War, as the most severe form of social crisis, leads to numerous changes in the personal and social aspects of the lives of individuals who are involved in it. The aim of this research is to ...determine the role and significance of religiosity for the individual, along with the social behavior of Vukovar’s Catholic population while they managed the war crisis situation (Homeland War in 1991). The research was conducted with the application of qualitative methodology: grounded theory methodology (paradigmatic model of Strauss and Corbin), in-depth interviews (12) and narrative analysis (72 publications from the collection of books about the Homeland War in Vukovar). The results, however, indicate that among the population, which primarily belongs to traditional church religiosity, a special form of personal, beyond the ritual, religiosity occurred, conditioned by the specific circumstances which the people found themselves in Based on the developed substantive grounded theory, it is evident that people primarily practiced an individual personal relationship with a Transcendent being (God), which had a positive role in the population’s confrontation with the new circumstances, thus strongly affecting their personal and social behavior. Practicing such a relationship enabled them to achieve secondary control over their lives, as a substitute for the inability of primary control, thus developing spiritual strength to ease and cope with the social crisis/war situation.
U europskoj kulturnoj tradiciji druge polovine IX. stoljeća, svojim je jasno definiranim predmetnim, prostornim i vremenskim granicama istraživanja zadan okvir discipline povijesti umjetnosti. ...Međutim, tada se postuliran znanstveni obrazac nije više mogao primijeniti na proučavanje i vrednovanje mnogih umjetničkih praksi XX. stoljeća, temeljenih na istraživanju kulturâ kao diskurzivnih i ideoloških sistema. Zaokret interesa, usmjerio se od kronologijskog proučavanja razvoja umjetničkih stilova, škola i pokreta tijekom europske povijesti umjetnosti, prema kontekstualnom proučavanju istih sadržaja u prostorno vremenskim okvirima niza diskontinuiranih revolucija u nazorima na svijet. Potresnu promjenu unutar discipline izazvala je epohalna promjena paradigme, posrednim utjecajem na znanstvene procese, diktirajući što ćemo istraživati, koja ćemo pitanja postaviti i kako ih strukturirati, te kako ćemo interpretirati rezultate istraživanja. Nevolje s primjenom tradicionalne znanstvene aparature na nove predloške, preslikale su se i na polje estetike koju je dijelom zamijenila interdisciplinarno shvaćena teorija umjetnosti. Naš se interes u tom kontekstu usmjerio na razumijevanje teorijskog područja koje se definira kao povijest povijesti umjetnosti, opisujući put jedne znanosti, u istoimenoj knjizi Uda Kultermanna. Komparirajući sadržaj izabranog poglavlja iz Kultermannove knjige koji se odnosi na razdoblje antike, s analizama istog perioda od strane nekoliko istaknutih teoretičara umjetnosti, priklonili smo se argumentima potonjih koji su dali prednost sadržajnim normama baštinjenih spisa razlučujući time invarijantnu paradigmu vremena iz šture historiografske osnove.
Post-moderna revolucija i stavovi o ljudskoj prirodi donose nova shvaćanja cjeloživotnog razvoja, stavljajući u žarište pozornosti ne samo kognitivne, nego i organske procese i emocije, kao i ...značenje konteksta i kulture.
Opći vidovi promjena ogledaju se u premošćivanju razvojne psihologije i sociologije (Settersten, Jr. 1999), i u jačanju integrativnog pristupa u istraživanjima, odnosno konsenzusa da razvoj valja proučavati s obzirom na ontogenetske, kontekstualne i
povijesne čimbenike. Integrativni pristup doveo je do rekonstrukcije ranijih shvaćanja razvoja (npr. propozicija razvoja, vrhunaca i krajnjih točaka razvoja, razvojne važnosti djetinjstva, stabilnosti u srednjoj dobi, zatim povlačenja u starosti, potpunog razvojnog
plasticiteta, te univerzalnosti razvoja). Ojačala je ideja o aktivnom i proaktivnom konstruiranju vlastita života. Oblikovani su novi modeli istraživanja kvalitativnih promjena i nove strategije analize istraživačkih podataka koje nude sinkronu i dijakronu
perspektivu razvoja. Paralelno s tim dolazi do dvovrsnih teorijskih novina. Jednu čine izmjene nekih postavki u ranijim velikim razvojnim teorijama, ne dovodeći u pitanje njihove osnovne koncepte, odnosno njihovu suštinu. Na primjer, radi se o dopunjavanju spoznaja o uvjetima i procesima koji participiraju u razvoju ili o vremenu njihova
javljanja. Druga vrsta novina formuliranje je teorija i/ili modela nastalih na osnovi integracije spoznaja iz nekoliko psihologijskih grana (psihologije ličnosti, motivacije i emocija, socijalne i kliničke psihologije), ali i iz biologije, sociologije i antropologije. Nove teorije koje naglašavaju aktivnu ulogu pojedinca u njegovu vlastitom razvoju
potiču široko područje istraživanja samoregulacije u osoba različite dobi, spola, obrazovanja, zdravstvenog statusa, crta ličnosti, kulture i drugih obilježja. Opisuju se tri takve teorije životnog vijeka: 1. dvoprocesni model asimilativnog i akomodativnog suočavanja (Brandtstädter i Rothermund, 2002), 2. meta-teorija razvojne regulacije, tzv. SOC model (Freund i Baltes, 2002; Freund, 2008), 3. motivacijska teorija cjeloživotnog razvoja (Heckhausen, Wrosch i Schulz, 2010). Najnoviji pokušaji sinteze tih teorija obećavaju reduciranje konfuzija u bogatoj empirijskoj građi, a imaju i poticajnu
ulogu u novim istraživanjima razvoja onih fenomena kojima se tradicionalno bave filozofija i beletristika.
The analysis is focused on punctual examination of the analytical potential of theory as regards the empirical sphere. For this purpose, the author opted for theoretical theses regarding the ...internationalization of capitalism and the case of Croatia. Unlike the usual scientific practice, in which the theoretical framework is perceived as a pre-formalised and static element of the research design, it is postulated in this paper that a different understanding of the theoretical perspective is possible and analytically useful. Such an understanding is based on dynamisation, flexibilisation and opening up of the theoretical horizon with a view of reflecting the particularities of the empirical sphere. Here the potential of theoretical insights is examined simultaneously with the conducting of empirical analysis. In this approach, which partly relies on the Grounded Theory and symbolic interactionism, the reexamination of the potential of theory is not limited to the research design stage. No, it is perceived as a process the course of which is intense even while the empirical analysis is conducted. Accordingly, it is assumed that the usual way does not make possible a sufficient reflection of the particular traits and surprises in the empirical field, for the following reasons: a) the character of the theoretical theses determined in advance is too general, and/or b) the theses are extrapolated from socially and historically different, or, at best, somewhat similar empirical cases. Furthermore, every pre-determined theoretical focusing simultaneously implies a reduction of perspective which should be avoided through recognition of empirical circumstances. In addition to putting forward a methodology of examination, the demonstrated approach to examining the potential of theoretical theses is oriented toward identification of the possibilities and limits of the chosen theoretical apparatus. The examination of possibilities and limits is understood as the basis of theoretisation, with the aim of generating theoretical fragments of concepts which would be able to reflect the peculiar and new empirical circumstances. PUBLICATION ABSTRACT
Tijekom povijesti razvoja ekonomske misli uglavnom nije dana izravna i izričita važnost ulozi energije kao jednome od ključnih činitelja ekonomskog rasta. Energija ostaje prisutna i priznata u ...ekonomskoj teoriji i praksi isključivo kao intermedijarno dobro. Iako je energija u klasičnoj ekonomskoj misli ipak implicitno uključena u ekonomsku aktivnost preko zemlje kao ključnog faktora proizvodnje, neoklasična ekonomija izdvaja prirodu (zemlju) i njezine izvore energije. Odnosno, klasificira zemlju kao dio kapitala s obzirom da postaje produktivna tek djelovanjem rada i kapitala. Istraživački su interesi stoga (bili) usmjereni prema primarnim inputima kao što su kapital i rad dok je intermedijarnim inputima (energiji) data indirektna važnost. Energija omogućava kontinuitet i dugoročnost cjelokupne ekonomske aktivnosti ne samo kao nadopuna standardnih (neoklasičnih) proizvodnih inputa, već bez nje proizvodnja uopće ne bi bila moguća. Prema tzv. ekološkoj ekonomiji upravo je energija najvažniji primarni proizvodni faktor. Iz navedenih ekonomskih stavova o energiji proizlazi i cilj ovog rada, a to je determiniranje uloge energije s aspekta ekonomske teorije. Pri tome je poseban naglasak stavljen na kritiku neoklasične teorije rasta sa stajališta različitih ekonomskih pravaca. Rezultati provedene teorijske analize pokazuju da standardni (neoklasični) faktori proizvodnje i rasta nisu ništa drugo doli transformatori energije te da neoklasična ekonomija nije mogla izbjeći kritike i suprotstavljena mišljenja raznih ekonomskih škola.
Suverenost na koncesiju: slučaj Maldiva Obućina, Vedran; Paljug, Karlo; Zgurić, Borna
Političke perspektive (Beograd ),
12/2012, Volume:
2, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Klimatske promjene velika su prijetnja brojnim otočnim državama, poput Maldiva koji će u slučaju porasta morske površine u potpunosti potonuti. Postavlja se pitanje je li gubitkom teritorija ...izgubljena suverenost maldivskog naroda. Autori smatraju da nije pa, osim krute pravne i djelomično politološke definicije suverenosti, ističu mnoge druge teorije suverenosti. Maldivi bi mogli zakupiti zemljište u Indiji i tamo, u dogovoru s indijskom vladom, dobiti suverenost na koncesiju čime bi politička suverenost postupno ustupila mjesto antropološkoj suverenosti.
U radu se razmatraju suvremeni računalni sustavi za profesionalno savjetovanje, njihovo teorijsko utemeljenje i glavne karakteristike. Najprije je opisan razvoj sustava za računalno potpomognuto ...profesionalno savjetovanje, s naglaskom na današnju generaciju internetskih savjetodavnih sustava. Zatim je objašnjen pojam kongruencije ili sklada pojedinca i radne okoline, prema kojem će pojedinci koji su odabrali karijeru u skladu sa svojim osobinama biti zadovoljniji poslom te uspješniji u radu. Iako je koncept kongruencije temelj računalnih sustava za profesionalno savjetovanje i diferencijalističkih teorija izbora zanimanja, rezultati najvažnijih metaanaliza sustavno upućuju na niske povezanosti kongruencije i zadovoljstva poslom. Navode se objašnjenja za takve nalaze, a kao moguće rješenje ističe se pristup kongruenciji preko aspekata posla i objašnjavaju se njegove specifičnosti. Na kraju se opisuje sedam najpoznatijih sustava za profesionalno savjetovanje preko interneta: Discover, SIGI, O*Net, Making Better Career Decisions, Vodič kroz zanimanja, Izbor zanimanja i Slikovno-opisni upitnik interesa.
V prispevku bomo zajeli glavne vidike tutorske podpore v e-izobraževanju, ki jih mora tutor upoštevati pri načrtovanju svojega dela. Z vidika teorij konstruktivizma in konektivizma bomo prikazali ...vlogo tutorja pri spodbujanju in usmerjanju učenja v e-izobraževalnem programu. Konektivizem je novejša teorija učenja, ki znanje umešča v sisteme, ki so ljudem dostopni prek sodelovanja v dejavnostih; ima prav posebno vlogo na področju e-izobraževanja, saj poudarja pomen in učinek tehnologije na način, kako živimo, kako se sporazumevamo in kako se učimo. Ugotovili bomo tudi, da konektivizem poudarja predvsem uporabo metod izkustvenega učenja, aktivnost udeleženca pri učenju ter pomen refleksije. V članku bodo še predstavljene glavne tutorjeve kompetence in vidiki načrtovanja njegovega dela.
PDF
