U radu se istražuju karakteristike protoka i prijenosa topline mikropolarnog toka fluida preko elastičnog lima. Istražuju se utjecaji magnetskog polja, toka topline radijacije i poroznog lima, uz ...pretpostavku da su viskoznost i toplinska vodljivost ovisne o temperature. Primijenjene su jednadžbe formulirane aproksimacijom graničnog sloja i teorijom mikropolarnih fluida. Za rješenje problema, parcijalne diferencijalne jednadžbe transformirane su u obične diferencijalne jednadžbe primjenom rješenja sličnosti, a dobivene jednadžbe rješavane su metodom izbacivanja i metodom Runge-Kutta četvrtog reda (fourth-order Runge-Kutta). Rezultati pokazuju da djelovanje magnetskog polja i poroznosti rezultira smanjenjem vrijednosti brzine u graničnim slojevima, strujanje topline radijacije rezultira povećanjem debljine graničnog sloja. Nadalje, debljina toplinskog graničnog sloja smanjuje se porastom usisnog parametra i redukcijom učinaka radijacijskog i magnetskog polja.
Matična otopina hidroliziranog poliakrilamida (HPAM) primjenjuje se u proizvodnji nafte. Prije ubrizgavanja u bušotinu otopina se pročišćava filtracijom kroz filtarsku vrećicu. Budući da pad tlaka ...matične otopine HPAM mora biti manji od 0,02 MPa, potrebno je istražiti parametre koji utječu na pad tlaka. Za određivanje utjecaja ključnih čimbenika na pad tlaka, kao što su poroznost, izlazni tlak filtrata, ulazni protok i viskoznost matične otopine, primijenjena računalna dinamika fluida (CFD). Simulacija pokazuje da se izlazni tlak nakon protjecanja kroz filtar raste s povećanjem poroznosti, izlaznog tlaka, ulaznog protoka i viskoznosti matične otopine.
Ovaj članak bavi se utjecajem letećeg pepela na cementne komponente, tj. na efektivnu viskoznost, kinetičku promjenu egzotermnog zagrijavanja i na njegovo vrijeme stvrdnjavanja. Utvrđen je pozitivni ...efekt mehaničke aktivacije na kompresijsku snagu cementnog morta sa pepelom kao veznim aditivom.
Svrha rada bila je utvrditi promjene viskoznosti tekućeg jogurta proizvođača A (n = 20) i proizvođača B (n = 20) tijekom pohrane od 21 dana. Udjel masti, suhe tvari, bezmasne suhe tvari, količine ...mliječne kiseline, pH i viskoznost tekućeg jogurta (A i B) utvrđeni su 0., 7., 14. i 21. dana pohrane na temperaturi od 4 °C. Značajna promjena viskoznosti tekućeg jogurta (A i B) utvrđena je 0. i 21. dana (p < 0,05). Vrijednost viskoznosti tekućeg jogurta A od 0,324 Pa s prvog dana, povećala se na 1,912 Pa s 21. dana pohrane. Istovremeno, vrijednost viskoznosti tekućeg jogurta B povećala se od 0,208 Pa s 1. dan na 0,883 Pa s 21. dana pohrane. Tekući jogurt proizvođača B u odnosu na tekući jogurt proizvođača A imao je stabilniju strukturu gela tijekom pohrane od 21 dana. Stabilnija struktura gela vjerojatno je posljedica značajno veće količine suhe tvari bez masti i veće količine mliječne kiseline (p < 0,05) utvrđene za tekući jogurt proizvođača B.
Stevia je prirodno sladilo, bez kalorijske vrijednosti, 200-300 puta slađa od saharoze, a dobiva se ekstrakcijom lišća biljke Stevia rebaudiana. S obzirom na manju kalorijsku vrijednost proizvoda ...zaslađenih steviom velika je mogućnost njenog korištenja u mliječnoj industriji. U ovom je radu ispitivana razlika u slatkoći aromatiziranog jogurta od jagode sa dodatkom saharoze, stevie te jednakih udjela saharoze i stevie. Jogurti su zaslađeni u tri različite koncentracije (3; 4,5 i 6 %/100 g jogurta). Stevia je prethodno razrijeđena u omjeru koji prema literaturi odgovara profilu slatkoće saharoze. Viskoznost proizvedenih uzoraka jogurta određivana je reometrom, a senzorska svojstva jogurta ocijenio je panel ranking testom i metodom ponderiranih bodova. Dodatak jednake koncentracije saharoze, stevie te kombinacije saharoze i stevie ocjenjeno je različitim stupnjem slatkoće (saharoza>saharoza + stevia > stevia). Senzorski su najbolje ocjenjeni jogurti zaslađeni sa 4,5 % sladila/100 g. Jogurtima kojima je dodana samo saharoza prividna viskoznost je bila manja u odnosu na uzorke sa dodatkom stevie ili kombinacije stevie i saharoze, što se odrazilo i na senzorsku ocjenu.
Jedan od osnovnih parametara koji karakteriziraju tekuću fazu je njena viskoznost. U radu su prezentirani rezultati mjerenja viskoznosti za Cu, Cu-Zn leguru sa 5 % Zn i 10 % Zn, kao i za Cu-Zn leguru ...sa malim dodatkom antimona, selena i sumpora. Mjerenje viskoznostije provedeno pomoću viskozometra korištenjem fenomena prigušenja rotacijske vibracije lonca za taljenje kod ispunjavanja tekućim metalom. Primjećeno je da dodatak cinka, antimona i selena rezultira smanjenje viskoznosti, dok kod dodavanja sumpora povećava se viskoznost.
Mikronizacija, tj. postupak kratkotrajnog izlaganja materijala visokoj temperaturi pomoću elektromagnetskoga zračenja u infracrvenom području, često se primjenjuje za poboljšanje stabilnosti pri ...skladištenju cjelovitoga brašna žitarica. U radu je ispitan utjecaj takva postupka na kakvoću i topljivost proteina, viskoznost, udio ukupnih fenola, tokoferola i β-karotena, te na antioksidativna svojstva kukuruznoga brašna. Upotrijebljena su tri hibrida kukuruza (Zea mays L.): ZP 633, polutvrdunac izrazito žutih zrna; ZP Rumenka, tamnocrvenoga perikarpa i endosperma žute boje, te ZP 551b bijelih zrna. Mikronizacija nije utjecala na udio sirovih proteina, ali je smanjila udio albumina, globulina i zeina, dok je udio glutelina ostao nepromijenjen ili se neznatno povećao. Nakon toplinske obrade udio se triptofana znatno smanjio. Mikronizacija je također uvelike utjecala na vezivna svojstva brašna. Povećana je viskoznost svih uzoraka brašna, ali nije dosegla vrhunac zagrijavanjem suspenzije do 95 ºC. Na 95 ºC viskoznost je bila nešto veća, dok je pri završetku mikronizacije na temperaturi od 55 °C bila kudikamo manja. Mikronizacijom se smanjio udio bioaktivnih spojeva (fenola, tokoferola i β-karotena) prisutnih u sirovom zrnju. Cjelovito brašno dobiveno mikronizacijom zrnja žitarica zbog svojih je hranjivih i tehnoloških svojstava dobra sirovina za dobivanje bezglutenskih proizvoda.
U sklopu ovog rada ispitivan je utjecaj razrjeđenja automobilskih sintetičkih i mineralnih motornih ulja dvjema vrstama komercijalnih goriva: motornim benzinom – Eurosuperom 95 i dizelskim gorivom – ...Eurodizelom. Time se simulirao slučaj koji se može dogoditi u motoru – prolazak neizgorena goriva u kućište motora te miješanje i otapanje u motornom ulju. Kao najvažniji parametri za praćenje promjena karakteristika ulja odabrani su viskoznost, plamište i gorište. Razrjeđenje ulja gorivom kretalo se u rasponu od 0% do 10% masenoga udjela (wt) goriva.
Uzorci motornih ulja koji su korišteni u ispitivanjima nabavljeni su od dvaju proizvođača prisutnih na hrvatskom tržištu, po jedno čisto mineralno i jedno potpuno sintetičko multigradno motorno ulje gradacija viskoznosti prema SAE gradaciji: 15W-40 i 5W-30, bez dodatnih modifikacija.
Promjene svojstava ulja premašile su pretpostavljene praktične vrijednosti potrebne za siguran rad motora u slučaju razrjeđenja ulja s benzinom u iznosu od 10 wt%. Razrjeđenje ulja sa 5 wt% benzina je maksimalni iznos uz koji se može očekivati mogućnost njegove praktične primjene za podmazivanje motora jer se plamište ispitivanih ulja snižava na temperature koje se već javljaju u primjeni – oko 150 °C ili niže. Kada se ulja razrijede dizelskim gorivom, tada se praćena svojstva ulja mijenjaju manje nego što je to slučaj s benzinom.
Ključan parametar u procesu istiskivanja nafte korištenjem CO2 je topivost plina jer on pridonosi smanjenju viskoznosti i bubrenju nafte, koji zajedno povećavaju mobilnost nafte i relativnu ...propusnost za naftu. Često se fizički parametri utisnute mješavine plina i nafte određuju dugotrajnim eksperimentalnim metodama ili uporabom korelacija koje su dostupne u literaturi. No, valja imati na umu da su takve korelacije za predviđanje fizikalnih svojstava injektirane smjese CO2 i nafte obično primjenjive za određeni raspon podataka i uvjete koji su specifični za to nalazište.
U ovom radu predstavljena je usporedba korelacija iz literature za fizikalna svojstva smjese CO2 i nafte, koje su dobivene korištenjem proračunskih tablica Excel i računalnog programa Visual Basic. Korelacije Emere i Sarme6 dale su mnogo preciznija predviđanja, uz manje pogreške nego uz druge testirane modele, i to za sva testirana fizikalna svojstva (topivosti CO2, bubrenje nafte pod utjecajem CO2, gustoća mješavine CO2 i nafte i viskoznost mješavine CO2 i nafte). Nadalje, za razliku od modela iz literature koji su bili primjenjivi na ograničen raspon podataka i uvjeta, modeli Emere i Sarme mogli su se primijeniti na širi raspon i uvjete.
Uspoređujući u literaturi navedene korelacije, razvijeni Visual Bacis software može se primijeniti za ispitivanja koja su najtočnija za određivanje fizikalnih svojstava mješavine CO2 i nafte, a nakon odabira najbolje korelacije korisnik se njome može poslužiti kako bi predvidio svojstva (topivost CO2, bubrenje nafte zbog CO2, gustoća mješavine CO2 i nafte i viskoznost mješavine CO2 i nafte) u slučaju da eksperimentalni podaci nisu dostupni.
Istraženo je viskozimetrijsko i reološko ponašanje otopina polimernog aditiva mazivih ulja s disperznim svojstvima. Aditivi su pripravljeni radikalskom kopolimerizacijom stirena, dodecil-metakrilata, ...oktadecil-metakrilata i dimetil-aminoetil-metakrilata (DMAEMA, udjela 2 i 4 mol. %) u mineralnom baznom ulju. Sve otopine kopolimera u baznom ulju pokazale su visoke vrijednosti kinematičke viskoznosti i indeksa viskoznosti (> 150). Ugradnjom DMAEMA u makromolekulu znatno se mijenjaju molekulska međudjelovanja između polimernog aditiva i ulja, što rezultira bitno većim hidrodinamičkim klupkom polimernih molekula u usporedbi s konvencionalnim aditivima metakrilatne osnove. Porastom volumena klupka povećava se viskoznost, a smanjuje smična stabilnost otopina, dok su stiništa usporediva. Razrijeđenim otopinama homopolimernih sastavnica istraživanih aditiva, poli(alkil-metakrilatima) (metil-, PMMA; dodecil-, PDDMA; oktadecil, PODMA) i polistirenu (PS), kao i drugim najčešće upotrebljavanim aditivima, kopolimerima etilena i propilena (EPC) te stirena i hidrogeniranog butadiena (SHB), određene su relativne, specifične i reducirane viskoznosti, pri čemu je dobiven sljedeći poredak: EPC ≥ SHB > PDMAEMA ≥ PS >> PDDMA > PMMA ≥ PODMA. Koncentracijska ovisnost viskoznosti opisana je Hugginsovom jednadžbom te su određeni granični viskozni brojevi i Hugginsove konstante. Dobivene ovisnosti između sastava polimera i reoloških svojstava njihovih otopina u ulju, kao i poznavanje molekulskih međudjelovanja između polimera i otapala (baznog ulja), omogućavaju formuliranje mazivih ulja poboljšanih primjenskih svojstava.
PDF
