Meštrija dobra umrtija s ritualom jedno je od sedam poznatih izdanja senjske glagoljske tiskare, objavljeno najvjerojatnije 1507. ili 1508. godine. Sačuvano je u dvama nepotpunim primjercima, od ...kojih je jedan dijelom zbirke glagoljskih rukopisa i tiskovina Ivana Berčića. Danas se čuva u Odjelu rijetkih knjiga Ruske nacionalne knjižnice u Sankt Peterburgu. Budući da taj primjerak dosad nije bio priređen u latiničkome prijepisu, dok je latinički prijepis drugoga sačuvanog primjerka pred objavljivanjem, u ovome se radu donosi transliteracija onih stranica koje su sačuvane samo u Berčićevu primjerku. Time će cijeli sačuvan tekst Meštrije dobra umrtija i Rituala uskoro biti dostupan javnosti.
Članak se bavi okolnostima i kontekstom baselskog izdanja Jeronimovih djela iz 1516. To izdanje jedno je od najslavnijih izdanja crkvenih otaca uopće. Dva su temeljna razloga za to. Prije svega, ...upravo je u to doba Basel bio središte tiskarstva na sjeveru Europe. Naime, jedan od utemeljitelja baselskog tiskarstva, Johannes Amerbach, isplanirao je objavljivanje sabranih djela četvorice naučitelja crkve: Ambrozija, Jeronima, Augustina i Grgura. Drugi razlog važnosti tog izdanja jest činjenica da je urednikom izdanja Jeronimovih djela bio Erazmo Roterdamski. Unatoč tome što je Amerbach ubrzo umro, izdavanje Jeronimovih djela nije zaustavljeno. Preuzeo ga je također važni baselski tiskar i Amerbachov nasljednik Johannes Froben. Nastavivši i dovršivši izdavanje djela sv. Jeronima, Erazmo je postao središnjom osobom kruga vodećih baselskih intelektualaca. Osim toga, to izdanje djela sv. Jeronima iz 1516., jedno je od vrhunaca ranog sjevernoeuropskog tiskarstva.
The article examines the circumstances and the context of the 1516 Basel edition of St. Jerome’s works. There are two reasons why this edition is one of the most important editions of the Church Fathers in general. Firstly, at that time Basel was the center of printing in northern Europe. One of the founders of printing in Basel, Johannes Amerbach, planned to publish the collected works of the four doctors of the Church: Ambrose, Jerome, Augustine, and Gregory. Another reason for the importance of this edition is that editor was Erasmus of Rotterdam. Despite Amerbach’s death soon after that, the publishing of Jerome’s works continued. It was taken over by Amerbach’s successor, another master of printing press in Basel, Johannes Froben. By continuing and completing the publication of the works of St. Jerome, Erasmus became the central figure of the circle of leading intellectuals in Basel.
Cilj. Rad se bavi životom i djelom tiskara, nakladnika i urednika, Rudolfa Desselbrunnera (Graz 1851. ‒ Gradačac 1931.) i njegovim tiskovinama: Galeb, Vragoljan i Kvarner koje je izdavao u Bakru, a ...tek nekoliko brojeva na Sušaku. To razdoblje s prekidima obuhvaća vrijeme od 1878. do 1892. Rad je podijeljen u dva dijela zbog opsežnih saznanja i dosad nepoznatih detalja iz života i djelovanja nakladničke ostavštine R. Desselbrunnera. U prvome dijelu ovoga rada cilj je bio hrvatskoj stručnoj javnosti predstaviti gotovo nepoznatog tiskara i nakladnika, Austrijanca oženjenog Hrvaticom, koji se saživio sa svojom novom domovinom Hrvatskom, prihvatio i dosljedno promicao pravaške ideje boreći se tiskanom riječju za slobodu tiska i za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. U drugome dijelu rada upoznajemo čitatelje s tri lista koja je Desselbrunner tiskao, bio im nakladnik i uglavnom ih sam uređivao. Time smo nastojali olakšati pretraživanje i korištenje odabranih članaka radi novih znanstvenih spoznaja o tiskarstvu te praćenja društvenih i političkih događaja u Hrvatskom primorju u drugoj polovici 19. stoljeća.
Metodologija. Da bi postigli najvažnije zacrtane ciljeve, autori su pročitali i analizirali sve dostupne radove u kojima se spominje Rudolf Desselbrunner koristeći se pritom povijesno- deskriptivnom metodom te člancima svih brojeva spomenutih listova, izdvojivši pritom ukupno njih 245 kao reprezentativni uzorak. Potom su ih obradili metodom sadržajne analize.
Rezultati. Ovim radom ostvarena su tri značajna rezultata. Prvo, omogućen je uvid u dostupne detalje iz života i djelovanja R. Desselbrunnera kao i u sadržaj članaka i njihovo lako pretraživanje, čime je znatno olakšano daljnje istraživanje informacijskim znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i dijalektolozima. Drugo, dokazano je da je Desselbrunner zaslužan za promicanje građanskih sloboda, slobode tiska i govora kao i etabliranje kulture dijaloga. Treći je rezultat ovoga rada dokaz da je na lokalnoj razini u svojim tiskovinama trajno zabilježio brojne društvene događaje u gradu Bakru i okolici, ponudivši tako dopunske izvore za pisanje lokalne povijesti.
Originalnost. Originalnost rada prepoznaje se kroz obradu arhivskoga gradiva, a može se iščitati i iz pristupa obradi članaka koji nije zamijećen ni kod pisanja o većim riječkim pa ni hrvatskim starim novinama.
Ključne riječi: Rudolf Desselbrunner – nakladnik, Rudolf Desselbrunner – tiskar, Rudolf Desselbrunner – urednik, tiskarstvo – Hrvatska, 19. stoljeće, Bakar – 19. stoljeće
SAŽETAK
Razdoblje od 145 godina izlaženja Liječničkog vjesnika, našega najstarijeg medicinskog glasila koje izlazi u kontinuitetu, omogućuje niz različitih analiza i uvida. Jedan je od njih i pogled ...na mijene njegova grafičkog oblikovanja i vizualnog identiteta. U ovom radu opisani su osnovni elementi grafičkog oblikovanja ovog časopisa, njegova osnovna obilježja i iskoraci s obzirom na uključivanje grafičkih stručnjaka. Cilj nam je bio ukazati na Liječnički vjesnik kao dio neupitne intelektualne, ali i materijalne baštine, te na potrebu njegova čuvanja i prezentiranja u cjelini.
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
