Izrađen je potpuni faktorijalni plan eksperimenata za istraživanje učinaka tlaka mlaza, reznog posmaka i polumjera kružnog luka na površinsku hrapavost kružnog luka rezanog mlazom abrazivne otopine - ...abrasive suspension jet (ASJ). Ortogonalnim planom eksperimenata analizirala se veličina djelovanja parametara na hrapavost rezne površine na različitim dubinama. Smanjivanje brzine prijelaza je najučinkovitija metoda za smanjenje površinske hrapavosti. Uz to, usporedbom topografije rezne površine s onom pomoću AWJ, ustanovilo se da je površina sastavljena od četiri zone: inicijalna zona, glatka zona, prijelazna zona i gruba zona. Konačno, primijenjena je metoda multipne linearne regresije za postavljanje modela hrapavosti površine na različitim dubinama, što se eksperimentima potvrdilo kao pouzdano. Zaključci mogu poslužiti kao teorijski vodič za poboljšanje učinkovitosti rezanja pomoću ASJ.
Iako arheološka istraživanja u Vinkovcima traju već više
od stotinu godina, od objave Brunšmidove Coloniae Aureliae
Cibalae i dijela Dimitrijevićeve “Arheološke topografi
je i izbora nalaza s ...vinkovačkog tla” nije učinjen velik
pomak u defi niranju antičke topografi je Cibala. Težište
doktorske disertacije I. Iskre-Janošić, premda ona donosi
pregled istraživanja i nove spoznaje o bedemima Cibala,
ipak je na keramičarstvu. Novija istraživanja, zbog pojačane
izgradnje koja je u Vinkovcima uvjetovana arheološkim
istraživanjima, s kojima kontinuirano pristiže i
nova građa, onemogućavala su konkretnije bavljenje tim
problemom. Ovim radom bit će predstavljen kasnoantički
segment topografi je Cibala. Pod kasnom antikom ovdje se
ponajprije misli na 4. st., ali u taj okvir ulaze i nešto raniji
i kasniji nalazi, ako ih prilikom terenskih istraživanja nije
bilo moguće fizički odvojiti. Poseban je problem nepostojanje
topografije za razdoblje 1–3. st., odnosno nemogućnost
uspoređivanja dobivenih rezultata sa starijim i s mlađim
nalazima. Na jednom će se mjestu objediniti kasnoantički
nepokretni i pokretni nalazi od prvih istraživanja u 19. st.
do preliminarnih rezultata istraživanja 2009. g. te će se
njihovom interpretacijom pokušati doći do novih spoznaja
o životu u kasnoantičkim Cibalama.
Srednjovjekovno naselje Ivanić, prvi puta spomenuto 1246., bilo je središte istoimenog posjeda zagrebačkog biskupa kojeg kao dio posjeda Dubrava dobiva od kralja Ladislava I. osnivanjem biskupije u ...zadnjem desetljeću 12. stoljeća. Na temelju povijesnih izvora, očuvanih spomenika graditeljske baštine i terenskog istraživanja autorica pokušava utvrditi povijesne uvjete koji su pridonosili razvoju srednjovjekovnog Ivanića, s naglaskom na period 13. i 14. stoljeća.
Zahvaljujući dobrom prostornom položaju na velikoj cesti koja povezuje Zagreb i Čazmu, naselje se u drugoj polovini 13. stoljeća razvija u slobodno (biskupsko) trgovište. Izraženiji centralitet, u lokalnom smislu, produkt je niza funkcija (upravno-administrativna, vjerska, prometna, trgovačka, sudska) koje je imalo srednjovjekovno naselje, a koje su značajno utjecale na njegov razvoj. Biskupski kastrum bio je nositelj upravno-administrativne funkcije (središte posjeda, županata), odnosno obrambene ako se za to ukaže potreba kao što je to bio slučaj tijekom bune predijalaca tridesetih godina 13. stoljeća. Jedna od važnijih gospodarskih funkcija svakako je bila trgovina čemu je pogodovao dobar prometni položaj naselja. Vjerske funkcije naselja tijekom 13. i 14. stoljeća ogledaju se u postojanju samostana i samostanske crkve sv. Marije, koja ujedno ima i funkciju župne crkve.
Srednjovjekovno naselje razvijalo se uz veliku cestu uz čiju se istočnu stranu smiješta biskupski kastrum, odnosno pretpostavljena kapela/crkva sv. Ivana Krstitelja, dajući tako naslutiti formu longitudinalnog tipa naselja razvijenog uz glavnu prometnicu. Križanje dviju lokalno važnih prometnica, glavne ulice i cestovnog pravca koji dolazi s jugozapada, formiralo je ljevkasti trg kao centralni dio naselja, ujedno pogodan za trgovinu. Na njegovoj jugozapadnoj strani nalazila se župna i samostanska crkva sv. Marije, građena za vrijeme biskupa Stjepana II., kojom naselje dobiva još jednu srednjovjekovnu prostornu odrednicu. Njen smještaj na rubnom dijelu naselja uobičajen je kod naselja na području današnje sjeverozapadne Hrvatske tijekom razvijenog srednjeg vijeka.
Naujas vietoves skenavimo lazeriu iš orlaivio metodas LIDAR (Light Detection and Ranging) suteikia dideles žemes paviršiaus, ypač reljefo, taip pat pastatu ir kitu objektu modeliavimo ir tyrimo ...galimybes. Straipsnyje pateikiamos šio metodo technologines ypatybes, taikymo Lietuvoje galimybes ir efektyvumas. Apibūdinama aparatūra, analizuojamos paklaidu priežastys ir rezultatu tikslumas. Nustatyta, kad horizontalusis tikslumas esti apie ±50 cm, o aukščiu - ±10-30 cm, skenuojant atvira vietove maždaug iš 1000 m aukščio. Lyginama su aerofotonuotraukos būdu. Teigiama, kad reljefo nuotrauka, atliekant lazerini skenavima, ypač miškingoje ar pastatais užstatytoje vietoveje, yra tiksli ir labai efektyvi. Topografijos poreikiams skenavima lazeriu rekomenduojama atlikti kartu su integruota skaitmenine kamera ir sudaryti ortofotografinius žemelapius. Nurodoma, kad Lietuvoje lazerini skenavima iš orlaivio galima efektyviai taikyti stambiuju masteliu žemelapiu, ypač miškingu plotu, reljefo nuotraukai atnaujinti, taip pat miškotvarkoje bei pastatu ir miestu 3D modeliams pagal GIS poreikius sukurti.
U radu je prikazana metoda procjene površine ploče formirane uzdužnim hladnim valjanjem, obavljenim pomoću valjaoničkog stana 210 DUO SVa. Izvedeni su pokusi na uzorcima niskougljičnih ...konstrukcijskih čelika, kako bi se utvrdio utjecaj dimenzije zrna materijala s obzirom na tehnološke parametre, a posebice s obzirom na redukciju valjanja i silu valjanja. Hrapavost površine ploča mjerena je na tri mjesta optičkim profilometrom MicroProf FRT. Zbog toga su ovi rezultati međusobno uspoređeni.
Kada bi onamo živio koji se time zanima i kada bi raspolagao svotom, mogao bi sabrati pravi muzej i podignuti Loparu ime i važnost! (fra O. Badurina Kronika I, 136). Zahvaljujući epigrafskim ...podatcima o organizaciji grada Arbe i njezine uprave kao glavnog antičkog središta života na otoku, otvoreni su novi pravci promišljanja o antičkom gospodarstvu otoka Raba. Oni su upotpunjeni vrijednim podatcima opata Badurine iz Kamporske kronike kao i svjedočenjima lokalnih kazivača. Prikupljeni podatci potakli su intenzivna rekognisciranja šireg područja Lopara kao i čitavog otoka pri kojima su utvrđeni brojni antički arheološki lokaliteti kojima istraživanja tek slijede. Na temelju otkrića keramičarske peći u uvali Podšilo na Loparu i terenskih pregleda njezina zaleđa, u radu se donose nove spoznaje o jednom proizvodnom keramičarskom središtu Raba. Važnost ovog nalaza posebno se očituje u njegovom lokalnom obilježju, čime se upotpunjuje karta dosada utvrđenih i pretpostavljenih keramičarski radionica priobalja i otočja rimske provincije Dalmacije. Loparska je radionica djelovala tijekom druge polovice 3. st. po Kristu unutar jednog rustičnog gospodarsko – stambenog kompleksa. Na temelju terenskih pregleda zaključuje se da su i ostali loparski antički
objekti bili u funkciji gospodarstva, a namjena im je ovisila o prirodnim preduvjetima i dostupnosti sirovina određene mikrocjeline.
Položaj Bencunuše u blizini Manastirina dosada nije bio poznat kao arheološko nalazište. Zaštitnim istraživanjima otkriveno je kasnoantičko groblje i kulturni sloj s nalazima iz 2. i 1. stoljeća ...prije Krista koji dopunjuju topografsku sliku salonitanskoga područja u tom dinamičnom povijesnom razdoblju. Novi kasnorepublikanski nalazi uspoređuju se s rezultatima arheoloških istraživanja najranijega sloja ispod cemeterijalne bazilike na Manastirinama te se zaključuje da je riječ o istovremenom sloju, s vrlo sličnim nalazima.
Nalazi s Bencunuša potvrđuju da se u okolici Manastirina nalazila veća aglomeracija, koja je egzistirala u 2. i prvoj polovini 1. stoljeća prije Krista. Razmatra se karakter naselja, kronologija prema pronađenim nalazima i prostiranje u odnosu prema prirodnom okruženju, komunikacijama i ostalim istodobnim naseljima i nalazima u okolici Kaštelanskoga zaljeva.
Osnovna studija topografije površina nastalih rezanjem abrazivnim vodenim mlazom izrađena je uz pomoć spektralne analize tih površina. Početni podatci su prikupljeni primjenom optičkog profilometra ...MicroProf FRT u obliku 2D karata visina površina. U radu se predstavljeni osnovni pojmovi spektralne analize primijenjeni na topografiju površine. Razmotrena su ograničenja postupka mjerenja. Raspravljena su iskrivljavanja površinske gustoće spektra snage. Procjena površinske gustoće spektra snage je obavljena pomoću metode periodograma u kombinaciji s Welchovom metodom. Uspoređene su površine dobivene rezanjem pomoću abrazivnog vodenog mlaza uz različite vrijednosti tehnoloških parametara rezanja. Pokazano je da se spektralnom analizom navedenih površina nude nove mogućnosti karakterizacije njihove topografije.
U radu se analizira slabo poznati dokument o popravku trogirskih ulica 1795./1796.
godine. U tom dokumentu, uz popise gradskih četvrti, sačuvani su i vrijedni podaci
o vlasnicima i zakupnicima kuća, ...te o majstorima koji su sudjelovali i javnim radovima.
Zapisane su i vrste nekretnina i dijelovi zgrada. U prilogu se donosi transkribiran
cijeli dokument i kazalo osoba koje se spominju.
Eksperimentalna studija površine titana klase 2 dobivene abrazivnim rezanjem vodenim mlazom je provedena korištenjem metode spektralne analize. Topografski su podaci prikupljeni pomoću optičkog profi ...lometra MicroProf®FRT. Procjena površinske snage spektralne gustoće je provedena periodogram metodom u kombinaciji sa Welch metodom. Pozornost je posvećena površinskoj snazi spektralne gustoće koja je karakterizirana pomoću kutnih spektara gustoće snage. Struktura površinskog spektra gustoće je povezana sa istraživanom fi nom teksturom površine.
PDF
