Ovaj rad tematizira odnos građanskog i kaznenog prava u okvirima kaznenog prava i kaznenog sudovanja.Temeljni je zaključak da je između ovih dijelova prava potrebna veća sinergija jer se bez toga ...mnoga kaznena djela (napose ona iz zone gospodarskoga kriminala) uopće ne mogu razumjeti, a pogotovo se bez toga ne mogu presuđivati adhezijski civilni zahtjevi koji se postavljaju u okvirima kaznenoga postupka. Isto je tako nužno pravno jače, nomotehnički ispravnije i modernom civilu sukladnije regulirati odgovornost države za štetu uslijed nezakonitih lišavanja slobode. Tu je na ispitu i test države (sudova također) koliko su spremni priznati vlastite pogreške počinjene u suđenju. Rad u svom zaključnom dijelu pledira na stvaranje „sudskog prava“ kao novog po- jma koji bi na prikladan način objedinio nužne točke međusobnog prožimanja građanskog i kaznenog prava. Autori rada povezuju i pitanja međusobne uvje- tovanosti građanskog i kaznenog prava s ustavnim pravom i ustavnosudskim postupkom jer bez toga nijedan potpuni zaključak pravno nije moguć.
This paper considers the relationship between civil and criminal law within the framework of criminal law and criminal adjudication.The basic conclusion is that there should be greater synergy between these two types of law, because, without it, many criminal offences (especially those related to economic crime) cannot be understood, and in particular adhesion civil claims within the framework of criminal proceedings cannot be adjudicated. It is equally essential to regulate the responsibility of the state for damages incurred due to unlawful deprivations of liberty in a legally sounder, and nomotechnically more precise manner which is better aligned to modern civil law. In this respect, there is a test for the state (and its courts) to assess how prepared they are to admit their own errors in adjudication. In its concluding part, the paper calls for the creation of “court law” as a new term which would appropriately combine the key points of the mutual intertwining of civil and criminal law. The authors also link the issues of the inter-conditionality of civil and criminal law to constitutional law and constitutional proceedings, because no full conclusion is legally possible without it.
U ovom radu analiziramo jamstva svjetovne države u Ustavu Republike Hrvatske. Ona se sastoje od tri komponente: jednakosti vjerskih zajednica pred zakonom, njihove odvojenosti od države te državne ...pomoći i zaštite. Ti elementi tvore složenu cjelinu koju obilježavaju većinski i protuvećinski dijelovi. Tako jamstva svjetovne države pokušavaju uključiti demokratsku volju i istodobno ograničiti njen utjecaj, pri čemu u vrijeme pisanja ovog rada prevladava ova prethodna, demokratizirajuća tendencija. Ukazujemo na neke elemente koji potiču takav razvoj događaja, posebno upozoravajući na potrebu za jasnijim povlačenjem granice između većinske i protuvećinske strane svjetovnosti. Našu argumentaciju vežemo za položaj vjerskih zajednica, jer upravo je adekvatno reguliran odnos države s njima temelj svjetovne države.
Charles Austin Beard jedan je od najutjecajnijih američkih konstitucionalista prve polovice 20. stoljeća. Objavio je velik broj radova iz područja povijesnih, pravnih i političkih znanosti. Njegovi ...najpoznatiji tekstovi uključuju među ostalim i radikalne poglede na djelovanje “očeva utemeljitelja” SAD-a, za koje je vjerovao da su tijekom stvaranja najznačajnijeg modernog pisanog Ustava prije bili motivirani svojim ekonomskim, a tek poslije toga političko-filozofskim principima. Zato je Beardova knjiga An Economic Interpretation of the Constitution (1913.) neposredno nakon objave postala predmetom brojnih rasprava i osporavanja. U tekstu se rekapituliraju temeljna pitanja Beardove interpretacije ustavotvorne konvencije i Ustava SAD-a te aktualiziraju veze koje konstitucionalizam ima ne samo s ustavnim idejama jednakosti i slobode nego i s ekonomijom.
U suvremenim društvima zapadnoga svijeta svjedočimo masovnom povećanju broja zakona i drugih pravnih akata. To je rezultat činjenice da je suvremeni život sve složeniji i ubrzano se razvija, što se ...odražava na češćim promjenama zakona nego što je to bilo prije. Ali čini se da u nekim situacijama i pretjerano naglašavanje dinamičkog karaktera prava može rezultirati nerazumno učestalim izmjenama zakona. Takva je (trenutačno) situacija i u Sloveniji, kao tranzicijskoj zemlji, u kojoj su pravna sigurnost i pravna predvidljivost kao dvije važne sastavnice načela vladavine prava do izvjesne mjere ugroženi. Zato smo sada više nego ikada svjesni potrebe da se više pozornosti posveti statičnim komponentama prava. One su uvijek bile dijelom prava i moja je teza u ovome radu da ih je potrebno ponovno naglašavati u dovoljnoj mjeri kako bi se stvorila protuteža nerazumno čestim promjenama u našemu pravu. Ilustrativan primjer iznimno nestabilne pravne discipline u Sloveniji jest pravo društava. Stoga primjena načela stabilitas legis u rješavanju ovog problema od strane Ustavnog suda i na područje prava društava, moglo bi potencijalno biti jedno od primjerenih pravnih sredstava.
Usporedno s pojavom sve osjetnije progresivne internacionalizacije koja erodira ustavne standarde nacionalne države, sve je intenzivnija i potraga za odgovorima koji bi pomogli ublažavanju takve ...erozije. Nadomjestak postojećim standardima nacionalnog ustavnog prava traži se i nalazi u razvoju transnacionalnih ustavnih standarda. Njihova je priroda po svemu postmodernistička jer takvi standardi nisu ekskluziva nacionalnog ali ni međunarodnog prava, budući da oni transcendiraju jedno i drugo pravo. Njihova je intencija da ispune prazninu koju nacionalno pravo u kontekstu internacionalizacije iskazuje nedovoljnom zaštitom ili je međunarodno pravo nije u stanju u potpunosti kompenzirati. Ako su formulirani na operativan način, onda transnacionalni ustavni standardi mogu postati ‘’pametni’’ standardi koji npr. dopuštaju političkim institucijama i sudovima nacionalne države ostvarivanje visoke razine zaštite bez potrebe za konfrontacijom domaćih sredstava protiv međunarodne akcije.
Procesi modernizacije, ekstenzije i diversifikacije društvenih djelatnosti s kraja 20. i početka 21. stoljeća, te sve evidentnija veza između sporta, političke, ekonomske, kulturne i društvene ...stvarnosti, reflektirala se je i u ustavnom pravu suvremene države. U nastojanju da odgovore na pitanje kada se je to ustavno pravo pojavilo na neočekivanim mjestima (stadionima) i zbog čega bi se sport i sportska prava trebali shvatiti ozbiljno, autori skiciraju neke relevantne veze i probleme u odnosima između države, politike i sporta, ustavnog prava i subjektivnih prava pojedinca, odnosno konstitucionalizaciju sportskih tema na planu europskog i nacionalnog prava.
PDF
