Na osnovi arhivskih izvora i tiskovina prikazuje se djelovanje zadarske omladine u hrvatskom medijskom prostoru krajem 1980-ih, od omladinske televizije kao dijela promijenjene koncepcije ...obilježavanja Dana mladosti (1988.) do mjesečnika Fokus. Svojom uređivačkom politikom obrade društveno-političkih tema 1989./1990., promičući medijski pluralizam, Fokus je uspješno djelovao protiv nametnute obveze društveno-političkih organizacija za bavljenjem specifičnim omladinskim temama, dovevši u pitanje njihov monopol, što je za posljedicu imalo sukob s onom najutjecajnijom, zadarskom partijskom organizacijom.
Tehnički razvoj javne televizije u Hrvatskoj Šimunović, Damir; Bujić, Nikolina; Fajt, Siniša
Annual of the Croatian Academy of Engineering,
05/2020, Volume:
2019, Issue:
1
Journal Article
Open access
Na tada več vrlo stabilnim temeljima Radio Zagreba, 1956. je na-stala Televizija Zagreb, danas Hrvatska televizija. Okolnosti joj nisu omogu-ćile da nastane ranije, iako je snažna želja, osobito u ...tehničkim krugovima, postojala. Napokon su se tih godina stekli uvjeti za investicije i razvoj koji je, kada je napokon krenuo, bio nezaustavljiv. Iako se susretala s još većim po-teškoćama nego stariji brat radio zbog svojih većih zahtjeva na prostor i ljudske resurse, skuplje tehnologije i općenito skuplje produkcije, televizija je kroz dugi niz godina imala veliku podršku publike. Prijelomni trenutak bilo je preseljenje na Prisavlje u velike studije te ulaganja u terensku tehniku što je omogućilo realizaciju najzahtjevnih programskih projekata u ovom dijelu Eu-rope. Ovaj tekst odaje priznanje ljudima koji su to ostvarili.
Javna televizija prisutna je u svakoj europskoj zemlji i njezin se položaj na tržištu mijenjao tijekom procesa tranzicije iz monopola u oligopol, te dalje prema tržištu monopolističke konkurencije. U ...većini tranzicijskih zemalja Europske unije taj je proces započeo početkom 1990-ih, a danas javna televizija predstavlja samo jednog igrača na tržištu. Ovaj rad analizira položaj javne televizije u 8 zemalja: Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji za razdoblje od 1995. do 2019. godine. Cilj je analizirati promjene u udjelu koji javna televizija ima u tim zemljama, kao i usporediti položaj javne televizije u ovih 8 zemalja. To se analizira pomoću deskriptivne statistike primijenjene na podatke o gledanosti. Gledanost predstavlja tržišni udio i analizira se na razini pojedinog javnog TV kanala. Zemlje su dalje podijeljene u tri skupine, one s jakom, srednje jakom i slabom javnom televizijom. Uz to, analiza koncentracije na temelju HHI pokazat će koliko su slična ili različita analizirana tržišta. Rezultati pokazuju da je tržišna moć javne televizije pala u promatranom razdoblju. Unatoč tome, u većini od 8 analiziranih zemalja javna televizija i dalje ima značajnu ulogu na tržištu.
U okviru teorije narativne persuazije nastoji se istraživanjima publike ustanoviti koji čimbenici, proizišli iz određenih odlika fikcionalne priče, osnažuju potencijal utjecaja te priče na ...vjerovanja, stavove ili postupke (njezin „persuazivni potencijal“). Političke serije „kvalitetne televizije“ postaju sve značajniji sukreator političke kulture pa nam je namjera bila u okviru teorije narativne persuazije ispitati persuazivni potencijal ove skupine serija. Cilj istraživanja bio je analizirati istaknutosti i povezanosti pet persuazivnih čimbenika koji nisu do sada zajedno promatrani u istraživanjima persuazije putem serija. To su: percipirani realizam, identifikacija, emocionalna uključenost, evaluacija priče i zainteresiranost (do sada slabije istraživana). U Hrvatskoj smo proveli kvantitativno anketno istraživanje metodom grude snijega. Kao stimulus poslužila nam je serija „Novine“. Od ukupno 522 ispitanika, 309 ispitanika je gledalo „Novine“ i sudjelovalo u glavnom istraživanju persuazivnih čimbenika. Ostale smo sudionike, u cilju pomoćnog istraživanja, ispitivali o razlozima negledanja serije. Rezultati glavnog istraživanja pokazuju izraženost svih persuazivnih čimbenika te snažne i umjerene pozitivne povezanosti među njima. Time ukazuju na visoko izražen persuazivni potencijal političkih serija „kvalitetne televizije“. Istraživanje je proširilo ranije uvide o istaknutosti i povezanosti elementa zainteresiranosti za priču i elementa pozitivne evaluacije priče. Interes za priču i njezina evaluacija snažno su međusobno pozitivno povezani i duboko afektivne prirode. Rezultati sugeriraju i da su gledateljeva zainteresiranost za priču i pozitivan dojam o njoj usko pozitivno povezani s drugim persuazivnim čimbenicima. Vezano za njihovu povezanost s percipiranim realizmom priče, uočena je nešto slabija povezanost s vanjskim nego s unutarnjim realizmom. Narativne strategije i dramaturška snaga same serije stoga će biti od nešto veće važnosti za njihovo osnaživanje, nego li prepoznavanje činjenične vanjske sličnosti sa stvarnim svijetom. Manje od polovice ispitanika „Novine“ je pratilo isključivo tijekom emitiranja na linearnoj televiziji. To sugerira da rejtinzi linearnih emitiranja ne odražavaju masovnost prijema serije u Hrvatskoj.
Within narrative persuasion theory, audience research seeks to establish which factors, derived from certain elements of a fictional story, strengthen the potential influence of that story on beliefs, attitudes, or behaviours (its ‘persuasive potential’). Quality TV political series are becoming an increasingly important co-creator of political culture. Therefore, we intended to examine the persuasive potential of this type of TV series within the narrative persuasion theory. The research aimed to analyse the prominence and correlation of five persuasive factors that have not been observed together in TV series persuasion research yet. These factors are perceived realism, identification, emotional involvement, story evaluation, and interest (less researched thus far). We conducted a quantitative survey based on snowball sampling in Croatia. The stimulus was the TV series The Paper. Out of 522 respondents, 309 respondents watched The Paper and participated in the main study of persuasive factors. For additional study, we asked other participants about their reasons for not watching the series. The results of the main study suggest the prominence of all persuasive factors as well as strong and moderate positive correlations between them. They thus point to the highly pronounced persuasive potential of Quality TV political series. The research expanded earlier insights on the prominence and correlations of the interest factor and positive evaluation factor. Interest and evaluation are exceptionally mutually positively correlated and deeply affective. Furthermore, the results suggest that the viewers’ interest and positive evaluation of the story are closely and positively correlated to other persuasive elements. Regarding correlations of the factors with the story’s perceived realism, the correlations with external realism are weaker than those with internal realism. Therefore, the series’ narrative strategies and inner strength will be somewhat more important for their empowerment than recognising the factual similarity with the outside world. Less than half of the respondents watched The Paper weekly on linear TV, which suggests that linear TV ratings do not reflect the total reception of The Paper in Croatia.
Za potrebe istraživanja bosanskohercegovačke medijske agende provedena je analiza sadržaja središnjih informativnih emisija na četiri televizijske stanice u BiH tijekom mjesec dana, od 20. rujna do ...19. listopada 2013. Analizirano je koliko su na dnevnoj bazi odabrani mediji u sklopu svojih središnjih informativnih emisija obrađivali iste društveno-političke teme. U sklopu istraživanja postavljanja dnevnog reda osobina analizirano je da li mediji favoriziraju pozitivan, negativan ili neutralan pristup predstavljanju vijesti kako na oba entitetska medija, tako i na državnom nivou. U okviru ovog dijela istraživanja posebno su ispitani slučajevi izvještavanja o otvaranju predstavništva RS u Washingtonu, izvještavanje o ratnim stradanjima i zločinima, afera „Tihiliks“, popis stanovništva u BiH i slučaj „Konjević Polje“.
The founding of any television broadcaster demands substantial financial investments because the production of programmes costs the same regardless of whether one is producing a programme for ...millions or several thousand viewers. Almost all television broadcasters began their development as parts of radio stations (BBC in the United Kingdom, CBS and NBC in the USA). The television broadcaster founded by Radio Zagreb as one of its departments is no exception.The rapid development of television in the technological and programmatic sense after World War II led to it taking away an increasingly large media space from other information and entertainment sources, so that it quickly became independent and grew into the dominant mass medium. Public television in Croatia (Yugoslavia) underwent the same development path as other public television broadcasters in Europe, albeit much later than the broadcasters that served as its role models (BBC and RAI) and in significantly tougher financial and social circumstances. The enthusiasm and professionalism of the people involved in the creation of television in Zagreb were of decisive importance for its later development. All those who joined the project showed a readiness to master something completely unknown and to learn on the go.Many have written about the time and circumstances in which television appeared in Croatia as the time of enthusiasts of Radio Zagreb. As Ivan Šibl said, the enthusiasm and passion of these people for the new medium was not curbed by the eternal lack of money or by the political and social circumstances of the time. Starting from almost nothing, on their on their own initiative, with much ingenuity, professionalism, and, above all, much love, they created the first television broadcaster in Yugoslavia. Sadly, instead of affirmation, this pioneering work of Radio Zagreb caused much envy and obstructions.Still, once they had begun, they became unstoppable. They learned on the go and, learning from their mistakes, created a programme of increasingly higher quality. Even though they planned to make a television network in Croatia in only a few years (1956–1960), the financial and political circumstances did not allow this, so the whole process dragged out for almost two decades. But they managed to create the foundations of modern television from almost nothing. The increasing viewership through the years is a clear indicator of the success of their work.No less important, in the time and in social conditions in which they lived, was their courage to consciously choose to broadcast foreign television programmes, because they could not influence the contents of Italian and Austrian television. Even though these were mostly sports, entertainment, and cultural programmes, they opened a ‘window into the world’ for their audience.In a way, the beginning of television in Zagreb is linked to football. Everything always began with the broadcasting of football matches, from persuading individuals to attracting viewers at the very beginning. Of course, the sports programme was always the most viewed part of the television programme.However, once they began to produce a television programme, they became unstoppable. Thanks to numerous enthusiasts, starting from just one small, makeshift studio, they created the foundations upon which most public—and private—television broadcasters in today’s Croatia rest.
Lifelong education at JMU RTS is necessery becouse of the constant education of jurnalists and all other personnel of JMU RTS in order to create professionals of intergrity whose work is based on the ...public interest in accordance with the Media Laws and Code of Ethics, the establishment verification against false news and self-censorship and editorial censorship.
Rušenje njujorških tornjeva 2001. godine i izravni prijenos tog događaja diljem planete unio je novu paradigmu ratovanja putem medija. Vremenski razmak između prvog i drugog udara u WTC pokazao se ...kao povoljan trenutak za kamermane i fotografe da instaliraju svoju tehniku kako bi gledaocima kod udara drugog aviona omogućili emitovanje slike uživo. Uznemirujuće slike u rekordnom su roku obišle svijet, a njihov karakter iz dokumentarnog prerastao je u simbolički. Došlo je do hipertrofije značenja koja je vodila ka slikovnoj produkciji kodiranoj eksplicitnim sadržajima nasilja i traume. Novonastali medijski ambijent obrazovao je nove mentalitete gledanja i novu vizualnu pismenost. Umjetnost koja nastaje u periodu od 11. septembra 2001. godine naovamo indikator je novog društvenog poretka koji je slikama dao brutalnu moć stvarnog.
Cilj ovog teksta je da detektira neke primjere iz savremene umjetničke produkcije—prvenstveno radove Hansa Petera Feldmanna, Douga Ashforda, Francisa Alÿsa, Thomasa Hirschorna i Munira Fatmija—i da na njima načini svojevrsnu analizu fenomena gdje savremene umjetničke prakse obrađuju pitanja koja je nametnula postseptembarska slikovna erupcija. Pritom se umjetnički radovi navedenih umjetnika koriste kao primarni izvor u artikuliranju perspektive boljeg razumijevanja nove uloge medija.
Reporteri su prepoznatljivi po tome što rade u elektronskim medijima od kojih još uvijek televizija ima primat. Rad na televiziji karakterizira to što reporter “razmišlja” slikom. Slika je poruka ...koja s određenim, i to odgovarajućim tekstom – offom, čini rubriku, odnosno, prilog. Ta “upakirana rubrika”, kao finalni proizvod, rezultat je rada čitavog tima od urednika, reportera, snimatelja, asistenta snimatelja i vozača ekipe, pa do ljudi zaposlenih u samoj realizaciji emisije i tehnici. Ipak, uloga televizijskog reportera u tom procesu je na prvom mjestu. Upravo o njegovom “osjećaju” za temu i ideje za realizaciju, ovisi i kvaliteta reportaže i snimljeni kadrovi, a posredno i rejting same medijske kuće. Ovdje se mora istaći da posao reportera može, i treba, obavljati samo zrela osoba. Brojne su komponente koje čine zrelu osobu, ovdje, osobu televizijskog reportera. Među tim komponentama od posebnog značaja je kreativnost u radu reportera. Izraženo postojanje kreativnosti u radu reportera je svakako i opredjeljujući faktor aktiviteta reportera ako se ima u vidu i ono umjetničko “u reporteru” koje je i sastavni dio cjeline proizvoda rada reportera, a koji se naziva “upakirani” prilog.
PDF
