The paper deals with the “application of the Constitutionˮ by ordinary courts. On the basis of literature review and preliminary Croatian case law research, six paradigmatic cases of the application ...of the Constitution by ordinary courts were selected (facts of the case directly regulated by constitutional rules, statutory gaps, avoidable in abstracto antinomies between constitutional and statutory norms, avoidable in concreto antinomies between constitutional and statutory norms, unconstitutionality of individual judicial and administrative decisions, and unavoidable in abstracto antinomies between constitutional and statutory norms). The cases selected were analyzed by using the method of argumentative analysis of judicial reasoning, within the framework of internal and external schemes of justification of judicial decisions, in examples (by and large) designed on the basis of Croatian case law.
This edition of the Constitution of the Republic of Slovenia is accompanied by photographs taken on 19 June 2020, when during a wave of protests in defence of democracy, a group of citizens decided ...to make a symbolic gesture – to read the Slovenian Constitution in front of the National Assembly building. The response of the authorities confirmed that the democratic rights guaranteed by the Constitution are indeed threatened.
Cilj ovog rada je prikazati temeljne značajke Rousseauova republikanizma, kao i njegove specifičnosti, posebno u kontekstu trajnih napetosti između republikanizma i demokracije u Rousseauovoj misli. ...Rad će pokušati odgovoriti na pitanje može li se Rousseauovo učenje nazvati demokratskim republikanizmom komparirajući neke od glavnih elemenata njegove političko-teorijske misli sa stvarnim političko ustavnopravnim elementima republikanizma na Korzici unutar nekoliko različitih političkih sustava i državnopravnih poredaka u 18. stoljeću. Rad će analizirati ponajprije Rousseauov Nacrt ustava za Korziku u nastojanju da se dođe do odgovora koliko je republika Korzika Pasqua¬lea Paolija (1755–1769), zapravo, bila u skladu s Rousseauovim idejama i radi li se o svojevrsnom ozbiljenju Rousseaove političke teorije unutar jednog stvarnog političkog poretka Europe 18. stoljeća. Zbog toga će se razmotriti povijesni kontekst nastanka (demokratske) republike Korzike 1755. godine i prikazati njezin politički sustav komparirajući ga s osnovnim teorijskim pretpostavkama Rousseauovog republikanizma. Također, značajan dio rada bit će posvećen Pasqualeu Paoliju kao središnjoj figuri korzikanskog (demokratskog) republikanizma, te će se pokušati usporediti Paolija i Rousseaua, njihove republikanske ideje i vizije političkog poretka.
Poustavljenje hrvatskog pravnog poretka Burazin, Luka; Gardašević, Đorđe; Krešić, Mario
Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu,
6/2021, Volume:
71, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu se opisuje trenutačni stadij poustavljenja hrvatskog pravnog poretka primjenom Guastinijeva teorijskog modela poustavljenja pravnog poretka, koji se sastoji od tri nužna uvjeta i pet aspekata ...poustavljenja pravnih poredaka. U prvome se dijelu rada utvrđuje ispunjenost nužnih uvjeta poustavljenja hrvatskog pravnog poretka (dug, krut i sudski zajamčen ustav). U drugome dijelu rada utvrđuju se indikacije postojanja pojedinih aspekata poustavljenja hrvatskog pravnog poretka. Najprije se utvrđuje prisutnost shvaćanja o obvezujućoj snazi ustavnih normi, tj., preciznije, njihova sposobnost da učine nevaljanim zakone nespojive s Ustavom RH. Zatim se utvrđuje prisutnost korištenja tehnike nadtumačenja ustava u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nadalje, utvrđuje se primjenjuju li sudci hrvatskih redovnih (ne-ustavnih) sudova ustavne norme neposredno, tj. odlučuju li u konkretnim sporovima neposredno na temelju ustavnih normi. Zatim se utvrđuje korištenje tehnike prilagođujućeg tumačenja zakona u praksi Ustavnog suda RH. Konačno, utvrđuje se utjecaj Ustava RH na političke odnose u Republici Hrvatskoj.
Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj praksi vezanoj uz zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je u cijelosti usuglašena s praksom Europskog suda za ljudska prava, najviše se bavi ...povredom prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. Ustava Republike Hrvatske. U radu se analizira dosadašnji razvitak jurisprudencije Ustavnog suda Republike Hrvatske kad je riječ o različitim aspektima prava na pravično suđenje s posebnim naglaskom na pravo na pristup sudu. Nakon određenja aspekata prava na pravično suđenje te „prava na sud“, analizira se pravo na pristup sudu odnosno njegovo ograničenje. Posebno se razmatraju postupovne pretpostavke za pristup sudu kao što su pravo podnošenja određene vrste zahtjeva sudu (dopuštenost podnošenja tužbe), pravo na pristup sudu kroz djelotvoran pravni lijek (jamstvo prava na žalbu i pravo na reviziju) te pravo na pristup sudu u određenim sudskim postupcima. Fokus je prvenstveno stavljen na odluke u kojima je Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio povrede navedenih prava zbog neprihvatljivih pravnih stajališta sudova.
The Constitutional Court of the Republic of Croatia in its practice is related to the protection of human rights and fundamental freedoms, which is entirely harmonised with the practice of the European Court of Human Rights, mostly deals with violation of the law on fair trial guaranteed by article 29 of the Constitutional Court of the Republic of Croatia. The development of the jurisprudence of the Constitutional Court of the Republic of Croatia to date is analysed concerning various aspects of law on fair trial with special emphasis on the right to access the courts. After determining aspects of the rights to a fair trial and the “right to court”, the right to access the court or its limits is analysed. In particular the procedural presumptions of access to court such as the right to submit certain types of court applications (permission to sue) , right to access the court through effective legal remedy (guaranteed right to appeal and the right to review) and the right to access the courts in certain court procedures. The focus is mainly on decisions in which the Constitutional Court of the Republic of Croatia has established violations of the mentioned rights due to unacceptable legal viewpoints of courts.
Svaki ustavnopravni poredak, kao svoj idealni cilj, ima želju da svojim izvorima prava uredi sva pitanja u društvenim odnosima koje treba regulirati. Tada bi drugim propisima ostavili samo prostor za ...razradu njihova ostvarenja, a pojedinačnim aktima samo konkretizaciju tih općih normi na pojedine odnose između fizičkih i pravnih osoba. Međutim, unatoč stalnom razvoju i unapređivanju ustavnopravnih poredaka te povećanju broja i vrsti općeobvezujućih formalnopravnih izvora, nikad nije moguće u cijelosti unaprijed pravno urediti sve odnose u društvu. Ovakva je situacija posljedica činjenice da se realni životni odnosi daleko brže razvijaju i mijenjaju. Sami po sebi složeniji su nego što to pravo može predvidjeti.
Upravo je takvo stanje odlučujući razlog postojanja pravnih praznina unutar pravnoga sustava, i to onih koje zbog brzoga razvoja društvenih odnosa pravni sustav ne može jednako brzo pratiti pa ih nazivamo naknadnim pravnim prazninama. No, ne smije se zanemariti ni početne pravne praznine koje nastaju već kod donošenja pravnoga akta (norme), jer ga je, prilikom reguliranja društvenog odnosa na koji se taj općenormativni i pravnoobvezujući pravni akt odnosi, zakonodavac propustio urediti.
U radu se razmatra određenje pojma pravna praznina, sa doktrinarnog aspekta te ustavnosudske prakse.
Nastoji se sagledati utjecaj pravnih praznina na temeljne vrednote i načela ustavnopravnog poretka te na njega u cjelini. Zatim, koja je nadležnost hrvatskog Ustavnog suda u otkrivanju pravnih praznina te njegova uloga u njihovom otklanjanju iz ustavnopravnog poretka radi sprečavanja njihova djelovanja na nestabilnost ustavnopravnog poretka ugrožavanjem vladavine prava, pravne sigurnosti te načela ustavnosti i zakonitosti.
This paper considers determination of the concept of legal gaps from a doctrinarian aspect and constitutional court practice. An attempt is made to observe the influence of legal gaps on the basis of values and principles of constitutional legal order as a whole. Then considered is what the authority of the Croatian Constitutional Court is in uncovering legal gaps. Also considered is the role of the Croatian Constitutional Court in removing these gaps from the constitutional legal order in order to prevent their action on the instability of the constitutional legal order by threatening the rule of law, legal security and the principle of constitutionality and legality.
U ovome radu razmatra se uloga koncepta ljudskoga dostojanstva u ustavnim poredcima. U prvome dijelu prikazuje se povijesni razvoj inkorporiranja toga koncepta u međunarodne akte nakon završetka ...Drugoga svjetskog rata. U drugome dijelu rada komparativni pregled pokazuje nam da upravo nakon 1945. godine dolazi do sve učestalijega izričita pozivanja na taj koncept i u samim ustavnim dokumentima. Međutim, kako se u tome dijelu rada prikazuje, podjednaku važnost navedeni koncept ima u judikaturi brojnih ustavnih i drugih sudova. Naposljetku, u trećem dijelu autor pokazuje da koncept ljudskoga dostojanstva nije samo središnji element postojećih ustavnih sustava kojim su obvezane konstituirane vlasti. Naime, navedeno ljudsko dostojanstvo esencijalan je dio i samoga procesa donošenja novog ustava jer je u biti vezan uz konstituirajuću vlast.
This paper discusses the role of the concept of human dignity in constitutional orders. The first part of the paper presents the historical development of the incorporation of this concept in international instruments af ter the end of World War II. Furthermore, in the second part of the paper, a comparative overview is provided showing that af ter 1945 there was an increasing number of explicit references to this concept in the constitutional documents themselves. However, as this part of the paper shows, this concept is of equal importance in the jurisprudence of many constitutional and other courts. Finally, in the third part of the paper, the author shows that the concept of human dignity is not only a central element of the existing constitutional systems to which constituted powers are bound: it is also an essential part of the process of adopting a new constitution, since it is essentially related to the constituent power itself.
The paper deals with typing of the revision models of actual constitutions in the world, starting from the role and importance of the constitution’s revision subjects in the constitution’s revision ...process. Based on the established features of the constitutional rules on way and possibilities of revising the constitution, the author determines five basic revising constitution models: a) the parliamentary model, b) the referendum model, c) the parliamentary-referendum model, d) uni-personal model, and e) the combined or mixed model. Within the scope of these models, eight types and four sub-types of the revision of the constitution are differentiated. The parliamentary model is characterized by the decisive role of parliament with certain variations (five types) of this model. In the referendum model, the citizen’s expression is the primary characteristic. Constitutional changes cannot be made and no possibility of annulment of the results of the referendum can be determined without the consent of the citizens. The parliamentary-referendum is specific for approximately same importance of the decision of the parliament and the citizens, as none of these entities can independently decide on the changes. However, this model also has certain variations (types). The uni-personal model implies constitutional legal systems in which the changes of the constitution are decided by a uni-personal authority. The mixed model is particularly specific because of the possibility of making decisions by different bodies, independently. In addition, the paper provides an overview of the basic constitutional mechanisms of restricting and preventing the constitution change, such as a) the complexity of the procedure, b) the limitation of the initiation and submission of proposals, c) the quorum and the majority, d) the eternity clauses. In addition, the paper provides an overview of the basic constitutional mechanisms of restricting and preventing the constitution change, such as a) the complexity of the procedure, b) the limitation of the initiation and submission of proposals, c) the quorum and the majority, d) the eternity clauses.
U ovom radu, autor se bavi tipiziranjem načina mijenjanja aktualnih ustava u svijetu, polazeći od uloge i značaja subjekata ustavnih promjena u postupku revidiranja ustava. Na osnovu tako utvrðenih ...obilježja ustavnih pravila o načinu i mogućnostima revizije ustava, autor utvrðuje pet osnovnih modela mijenjanja ustava: a) parlamentarni model, b) referendumski model, c) parlamentarno - referendumski model, d) inokosni model i e) mješoviti ili kombinirani model. Unutar navedenih modela diferencira se osam tipova i četiri podtipa revizije ustava. Parlamentarni model karakterizira odlučujuća uloga parlamenta uz odreðene varijacije (pet tipova) ovog modela. Kod referendumskog modela primarno je referendumsko izjašnjavanje graðana bez kojeg ne mogu biti izvršene ustavne promjene niti je utvrðena mogućnost anuliranja rezultata referenduma. Parlamentarno-referendumski model je specifičan po približno jednakom značaju odluke parlamenta i graðana donesene na referendumu, jer niti jedan od tih subjekata ne može samostalno odlučiti o promjenama. Meðutim, i kod ovog modela postoje odreðene varijacije (tipovi). Inokosni model podrazumijeva ustavnopravne sisteme u kojima o promjenama ustava odlučuje inokosni organ vlasti. Mješoviti model je naročito specifičan zbog mogućnosti donošenja odluka od strane različitih organa neovisno jednog od drugog. Pored toga, u radu se daje pregled osnovnih ustavnih mehanizama ograničavanja i onemogućavanja mijenjanja ustava kao što su a) složenost postupka, b) ograničenost iniciranja i podnošenja prijedloga, c) kvorum i većina, d) klauzule vječnosti.
U radu autor propituje međuodnos Ustavnog i Vrhovnog suda, polazeći od načela njihove međusobne suradnje i uzajamne provjere. Polazna postavka rada jest tvrdnja da konstitucionaliziranje toga odnosa ...otvara dostatan prostor za međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru tih institucija, ne narušavajući pri tome njihovu samostalnost i neovisnost. To zato jer im je ustavotvorac, propisujući njihov položaj, zadaće i djelokrug, utvrdio okvir djelovanja, a s druge strane im dao supstancijalnu nadležnost temeljem koje trebaju realizirati i podići ostvarenja vladavine prava i vladavine ustava. Poštovanje, primjena i provedba ustava nije i ne može biti odnos dominacije i supremacije. Naprosto zbog toga što je u državi vladavine prava i vladavine ustava svatko dužan poštovati ova načela koja se, pored inog, ostvaruju dosljednom primjenom i provedbom načela ustavnosti i zakonitosti.
PDF
