokazuju da su signifikantni pozitivni prediktori ostanka u roditeljskom domu muški spol, relativno
bogatstvo kućanstva (identificirano posjedovanjem vlastite sobe) i osnovnoškolsko obrazovanje ispitanika.
Signifikantni negativni prediktori ostanka u roditeljskom domu su relativno veća naselja (u odnosu na sela),
visokoškolsko obrazovanje ispitanika, te samoprocjena ispitanika o vlastitoj osnaženosti za donošenje
odluke o napuštanju roditeljskog doma. Posljednji čimbenik upućuje na potrebu dizajniranja edukacijskih
programa koji bi pomogli mladima da temeljem relevantnih informacija budu kvalitetnije pripremljeni za
donošenje odluka o stambenom osamostaljivanju.
U radu se analizira drugi1 dio rezultata empirijskog istraživanja provedenog u
naseljima općine Gornja Rijeka, čiji je cilj bio proširiti spoznaje o uvjetima koji određuju
kvalitetu života ...stanovništva ruralnih područja Hrvatske. Prema definiciji Cumminsa
(1997.), materijalno blagostanje jedan je od temeljnih kompozitnih pokazatelja ukupne
kvalitete života. Za potrebe ovoga rada mjereno je pitanjima o kvaliteti stanovanja,
opremljenosti stanova elementarnom infrastrukturom i trajnim potrošnim dobrima,
materijalnim stanjem (prihodima) kućanstva i ulozi poljoprivrede kao temeljne gospodarske
grane u ukupnoj materijalnoj slici ruralnog kućanstva. Za potrebe istraživanja
2012. godine provedena je anketa na uzorku od 170 ispitanika u dobi od 18 do 60
godina, s podjednakim brojem muškaraca i žena.
U hrvatskom selu 1960-ih godina započinje modernizacija u području stanovanja
izgradnjom komunalne infrastrukture, značajnim poboljšanjem u kvaliteti izgradnje
kuća, povećanjem stambenog prostora, ali i usvajanjem modernih sredstava za rad u kućanstvu. Veličina stambenog prostora, opremljenost kućanstava elementarnom
infrastrukturom i trajnim potrošnim dobrima u naseljima općine Gornja Rijeka na zadovoljavajućoj
je razini i može se mjeriti s onom u gradskim sredinama.
Materijalno stanje kućanstava u općini Gornja Rijeka nije zadovoljavajuće jer više od
pola kućanstava ima ukupne prihode manje od prosječne hrvatske plaće te većina ispitanika
procjenjuje da svojim prihodima teško može zadovoljiti sve mjesečne potrebe
svog kućanstva.
Poljoprivreda, premda više nije glavni izvor prihoda seoskog stanovništva, još je uvijek
važan izvor materijalne sigurnosti, čimbenik u načinu cjelokupnog života seoske
zajednice, prije svega u organizaciji svakodnevnice i korištenju prostora.
Privatizacija velikega dela najemnih stanovanj, ki je bila značilna za vse srednje- in vzhodnoevropske države, je imela za posledico to, da se je sektor socialnih stanovanj zelo zmanjšal in za ...najbolj ranljive skupine pustil le malo priložnosti za stanovanje. Čeprav je bilo predvideno postopno povečanje, v Sloveniji do tega ni prišlo. V tem članku analiziramo za nekaj izbranih možnosti, koliko bi bile te za prosilce za socialna stanovanja v Mestni občini Ljubljana sprejemljive kot alternativa socialnemu stanovanju. To smo ugotavljali s poštno anketo, na katero je odgovorilo 1.048 prosilcev, ki so se prijavili na razpis za socialno stanovanje in na njem niso bili uspešni. Z uporabo hierarhičnega razvrščanja v skupine smo glede na odnos do ponujenih stanovanjskih možnosti prosilce razvrstili v tri skupine: tiste, ki so izbrali so/lastništvo in/ali socialno stanovanje; tiste, ki so bili odprti do vseh možnosti, in tiste, ki bi sprejeli le socialno stanovanje. Naši rezultati kažejo, da se prosilci močno razlikujejo glede pripravljenosti in sredstev za aktivnejšo udeležbo pri dostopu do stanovanja, seveda če le imajo take priložnosti.
Defining a desirable direction for local development is a complex process. A fundamental problem is finding goals and solutions acceptable to the majority of stakeholders. The planning of local ...development in residential areas that have experienced a proliferation of second home housing faces an even greater challenge. Meeting development aspirations in these areas requires a complex effort as temporary residents – in addition to the permanent ones – maintain certain expectations. The data analysed in this paper was collected in a survey carried out in the spring and summer of 2016 in the settlement of Okrug Gornji located on the island of Čiovo in Split-Dalmatia County, in Croatia. The research was conducted on a stratified multistage probability sample of 203 permanent and 211 temporary residents. The analyses focussed on two main goals: 1) to discover to what extent the permanent and temporary residents are involved in certain segments of local development planning and 2) to examine the connection between the levels of participation in local development planning and the development of local social relations. The results indicate that the communities of permanent and temporary residents in Okrug Gornji are fairly weakly engaged in the process of seeking solutions that could improve their daily lives. The municipality does not differ from the national framework in that regard. However, a particularly interesting finding was that temporary residents were not only more interested in participating in local development planning but also, in some respects, participated even more actively. In the case of temporary residents, local social relations were positively related to participation in local development planning, while the same factor generated no statistically significant effect in the case of permanent residents.
Kolumbovo jaje Stanić, Mira
Mjera,
12/2020, Volume:
2, Issue:
3
Web Resource
Open access
Esej na temu višegeneracijskog stanovanja i turizma - uz nevjerojatno snažan naglasak kasnokapitalističkog sustava na nezavisnost i privatnost gotovo smo ne primjećujući zajednicu izbacili iz naših ...života.
Vrabac na grani Antičević, Divna
Mjera,
12/2020, Volume:
2, Issue:
3
Web Resource
Open access
Esej na temu promjene percepcije doma. Ideja vlastitih četiriju zidova kao ne samo fizičkog već i emocionalnog i duhovnog utočišta upisana je u naš genetski kod, dio je naše kulture do te mjere da se ...nomadske duše doživljavaju kao neobične anomalije. Jasno je da će trendovi uvijek vladati, ali sada doista imamo brojne mogućnosti i kanale kojima možemo predstaviti alternativu ustaljenim obrascima.
Podaci prikupljeni popisom iz 2011. godine pokazuju da je na hrvatskim otocima došlo do velikog porasta broja stanova za povremeno stanovanje, i to ponajviše stanova za odmor. Sekundarno stanovanje ...snažan je čimbenik socioprostorne transformacije, a za hrvatske je otoke taj tip stanovanja posebno zanimljiv ponajprije jer pridonosi, doduše samo privremeno, povećanju otočne populacije. Imajući to na umu, u ovom se radu na primjeru otoka Zlarina (koji se nalazi u šibenskom arhipelagu) htjelo dobiti uvid u osnovne konture fenomena otočnoga sekundarnog stanovanja. U radu se iznose podaci prikupljeni online anketnim istraživanjem provedenim od ožujka do svibnja 2013. u kojem je sudjelovalo 114 korisnika stanova za odmor na Zlarinu. Rezultati pokazuju da su među ispitanicima najbrojniji oni čija su kućanstva počela upotrebljavati stan za odmor prije trideset i više godina. Propitivanje razlogâ i načinâ upotrebe stanova za odmor otkriva da ispitanici posjedovanje sekundarnog stana češće vezuju uz inverziju svakodnevice i obiteljsko okupljanje nego uz pragmatične razloge te da su kod upotrebe stana za odmor zastupljeniji rjeđi dolasci koji traju dulje, dok je u znatno manjoj mjeri stan za odmor tretiran kao mjesto boravka vikendom u svrhu tjednog odmora. Dinamika upotrebe stanova za odmor ima sezonski karakter, a analiza aktivnosti kojima se bave dok su na otoku pokazala je da ispitanici dobar dio vremena provode u druženju i rekreaciji izvan sekundarnih stanova. Ponuđeni nalazi upućuju na to da se znatan dio korisnika stanova za odmor vezao uz naselje i otok, da su prisutni u životu lokalne zajednice te zainteresirani za razvoj otoka.
PDF
