Povrtne vrste su oduvijek bile sastavni dio ukrasnog vrta. One vrtu daje karakteristike ležernosti, a ujedno su i korisno te dekorativne ukoliko se ispravno ukomponiraju u vrtnu površinu. U radu je ...prikazan značaj i važnost povrtnjaka kao sastavnog djela vrta, kao i ukrasne karakteristike pojedinih povrtnih kultura. U istraživačkom dijelu rada obavljena je inventarizacija povrtnih kultura u privatnim ukrasnim vrtovima na području grada Knina. Taksonomskom analizom obuhvaćeno je 20 svojti i to kritosjemenjače, sve svojte, među kojima su dvosupnice (16; 80 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (4; 20 %), a svrstane su u devet porodica. S najvećim brojem vrsta ističe se porodica Solanaceae (4 vrste).
Poleg vrtičkarskih območij se na vodovarstvenih območjih v Ljubljani in okolici, pojavljajo zasebni zelenjavni vrtovi. Z vidika varstva okolja je tovrstno ‘kmetijstvo v malem’ oziroma ljubiteljsko ...vrtnarstvo zanimivo zaradi nenamernega obremenjevanja okolja. Prispevek povzema rezultate diplomskega dela, v katerem smo rezultate terenskega dela povezali z dostopnimi meritvami fi tofarmacevtskih sredstev in rastlinskih hranil v tleh in pridelkih ter tako pridobili natančnejšo sliko o problematičnosti tovrstnega vrtnarstva.
U radu se iznose rezultati istraživanja ukrasne dendroflore i voćnih vrsta privatnih vrtova na području grada Knina, koji je smješten u sjevernoj Dalmaciji, na padinama brda Spas, u Šibensko-kninskoj ...županiji na području ukupne površine od 355 km2. Tijekom florističkog istraživanja od ožujka do svibnja 2014. godine u predgrađu Knina zvanom „Pejton“ (istočno od kninske vojarne), analizirano je 90 privatnih vrtova različite veličine te je zabilježeno 58 svojti iz 27 porodica. U privatnim vrtovima dominiraju kritosjemenjače (47 svojti; 81,03 %), među kojima su dvosupnice (45; 77,59 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (2; 3,45 %). S najvećim brojem vrsta ističe se porodica Rosaceae (15 vrsta; 25,86 %). S obzirom na tip habitusa (po Erhardt i sur., 2002.) dominiraju grmolike formi (29 svojti; 50 %), potom slijede stabla (25 svojti; 43,10 %), polugrmovi (1 svojta; 1,72 %) i penjačice (3 svojte; 5,17 %). Listopadne svojte (30; 51,72 %) su zastupljenije od zimzelenih (28; 48,27%). Među 18 autohtonih svojti (31,03 %) dominiraju vrste koje dolaze u uzgoju (13 svojti; 22,41 %) Kod alohtonih svojti dominiraju vrste koje isključivo dolaze u kulturi (32 svojti; 55,17 %), slijede neudomaćene svojte „casual“-cas (7; 12,07 %), te jedna invazivna svojta (1,72 %). Analiza alohtone dendroflore prema geografskom podrijetlu pokazuje najveću zastupljenost biljaka azijskog podrijetla (23; 39,65 %), zatim slijede svojte iz Amerike (9; 15,52 %), Europe i Azije (8; 13,79 %). U krajobrazno uređenje privatnih vrtova potrebno je uvoditi naše autohtone dendrološke ukrasne i voćne vrste, a u vrtovima su većinom korištene alohtone vrste koje se uzgajaju zbog dekorativnosti te utilitarnog karaktera.
PDF
