Istraživanje je provedeno među studentima Odjela za nastavničke studije u
Gospiću Sveučilišta u Zadru, u ljetnom semestru akademske godine 2017./2018. Svrha istraživanja bila je dobivanje što ...potpunijeg uvida u zadovoljstvo studenata studijem ne bi li se na negativne stavove na vrijeme reagiralo, a na pozitivna iskustva o studiju obratila pozornost te ih se održalo takvima ili pak dodatno popravilo. Pokazalo se da su studenti iznadprosječno zadovoljni studijem što je uglavnom u suprotnosti s rezultatima ostalih istraživanja među hrvatskim studentima te da su zadovoljniji studenti diplomskog studija negoli su to studenti preddiplomskog studija, što također nije u skladu s većinom istraživanja u kojima je podjednako (ne)zadovoljstvo studenata na svim razinama studija. Također, nalazi istraživanja pokazuju i da postoji negativna povezanost između studenata kojima je ovaj studij drugi izbor i
zadovoljstva studijem, ali i da je zadovoljstvo studijem i zadovoljstvo
nastavnicima na studiju usko povezano, što je u skladu s očekivanjima. Od čimbenika uključenih u ovo istraživanje, zadovoljstvo nastavnicima pokazalo se kao najbitniji prediktor zadovoljstva studijem. S obzirom na
to da su ovakva istraživanja relativno rijetka u Hrvatskoj, rad donosi i
neka potencijalna teorijska polazišta za buduća istraživanja ovih odnosa.
The research was conducted among the students of the Department of Teacher Education Studies in Gospić, University of Zadar during the summer semester of the academic year 2017/2018. The purpose of the research was to get the best possible insight into the students' satisfaction with the study in order to react to negative attitudes on time, and concentrate on the positive experiences with the study as well
as maintain or further improve them. The research has shown that the students' satisfaction with the study is above average, which is contrary to the results of other research among the Croatian students, and that graduate students are more satisfied than undergraduates, which
is also inconsistent with most of the research among the Croatian students where the students at all levels are equally (un)satisfied. Furthermore, the results of the research indicate the existence of a negative correlation between the students who chose this study as a second choice, and satisfaction with the study, but also that satisfaction with the study and satisfaction with the professors is closely related, which is in line with the expectations. Among the factors included in this research, satisfaction with the professors was proven to be the most important predictor of satisfaction with the study. Considering that such research projects are relatively rare in Croatia, the work also gives some potential theoretical starting points for future research of such relations.
Die Untersuchung wurde im Sommersemester des akademischen Jahres 2017/2018 unter Studenten der Abteilung für Lehrerbildung in Gospić, Universität Zadar, durchgeführt. Zweck dieser Untersuchung war, einen vollständigeren Einblick in die Zufriedenheit der Studenten mit dem Studium zu gewinnen, um rechtzeitig auf die negativen Einstellungen zu reagieren, und die Aufmerksamkeit auf die positiven Erfahrungen des Studiums zu richten oder als solche zusätzlich zu verbessern. Es stellte
sich heraus, dass die Studenten mit dem Studium überdurchschnittlich zufrieden sind, was hauptsächlich im Gegensatz zu den Ergebnissen anderer Untersuchungen unter kroatischen Studenten steht. Des Weiteren sind die Studenten des Diplomstudiums zufriedener als Studenten im Vordiplomstudium, was ebenfalls mit den meisten Erhebungen unter kroatischen Studenten nicht übereinstimmt, deren (Un)Zufriedenheit auf allen Stufen des Studiums ungefähr gleich ist. Die Forschungsergebnisse zeigen außerdem eine negative Korrelation zwischen denjenigen Studenten,
für die das entsprechende Studium die zweite Wahl war, und deren Zufriedenheit mit dem Studium. Ebenso geht hervor, dass Zufriedenheit mit dem Studium und Zufriedenheit mit dem Lehrpersonal eng verbunden sind, was auch den Erwartungen entspricht. Von den an der Erhebung einbezogenen Faktoren hat sich die Zufriedenheit mit den Lehrpersonen als wichtigster Prädiktor für die Zufriedenheit mit dem Studium herausgestellt. Angesichts der Tatsache, dass solche Forschungen in Kroatien relativ selten sind, bietet diese Arbeit auch potenzielle theoretische Ansatzpunkte für zukünftige Erforschungen dieser Beziehungen.
Nezadovoljstvo tjelesnim izgledom u razdoblju adolescencije rizični je čimbenik za razvoj poremećaja hranjenja, niskog samopouzdanja i depresije. Dosadašnja istraživanja ukazuju na zaštitnu ulogu ...obiteljske komunikacije i podrške spram nezadovoljstva tjelesnim izgledom. Međutim, manje je poznato kakav je odnos između zadovoljstva tjelesnim izgledom i komunikacije s roditeljima o seksualnosti. Postojeći uvidi o povezanosti između obiteljske komunikacije o seksualnosti i seksualnog zdravlja adolescenata temelje se na transverzalnim studijama. Cilj ove studije longitudinalna je analiza povezanosti između zadovoljstva tjelesnim izgledom i komunikacije s roditeljima o seksualnosti među adolescentima. Podaci su prikupljeni metodom ankete na panel-uzorku od 1 325 učenika i učenica iz 14 srednjih škola grada Rijeke i Opatije u četiri točke mjerenja u razdoblju od 18 mjeseci. U svrhu analize povezanosti relevantnih indikatora korištena je analitička metoda paralelnog modeliranja latentnih krivulja rasta koja omogućuje procjenu interindividualnih razlika temeljem individualnih promjena unutar pojedinaca u promatranom vremenskom razdoblju. Utvrđena je pozitivna povezanost između komunikacije s roditeljima o seksualnosti i stupnja zadovoljstva tjelesnim izgledom i u početnoj točki analize i tijekom vremena, ali samo kod adolescentica. Nalazi ovog rada mogu pomoći edukacijskim i javnozdravstvenim stručnjacima, ali i roditeljima, u unaprjeđivanju psihosocijalne dobrobiti adolescenata.
Spoznavanje Slovenije kot turistične destinacije je za italijanskega gosta neizogibno povezano s spoznavanjem gastronomije. Pri pripadnikih naroda, ki tako zavzeto goji kulturo hrane, je gastronomska ...ponudba v določenem okolju in času v mnogih primerih osnova za celovito dojemanje nekega območja. Dobra ponudba, primerno trženje in dopadljiva predstavitev tipičnih slovenskih jedi imajo pomembno vlogo pri spoznavanju narodne in kulturne dediščine, saj imajo moč širiti nova spoznanja o krajih in ljudeh, odpravljati predsodke in krepiti medkulturno sodelovanje. Prijaznost in strokovna usposobljenost osebja, poznavanje jezika ter civilizacijskih in kulturoloških navad in razlik pa so lahko tisti dejavniki, ki pomagajo uveljavljati lastne izdelke in storitve ter vzgajati in izobraževati uporabnika gostinskih in turističnih storitev.
Cilj je ovog istraživanja bio istražiti doprinos samooblikovanja posla zadovoljstvu poslom i zanesenosti na poslu te zadovoljstvu životom i psihološkom procvatu. U istraživanju je sudjelovalo ...275 zaposlenika (od kojih je 64,4 % žena) dobi od 20 do 53 godine (Mdob = 32,13 (7,21)). Rezultati su pokazali odredenost apsorpcije, uživanja i intrinzicne motivacije te zadovoljstva poslom pojedinim dimenzijama samooblikovanja posla, dok neke dimenzije samooblikovanja posla predvidaju i psihološki procvat te zadovoljstvo životom zaposlenika. Povecanje strukturnih resursa posla pokazalo se pozitivnom odrednicom svih promatranih pokazatelja poslovne i opce dobrobiti. Uz to, povecanje izazovnih zahtjeva posla pozitivno je predvidalo sve tri dimenzije zanesenosti na poslu. Smanjenje ometajucih zahtjeva posla negativno je predvidalo, dok je povecanje socijalnih resursa posla pozitivno predvidalo zadovoljstvo poslom te uživanje i intrinzicnu motivaciju. Kljucne rijeci: samooblikovanje posla, zadovoljstvo poslom, zanesenost na poslu, dobrobit The research aimed to examine the role of job crafting in job satisfaction, work-related flow, life satisfaction and flourishing. A total of 275 employees (of whom 64.4% were women), aged 20 to 53 (M.sub.age = 32.13 (7.21)), participated in the research. The results showed a determination of absorption, work enjoyment, intrinsic motivation and job satisfaction with certain job crafting dimensions, while some dimensions of job crafting also predicted flourishing and life satisfaction of employees. The increase in structural job resources proved to be a positive determinant of all observed indicators of job and general well-being. Also, an increase in challenging job demands positively predicted all three dimensions of work-related flow. A decrease in hindering job demands negatively predicted, while an increase in social job resources positively predicted job satisfaction and work enjoyment and intrinsic motivation. Keywords: job crafting, job satisfaction, work-related flow, well-being
Mjerenje kvalitete pružene skrbi neizostavan je dio upravljanja kvalitetom i koncepta njezinoga stalnog poboljšanja. Mjere iskustva pacijenta omogućavaju trajno i kontinuirano praćenje kvalitete ...budući da je iskustvo pacijenta kao dimenzija kvalitete skrbi zajedno s drugim dimenzijama kvalitete, kao što su učinkovitost i sigurnost skrbi, ključno za pružanje potpune slike kvalitete zdravstvene zaštite. Pacijenti koji se koriste uslugama fizioterapijske i rehabilitacijske skrbi imaju karakteristike koje ih razlikuju od karakteristika pacijenata u drugim sektorima, što zahtijeva specifično usmjeravanje razvoja pokazatelja kvalitete i modela mjerenja pacijentova iskustva. Cilj je ovoga rada predstaviti u literaturi dostupne mjerne instrumente za mjerenje iskustva pacijenata kao mjere ishoda u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi. Implementacija mjernih instrumenta o iskustvu pacijenta omogućuje praćenje i poboljšanje kvalitete, mjerenje i praćenje učinka svake organizacijske jedinice, identifikaciju čimbenika
koji se mogu koristiti za usporedbu kvalitete pružene skrbi između ustanova, kompleksniju i objektivniju procjenu ishoda rehabilitacije i poboljšanje učinkovitosti pružene skrbi. U Hrvatskoj trenutačno ne postoje objavljena istraživanja o mjerenju iskustva pacijenta u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi, stoga je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti svih dionika u procesu pružanja skrbi o važnosti mjerenja iskustva pacijenta i njegovom izravnom utjecaju na postizanje rehabilitacijskoga ishoda.
Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između varijabli doživljaja imidža fakulteta (DIF), zadovoljstva studijem (ZSS), radne angažiranosti studenata (RAS) i njihovih poželjnih (POPS) i nepoželjnih ...organizacijskih ponašanja (NOPS) da bi se provjerila njihova kružna djelovanja u akademskom okruženju radi mogućnosti postizanja (samo)održivosti visokoškolskih ustanova s obzirom na sve značajniju konkurenciju. Rezultati istraživanja su pokazali da je doživljaj dobrog imidža fakulteta značajan prediktor zadovoljstva, angažiranosti i poželjnih ponašanja studenata. Utvrđeno je da zadovoljstvo u okviru postavljenog modela direktno značajno ne doprinosi poželjnim ponašanjima, ali kad se promatra direktan odnos tih dviju varijabli, učinak je pozitivan. Također, rezultati pokazuju da radna angažiranost značajno učvršćuje vezu između zadovoljstva i poželjnih ponašanja, odnosno posreduje njihov odnos. Zadovoljstvo studijem se pokazalo kao značajan prediktor radne angažiranosti, a uz to je potvrđeno i da je radna angažiranost značajan prediktor poželjnih ponašanja, odnosno potiče njihovu učestalost te pri tome smanjuje učestalost nepoželjnih ponašanja u akademskom okruženju. S obzirom na ostala promatrana obilježja ispitanika (N=689), za odnos pojedinih varijabli utvrđene su razlike vezane uz spol i uz geografska obilježja, odnosno između studenta koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu i onih koji studiraju na ostalim sveučilištima u RH.
The aim of the study was to investigate the relationships between the variables of faculty image perception (FIP), students’ satisfaction with studies (SSS), students’ work engagement (SWE), their organizational citizenship behaviour (OCB) and counterproductive work behaviour (CWB), in order to verify their circular action in the academic environment, due to achieving the selfsustainability of universities regarding increasingly significant competition. The results of the study showed that the experience of good faculty image is a significant predictor of students’ satisfaction with studies satisfaction, work engagement and organizational citizenship behaviour. In addition, it was found that satisfaction with studies within the established model does not contribute significantly to organizational citizenship behaviour, however, when the direct relationship of these two variables is observed, the effect is positive. The results also show that students’ work engagement significantly strengthens the association between satisfaction and organizational behaviour, i.e., mediates their relationship. Satisfaction with studies was found to be a significant predictor of work engagement as it was also confirmed that work engagement is a significant predictor of organizational citizenship behaviour, i.e., promotes and reduces its frequency of counterproductive work behaviours of students in the academic environment. Considering the other observed characteristics of the respondents (N = 689), differences were found for the relationship of each variable in terms of gender and geographical characteristics between students studying at the University of Zagreb and those studying at other universities in RH.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u ciljnim orijentacijama, uvjerenju o djelovanju, emocijama postignuća, aspektima zadovoljstva te školskom uspjehu između učenika koji se ...školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke i učenika koji se školuju po redovnom programu te ispitati doprinos motivacijskih i emocionalnih čimbenika u objašnjenju zadovoljstva i školskog uspjeha učenika redovnih programa uz individualizirane postupke. U istraživanju je sudjelovalo 417 učenika koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke (27.1% djevojaka) te 448 učenika iz redovnih programa (27.9% djevojaka) odabranih metodom slučajnih brojeva iz slučajnog uzorka vodeći računa o razredu (sedmi i osmi razredi osnovne škole te prvi i drugi razredi srednje škole) i spolu. Učenici su ispunjavali upitnik ciljnih orijentacija, skalu uvjerenja o djelovanju, upitnik emocija postignuća te dali procjenu zadovoljstva životom, sobom kao učenikom i odnosima s drugim učenicima, a dali su i podatke o školskom uspjehu. Rezultati analize varijance pokazuju da učenici koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke u manjoj mjeri izražavaju ekstrinzičnu orijentaciju na učenje te u manjoj mjeri procjenjuju da imaju dovoljno sposobnosti za postizanje uspjeha u školi, a imaju i slabiji školski uspjeh te niže zadovoljstvo životom, zadovoljstvo sobom kao učenikom te zadovoljstvo odnosom s drugim učenicima. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da ciljne orijentacije, uvjerenja o djelovanju te emocije postignuća u većoj mjeri objašnjavaju zadovoljstvo sobom kao učenikom nego školski uspjeh. Pritom su se ciljne orijentacije pokazale važnijima za školski uspjeh (intrinzična i ekstrinzična orijentacija na učenje, izbjegavanje rada), a uvjerenja o djelovanju (procjena truda) za zadovoljstvo sobom kao učenikom.
The aim of this study was to examine whether achievement goal orientations, agency beliefs, achievement emotions, aspects of satisfaction, and academic achievements differ between students attending the regular individualised school programmes and those attending the regular programme, as well as to determine the contribution of motivational and emotional factors in explaining satisfaction and academic achievements of students attending the regular individualised school programme. The sample comprised of 417 students enrolled in a regular individualised school programme (27.1% girls) and a comparison group of 448 students enrolled in a regular programme (27.9% girls). The comparison group of students was selected from a random sample using the random number method, while taking grade (seventh and eighth grades of primary school, and first and second grades of secondary school) and gender into account. The students completed a Goal Orientation Questionnaire, the Agency Beliefs Scale, and an Achievement Emotions Questionnaire, assessed their satisfaction with life, with themselves as students, and with their relationships with other students, as well as provided information about their academic achievements. The results of a two-way analysis of variance indicate that students attending the regular individualised school programme have lower mastery-extrinsic orientation, tend to underestimate their ability to be successful in school, and record lower academic achievements, as well as lower satisfaction with life, with themselves as students, and with their relationships with other students. The findings of the hierarchical regression analyses demonstrate that goal orientations, agency beliefs, and achievement emotions explain satisfaction with oneself as a student to a larger extent than academic achievements. In this regard, goal orientations have proved to be more significant for academic achievement (mastery-intrinsic and mastery-extrinsic orientation, work avoidance), while agency beliefs (effort assessment) are more significant for satisfaction with oneself as a student.
Zadovoljstvo stanovanjem jedan je od pokazatelja kvalitete života koji utječe na sve aspekte životnih dimenzija, od fizičkih, ekonomskih, socijalnih do psiholoških. Zbog svoje kompleksnosti, ...stanovanje se smatra interdisciplinarnim područjem istraživanja, pa različite struke koriste različite pristupe, koncepte, modele i mjere. Da bi neko istraživanje o stanovanju moglo biti sveobuhvatno, nužno je dati teorijski okvir u njegovom proučavanju. U velikom broju znanstvenih radova, istraživanja i projekata, teorije stanovanja često su nepotpuno objašnjene. Na temelju proučene recentne literature ovaj rad donosi pregled i sintezu najčešće korištenih teorija o zadovoljstvu stanovanja na jednom mjestu. To su teorija stambenog zadovoljstva na kojoj počiva model zadovoljstva stanovanjem, a polazi od subjektivnih percepcija; teorija stambene prilagodbe kao najcitiranija teorija u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem; teorija stambene pokretljivosti koja poseban naglasak stavlja na stambeno okruženje kao važnog prediktora zadovoljstva stanovanjem; teorija formiranja impresija koja se upotrebljava pri ispitivanjima dojmova o fizičkim aspektima stambenog okoliša i fizičkoj strukturi zgrade/kuće; bihevioralna teorija kao najčešće korištena teorija u geografskom ispitivanju zadovoljstva stanovanjem; teorija hedonističkog ergometra kao najpoznatija teorija afektivnih iskustava; teorija aspiracijske spirale koja predviđa adaptacijske efekte; teorija troškova stanovanja koja zadovoljstvo stanovanjem povezuje s troškovima; funkcionalistička teorija koja je usmjerena ka društvenoj harmoniji; marksistička teorija prema kojoj svako biće ima pravo na adekvatno stanovanje neovisno o ekonomskom statusu i pozitivistička teorija stanovanja koja prednost daje objektivnom pristupu. Cilj pregleda navedenih teorija je njihovo sveobuhvatnije korištenje u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem od mikro do makro razine. U radu je objašnjen koncept zadovoljstva stanovanjem i kritički osvrt za navedene teorije te su objašnjene njihove prednosti i nedostaci u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem.
Subjektivna dobrobit često je ispitivan konstrukt u psihološkim istraživanjima, a njegova popularnost sve više raste tijekom posljednjih
tridesetak godina. Definira se kao spoj kognitivne evaluacije ...života i afektivnih tendencija. Međutim, u literaturi postoje određene nekonzistentnosti i razlike u njezinoj operacionalizaciji koje će se opisati u ovome radu. Nakon upoznavanja s konstruktom ovaj pregledni rad
fokusirat će se na dva osnovna cilja. Za početak, predstavit će se dosadašnja saznanja o izvorima individualnih razlika u subjektivnoj dobrobiti na temelju istraživanja koja su koristila bihevioralno-genetičku metodologiju. Rezultati tih studija upućuju na umjerenu heritabilnost subjektivne dobrobiti koja se kreće u rasponu od 30 do 40 %. Glavni fokus zatim će biti na prikazivanju povezanosti subjektivne dobrobiti s osobinama ličnosti. Prvo će se predstaviti nalazi istraživanja na razini fenotipske povezanosti koji ukazuju na snažnu povezanost subjektivne dobrobiti s neuroticizmom, ekstraverzijom te u nešto manjoj mjeri sa savjesnošću. Te fenotipske korelacije u konačnici će se protumačiti iz bihevioralno-genetičke perspektive, odnosno prikazom nalaza istraživanja koja su se bavila ispitivanjem etiologije koja stoji u podlozi navedenih korelacija. Istraživanja jasno
upućuju na preklapanje genske varijance između subjektivne dobrobiti i osobina ličnosti, a upitnim ostaje postoji li genski efekt subjektivne dobrobiti koji je nezavisan od ličnosti.
Subjective well-being is a construct that was examined within numerous psychological research and its popularity has been growing over the last
thirty years. It is defined as a combination of cognitive evaluation of
one’s life and affective tendencies. However, there are certain inconsistencies and differences in its operationalization in the literature, which will be discussed in this paper. After presenting the definition of subjective well-being, this paper will focus on two main goals. First will be presented findings about the sources of individual differences in subjective well-being, based on the studies that used a behavioural genetic methodology. Results of those studies suggest a moderate heritability of subjective well-being, ranging from 30-40%. Secondly, the main aim is to report the findings of the associations between subjective well-being and personality traits. Numerous studies indicate a strong phenotypic association of subjective well-being with neuroticism, extraversion, and, to a lesser extent, with conscientiousness. Finally, these phenotypic correlations will additionally be interpreted from a behavioural genetic perspective, i.e., with the presentation of studies that have examined the aetiology of these correlations. Namely, different studies showed that subjective well-being and personality share genetic variance but it is not yet clear whether there is a genetic effect of subjective well-being that is
independent of personality.
Svrha je rada utvrđivanje utjecaja pojedinih faza potrošačkog iskustva s izabranim kategorijama fizičkih proizvoda i usluga na zadovoljstvo životom. Ispituje se i utjecaj zadovoljstva s više područja ...života studenata na zadovoljstvo životom. Koristeći se deskriptivnom statistikom i regresijskom analizom, rezultat je istraživanja da potrošačka dobrobit, koja je ocijenjena tek nešto iznadprosječno, općenito nema važnosti na zadovoljstvo životom, dok osobni i obiteljski odnosi, slobodno vrijeme i obrazovanje imaju značajnijeg utjecaja. Navedeno može biti vezano uz posebnosti uzorka istraživanja, izbor istraživanih skupina proizvoda ili obilježja društveno-ekonomskog trenutka u Hrvatskoj. Istraživanjem se pridonosi razumijevanju utjecaja potrošačke dobrobiti na zadovoljstvo životom te upućuje na detaljnija istraživanja, posebno utjecaja faza održavanja i odlaganja proizvoda na zadovoljstvo životom koje su, glede učinka na okoliš, osobito značajne.
PDF
