Teorija uma je sposobnost pripisivanja mentalnih stanja drugima. Do prije otprilike 20 godina empirijska istraživanja upućivala su na to da je teorija uma kognitivno zahtjevna sposobnost koja se ...razvija oko četvrte godine života. Međutim, sve veći broj istraživanja koja koriste zadatke koji ne zahtijevaju verbalne odgovore upućuje na to da sposobnost koja nalikuje na teoriju uma postoji i izvan kognitivne kontrole te da je pokazuju već i djeca stara devet mjeseci. Ovaj pregledni rad predstavit će tri glavna tipa teorija koje pokušavaju objasniti te novije empirijske rezultate i raspraviti o njima. Nadalje, u radu će biti istaknuti empirijski nalazi koji idu u prilog svakoj od tih teorija ili je opovrgavaju. Iako postoje prijedlozi za kritične eksperimente koji bi trebali moći napraviti razliku između teorija, trenutačno ti prijedlozi još nisu dovoljno korisni za te svrhe jer se podatci koji bi se mogli dobiti takvim eksperimentima mogu u različitim teorijama različito interpretirati. Stoga je važno da se budući rad o teoriji uma fokusira na uklanjanje dvosmislenosti u predviđanjima i interpretacijama svake od teorija.
Theory of Mind is the ability to attribute mental states to others. Until around 20 years ago most evidence pointed to Theory of Mind being a cognitively demanding skill that likely develops at around 4 years of age. However, there is a growing body of literature based on experiments that do not rely on verbal measures that suggests that Theory of Mind-like abilities may occur outside of cognitive control and in infants as young as 9 months. This review discusses the three main types of account that have been proposed as explanations of these new results. Furthermore, it highlights the evidence supporting and contrasting each type of account. There is currently no single account that provides an uncontested explanation of all current data, however, one of the reasons for this is that there is a degree of ambiguity in the predictions and interpretations of each of the accounts making it challenging for any set of experiments to refute an account. Consequently, the future of research on Theory of Mind appears to rely on these accounts producing less ambiguous predictions that cannot be insulated from refutation.
Iako je odavno poznato da simbolički stimulusi mogu da budu pobuđivači emocija, dosadašnja istraživanja u oblasti socijalne kognicije (tj. teorije uma) bila su usmerena gotovo isključivo na prirodne ...pobuđivače. Zato smo ispitanicima različite starosti, koristeći metodu strukturisanog intervjua, postavljali pitanja o tome šta izaziva 4 osnovne (radost, strah, tuga, bes) emocije, kako bismo utvrdili kolika će biti relativna učestalost simboličkih pobuđivača u njihovim spontanim odgovorima. Relativna učestalost takvih pobuđivača uzeta je kao indikator za njihov značaj za razumevanje kauzacije emocija. Učestvovalo je ukupno 120 ispitanika, po 20 na različitim uzrastima od predškolskog do studentskog. Dobijene odgovore kategorisala su dva nezavisna procenjivača; ukupno slaganje među njima bilo je 96%. Rezultati su pokazali da su simboličke pobuđivače u visokom procentu navodili ispitanici na svim ispitivanim uzrastima. Ovaj nalaz smo protumačili kao pokazatelj toga da su takvi pobuđivači od najranijih uzrasta deo implicitne teorije o kauzaciji emocija i da je u dosadašnjim istraživanjima napravljen „propust“ time što oni nisu u većoj meri uzeti u obzir. Jedina značajna uzrasna razlika u učestalosti simboličkih pobuđivača dobijena je između dece od 5 godina (46.4%) i starijih ispitanika (65.9% u proseku), što se poklapa sa prelaskom sa predškolskog na školski uzrast. Relativna učestalost takvih pobuđivača ostaje približno ista na starijim uzrastima. Analize uzrasnih razlika u učestalosti simboličkih pobuđivača iz različitih potkategorija pokazale su da je na uzrastu od 5 godina veća učestalost ikoničkih pobuđivača nego na starijim uzrastima, dok je obrnut slučaj sa društveno-normativnim pobuđivačima; u oba slučaja, kasnije uzrasne razlike nisu statistički značajne.
Neurokognitivna perspektiva primjenjuje se kao ishodište za prepoznavanje objektivnih uzroka poremećaja iz autističkog spektra, kao i komunikacijskih teškoća koje proizlaze iz samog poremećaja. To se ...ishodište nadograđuje kroz studiju slučaja praćenu posredstvom filmskog djela Temple Grandin redatelja Micka Jacksona. Upozorava se na sposobnost filmskog medija i kreativnih praksi da komunikacijske teškoće osoba s poremećajem iz autističkog spektra približe svijesti većine te da doprinese kvalitetnijem tretiranju pacijenata, kao i prevladavanju društvenih predrasuda, unapređivanju kvalitete komunikacije te višem stupnju integracije osoba s poremećajem iz autističkog spektra u sferu socijalne stvarnosti.
The connection and interaction between executive functions and theory of mind have not yet been clearly defined in psychological research. Executive functions and theory of mind play a significant ...role in the development of the individual, starting from simple patterns of infant behaviour to the development of imaginative play and autonomy of children, through to planning and organising careers and families in early adulthood. The aim of the present study was to examine the relationship between selected aspects of executive functions (inhibitory control, working memory, and cognitive flexibility) and theory of mind for children aged four and five, and to determine which aspect has the greatest value for predicting achievement in tasks involving the theory of mind. In order to determine the relationship between executive functions and theory of mind in preschool children, a set of tasks was applied individually to a sample of 203 children aged four and five. Executive functions were evaluated using the CANTAB test battery, and theory of mind was assessed using the NEPSY-II test battery. Verbal working memory was a significant predictor of theory of mind in children as young as four, and verbal working memory and cognitive flexibility were significant predictors of theory of mind at the age of five. At both ages, verbal working memory was the strongest single predictor of theory of mind. These results suggest that pre-school development is very dynamic, cognitive functions differentiate and restructure with age, and the relationship between variables of executive functions and theory of mind changes during development.
Cilj je ovog istraživanja prijevod i adaptacija revidirane verzije Testa čitanja misli iz očiju (Reading the mind in the eyes test, Baron-Cohen i sur., 2001) na hrvatski jezik kako bi se ispitala ...njegova pouzdanost, faktorska struktura te konvergentna valjanost u populaciji hrvatskih studenata urednog razvoja. Nakon prijevoda i adaptacije hrvatska je verzija Testa čitanja misli iz očiju primijenjena na uzorku od 146 studenata preddiplomskih i diplomskih studija (84 djevojke i 62 mladića). Osim Testa čitanja misli iz očiju primijenjena je i Skala emocionalne empatije (Raboteg-Šarić, 1993). Rezultati pokazuju nisku pouzdanost tipa unutarnje konzistencije te prihvatljivu pouzdanost mjerenu Hkoeficijentom maksimalne pouzdanosti. Konfirmatorna faktorska analiza granično potvrđuje jednodimenzionalni model. Konvergentna valjanost granično je potvrđena kroz statistički značajnu pozitivnu povezanost Testa čitanja misli iz očiju i empatije. Naposljetku, kreirana je i kratka verzija Testa čitanja misli iz očiju koja se sastoji od svega sedam čestica zadovoljavajućih saturacija. Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije te kompozitna pouzdanost ovoga kratkog testa su zadovoljavajuće. U budućim je istraživanjima potrebno dodatno ispitati psihometrijske značajke hrvatske verzije Testa čitanja misli u očima u općoj reprezentativnoj populaciji. Nadalje, potrebno je ispitati test-retest pouzdanost te diskriminativnu valjanost ovog testa.
Teorija uma odnosi se na sposobnost pripisivanja neopažljivih mentalnih stanja sebi i drugima te upotrebe tih stanja u objašnjavanju i predviđanju ponašanja. Ta je sposobnost iznimno važna u ...svakodnevnim socijalnim interakcijama, a poteškoće u teoriji uma zamijećene su u različitim kliničkim stanjima. U radu su prikazane ključne razvojne promjene u teoriji uma u dojenačkoj i predškolskoj dobi te su razmotreni različiti pristupi procjeni teorije uma u tim razvojnim razdobljima. Detaljnije su opisani Ljestvica rane socijalne komunikacije (Mundy i sur., 2003), zadatci za ispitivanje razumijevanja želja, emocija i netočnih vjerovanja, Ljestvica teorije uma (Wellman i Liu, 2004), pristup temeljen na proučavanju dječjega govora o mentalnim stanjima i onaj temeljen na procjenama skrbnika. Naposljetku su opisani nalazi koji upućuju na značaj teorije uma u djece urednoga razvoja, kao i na važnost procjene teorije uma u okviru rane dijagnostike određenih razvojnih poteškoća i poremećaja.
Prvi cilj ovog rada je ispitati fenomen implicitne kauzalnosti kod dece i odraslih. Drugi cilj je ispitati značaj teorije uma, uzrasta i maternjeg jezika za javljanje efekta implicitne kauzalnosti. U ...ispitivanju je učestvovalo ukupno 212 ispitanika, od toga 128 ispitanika predškolskog uzrasta i 84 odrasla ispitanika srpskog i mađarskog maternjeg jezika. Lista stimulusa je obuhvatala glagole koji opisuju akciju i glagole koji opisuju stanje, ukupno18 glagola. Svi glagoli su se odnosili na interpersonalne relacije. Glagoli su prikazani u vidu proste interakcije: 'osoba A glagol osobu B'. Zadatak ispitanika je bio da pripišu kauzalnu odgovornost jednom od dva člana interakcije. Značaj teorije mišljenja, uzrasta i maternjeg jezika za javljanje efekta implicitne kauzalnosti ispitan je multivarijatnom analize varijanse za ponovljena merenja. Varijabla Uzrast (F(3,204)= 7.289; p< .01; Eta2= .097) ostvaruje statistički značajne efekte, dok je varijabla Maternji jezik u statistički značajnoj interakciji sa varijablom Uzrast (F(3,204)= 14.607; p< .001; Eta2= .087). Rezultati pokazuju da se trend odgovaranja odraslih ispitanika razlikuje od načina na koji ispitanici predškolskog uzrasta pripisuju kauzalnost jednom ili drugom članu interakcije, međutim kod dece su uočljivi različiti obrazci odgovaranja i s obzirom na prisustvo teorije uma. Ispitanici predškolskog uzrasta sa teorijom mišljenja pokazuju trend odgovaranja koji je sličan načinu pripisivanja kauzalnosti kod odraslih. Na osnovu nalaza može se zaključiti da razvoj sposobnosti razumevanja i tumačenja implicitnih informacija koje su deo verbalne komunikacije zahteva izvesne sposobnosti razumevanja mentalnih stanja. Tek kada razvije teoriju uma, dete je sposobno da odgovornost za doživljaje i postupke pripiše jednom ili drugom članu interakcije.
Theory of mind refers to the ability to attribute unobservable mental states to self and to others and to use these states to explain and predict behavior. This ability is extremely important in ...everyday social interactions, while difficulties in theory of mind are observed in different clinical states. In this paper, key developmental changes in theory of mind during infancy and preschool years are described and different approaches to the assessment of theory of mind in these developmental periods are discussed. A more detailed description is provided of the Early Social Communication Scales (Mundy et al., 2003), tasks examining children's understanding of desires, emotions and false beliefs, the Theory of Mind Scale (Wellman & Liu, 2004), the approach based on the investigation of children's mental state talk and on caregiver ratings. Finally, findings illustrating the importance of theory of mind in typically developing children as well as the importance of the assessment of theory of mind in early diagnostic procedures for certain developmental difficulties and disorders are described. PUBLICATION ABSTRACT
The aim of this research was to investigate the correlations of mental talk in children aged 17 to 37 months and some family characteristics: the socio-economic status, parents' education, the number ...of siblings and parents' mental talk. The participants were 106 children and one of their parents. We collected speech samples for children and their parents to analyze their mental state talk about desires, thoughts and emotions. Other data were collected from one of the parents through a questionnaire. The results show that the parents of children who had more mental state of desire talk, talked more about desires and about thoughts as well, but not about emotions. Furthermore, parents whose children had at least one mental state of desire utterance talked significantly more about desires and thoughts than parents whose children had no such utterances. There were no significant correlations between children's mental state talk about desires and other family variables. The results point to the importance of studying family characteristics in relation to children's mental state talk, which is considered an indicator of theory of mind development.
Autism spectrum disorders are developmental disorders manifested through difficulties in social interactions and communication as well as by displaying stereotypical behaviour, interests and ...activities. Given that clinical features of autism spectrum disorders vary in gravity and symptoms, it is considered justifiable to speak of a spectrum of developmental disorders. Different theories exist as to the origin of the disorder. Autism spectrum disorders were first explained by the "refrigerator mother" theory; later by theories emphasizing difficulties in perception and finally by theories based on memory difficulties. New theories interpret autism spectrum disorders as primarily an executive functions disorder (problems in capability for inhibition, planning, cognitive flexibility, self-monitoring, generativity), or as primarily a deficit in the theory of mind defined as capability of ascribing mental states to oneself and others, or by the theory of weak central coherence. Each of the mentioned theories explains only some of the disorder aspects and symptoms. Currently, no theory has been proposed which would explain all aspects of the disorder or which would be unique for autism spectrum disorders. Considering that theories interpreting autism spectrum disorders as executive function disorder and theory of mind deficit are the ones most widely accepted, this paper presents an overview of research done on those two theories. PUBLICATION ABSTRACT
PDF
