Slabljenjem turske opasnosti i pomicanjem obrambene granice prema istoku bastionska utvrđenja u gradovima sjeverne Hrvatske od druge polovice 18. stoljeća gube uporabnu svrhu i potreba za njihovim ...daljnjim održavanjem postupno slabi. Utvrđenja počinju biti smetnja urbanom razvoju, pa se od početka 19. stoljeća javlja potreba njihove integracije u gradsko tkivo. Sredinom 19. stoljeća preobrazba bastionskih utvrđenja u gradovima sjeverne Hrvatske iskorištena je kao prilika za stvaranje kvalitetnih javnih gradskih prostora i izgradnju građevina javne namjene na spoju gradske jezgre i predgrađa. Model za istraživanje preobrazbe gradskih utvrđenja prikazuje se na primjeru preobrazbe bastionskih utvrđenja u Koprivnici.
Zahvaljujući svojemu istaknutom mjestu u hrvatskoj povijesti, grad Bje lovar tijekom 250 godina svoga postojanja bio je predmetom mnogih kartografskih prikaza koji vjerno svjedoče o njegovu ...povijesnom kontinuitetu i snažnom kulturnom identitetu. Bjelovar se u kartografskim izvorima prvi put spominje 1639. godine, čak 117 godina prije svoga osnutka. Otada, temeljem mnogih kartografskih izvora, možemo pratiti njegov razvoj od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada odnosno do današnjih dana, kada je Bjelovar upravno, gospodarsko i kulturno središte Bjelovarsko-bilogorske županije. Zbog iznimne povijesne uloge kao sjedišta Varaždinske vojne granice odnosno sjedišta županije, Bjelovar možemo detaljno pratiti već od prvih godina njegova postojanja sve do današnjih dana. Spomenuti izvori omogućuju detaljan uvid u izgled i strukturu grada, njegovo širenje i izgradnju, podizanje njegova gospodarstva, rješavanje infrastrukturnih problema, njegovu vezu s okolicom i svakodnevni život njegovih stanovnika. Zbog svega navedenog kartografski prikazi Bjelovara nezaobilazan su povijesni izvor koji svjedoči o njegovu razvoju i bogatom kulturnom naslijeđu koje treba sačuvati za buduće generacije kao važnom dijelu zajedničke baštine. Iz njih se jasno vidi što je to kulturni i povijesni identitet ovoga grada koji bi trebao biti polazišna točka pri određivanju konzervatorske zaštite i planiranja budućeg razvoja. Znanstvena analiza spomenutih kartografskih izvora potvrđuje da je Bjelovar odavno integralni dio europskoga povijesnoga i kulturnog naslijeđa. Ovaj je rad pokušaj autora da okupi sve kartografske izvore za povijest Bjelovara, a njihovom znanstvenom analizom pridonese novim saznanjima o povijesnom razvoju Bjelovara i povijesno-geografskim uvje tima njegova razvoja.
Prostorni razvoj srednjovjekovnoga grada u Podravini mogao bi se podijeliti u više faza: I. FAZA - PREDURBANA - disperzivna struktura naseljenosti u blizini prometnice sa žarištem na tržnom prostoru ...koji nije naseljen II. FAZA - PREDURBANA - naseljavanje uz tržni prostor - stvaranje čvršće prostorne strukture III. FAZA - URBANA - stjecanje kraljevskih povlastica, gradnja samostana, doseljavanje obrtnika i trgovaca, formiranje longitudinalne strukture naselja uz tržnu ulicu; grad se strukturira između utvrde - rezidencije i župne crkve IV. FAZA - URBANA A - nastanak gradskih utvrda, župna crkva u pravilu ostaje izvan utvrđenog prostora, gušća naseljenost unutar utvrđenog prostora, cestovna struktura naselja - Križevci i Koprivnica, složenija struktura s podjelom na insule - Varaždin i Virovitica B - utvrđivanje u 16. stoljeću (grad postaje tvrđava) - širenje grada i njegovih utvrda, stvaranje složenije strukture ulica - Varaždin, nastanak sekundarnih ulica, paralelnih s glavnom tržnom ulicom (Križevci, Koprivnica); rušenje zgrada u blizini utvrda. Zbog specifične situacije taj proces je drugačiji u Virovitici - dolazi do zbijanja predgrađa unutar zidina i prostornog smanjenja grada.
Na temelju arhivskih izvora, autor analizira urbani razvoj i topografiju grada Varaždina od 13. do kraja 15. stoljeća. Uvidom u srednjovjekovne isprave te uvažavajući rezultate dosadašnjih ...arheoloških istraživanja, autor donosi nove zaključke o prostornoj organizaciji, razvoju i tijeku izgradnje srednjovjekovnog grada Varaždina te njegovim gradskim funkcijama kao jednog od središnjih naselja srednjovjekovne Slavonije. Temeljem analize izvora izrađena je rekonstrukcija prostorne organizacije grada u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.
Komparativnom analizom podataka dobivenih iz katastarskih popisa čestica i katastarskih planova dobiva se detaljan i iscrpan uvid u kompletnu urbanu strukturu prostora koji možemo izraziti vrlo ...precizno, kartografski i statistički. Kronološkom usporedbom nekoliko katastarskih izvora tijekom dužeg razdoblja dobivamo uvid u trend transformacije prostora, omogućavajući na taj način praćenje i analizu intenziteta i smjera prostornoga razvoja grada, kao i sagledavanje svih dominantnih historijsko-geografskih procesa koji su se u njemu odvijali. Ovdje iznosimo iskustva temeljena na originalnome znanstvenom istraživanju katastarskih izvora grada Zagreba nastalih u razdoblju 1862.-1914. godine.
Devetnaesto stoljeće imalo je ključnu ulogu u oblikovanju naših gradova. Vrijeme je to kada se naša naselja počinju brzo razvijati pod dominantnim utjecajem prometa, a zatim i industrijske ...proizvodnje. To je ujedno vrijeme kada je postojeće urbane jezgre, oblikovane u bitno drugačijim povijesno-geografskim uvjetima, valjalo prilagoditi potrebama nadolazećeg industrijskog doba. Sukladno promjenama uvjeta sve brže rastućih urbanih naselja, početkom 19. stoljeća u našim se gradovima javljaju prvi pokušaji prostornog planiranja. Tako se tijekom 19. stoljeća donose prvi građevinski zakoni, tzv. građevni redovi, a zatim i prvi urbanistički planovi poznati kao regulacijske osnove. O njihovoj važnosti najbolje govori činjenica da su sve navedene dokumente na prijedlog gradskih poglavarstava donosila najviša državna tijela, poglavito Građevni odjel Zemaljske vlade koji je odobravao, a ponekad i izrađivao planove razvoja hrvatskih gradova. Koprivnica spada među naše gradove čija je povijest prostornog planiranja razmjerno duga, ali su zbog specifičnih povijesno-geografskih uvjeta njezina razvoja učinci tog planiranja sve do suvremenog doba bili razmjerno slabi. Ovdje donosimo povijest prvih pokušaja urbanističkog planiranja na području grada Koprivnice, objavljujući arhivsko gradivo koje se odnosi na zakonodavne okvire izgradnje i razvoja grada Koprivnice od početka 19. do početka 20. stoljeća, u kojem je Koprivnica iz utvrđenog vojnog naselja prerasla u moderni industrijski grad.
U radu se raspravlja o značenju i perspektivi Zagreba kao središta međugradskog željezničkog prometa. Prikazani su razvoj i struktura tradicionalne mreže u razdoblju 1970-1990.godine, te najnovije ...tendencije otvaranja međunarodnih intercity linija i uklapanja u europsku intercity mrežu. Razmotrene su posljedice toga procesa na urbani razvoj Zagreba.
