Državne potpore podrazumijevaju dodjelu javnih sredstava u svrhu rasta, razvoja i jačanja konkurentnosti gospodarskih subjekata na globalnom tržištu. Politika državnih potpora u Republici Hrvatskoj ...provodi se temeljem unaprijed donesenih smjernica, u okviru zakonskih propisa na razini Europske unije. Predmet rada je utvrđivanje utjecaja državnih potpora na BDP i zaposlenost u Republici Hrvatskoj. Jednostavnom regresijskom analizom i korelacijom iznosa dodijeljenih sektorskih državnih potpora i horizontalnih državnih potpora dokazuje se značaj državnih potpora za zemlju članicu Europske unije, uz neophodnost ulaganja u horizontalne ciljeve te minimiziranje sektorskih (tzv. vertikalnih) državnih potpora.
Konkurentnost gradova u Hrvatskoj Braičić, Zdenko; Jukopila, Danijel; Šlezak, Hrvoje
Geoadria,
09/2022, Volume:
27, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su ...provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Već su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.
Značajne turbulencije globalnog gospodarstva u recentnom razdoblju su imale heterogene posljedice na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno je zaokupilo pažnju znanstvene zajednice, rezultirajući s ...promoviranjem koncepta rezilijentnosti kao sposobnosti određenog sustava u prilagodbi tijekom i nakon određenog negativnog šoka. Analiza rezilijentnosti tržišta rada na županijskoj razini u Republici Hrvatskoj obuhvatila je analizu otpornosti i oporavka navedenih tržišta i to kroz prizmu zaposlenosti, nezaposlenost i participacije. Empirijski rezultati su istaknuli Zadarsku županiju kao najrezistentnije regionalno tržište rada u RH. Ujedno je heterogenost preostalih rezultata upućivala na svu kompleksnost odnosa na tržištu rada, kao i jasnu potrebu za daljnjim istraživanjima.
Significant turbulences of the global economy in the recent period have had heterogeneous consequences at the local and regional level. This has been in focus of the scientific community, resulting in the promotion of the concept of resilience as the ability of a particular system to adapt during and after a particular negative shock. The analysis of labor market resilience at the county level in the Republic of Croatia included an analysis of the resistence and elasticity of these markets through the prism of employment, unemployment and participation. Empirical results highlighted Zadar County as the most resistant regional labor market in the Republic of Croatia. At the same time, the heterogeneity of the remaining results pointed to the complexity of labor market relations, as well as the clear need for further research.
The article examines different interpretations of "post-socialist/post-communist nostalgia" by comparing them with interpretations of "nostalgic feelings and practices" in Western Europe and the ...United States. Likewise, it compares statements about the past and present of work and employment that were recorded by researchers in Western Europe and the United States with those collected by TRANSWORK project researchers through extensive field research in Croatia. On the basis of this comparison, it suggests that a scientific interest in "nostalgia" in "Eastern European" countries – that is commonly interpreted as a desire to understand unexpected disappointment in life "after socialism" or, in just a few of the relevant scholarly articles, as an expression of a post-imperial symptom that uses nostalgia to Orientalize the European East – could also be seen as an effort in defending the neoliberal regime (of labor).
Cilj je rada utvrditi povezanost između rasta broja industrijskih robota i određenih karakteristika tržišta rada Europske unije s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju. Rezultati statističke ...analize pokazuju kako gustoća industrijskih robota (broj industrijskih robota na 10 000 zaposlenih) u prerađivačkoj industriji utječe na tržište rada Europske unije. Korelacijskom i regresijskom analizom prikazano je da povećanjem broja industrijskih robota u prerađivačkoj industriji Europske unije došlo do povećanja udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji Europske unije te kako je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji rastao tako je rastao i broj industrijskih robota. Također je prikazano da zemlje Europske unije s većom gustoćom industrijskih robota u prerađivačkoj industriji imaju i veće troškove za zaposlenike. Rezultati istraživanja potvrđuju glavnu hipotezu H0 koja ispituje postoji li statistički značajna povezanost između gustoće industrijskih robota u prerađivačkoj industriji Europske unije i udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji Europske unije. U svim zemljama Europske unije dolazi do rasta broja industrijskih robota i robotizacije te automatizacije mnogih radnih mjesta, stoga je nužno pripremiti tržište rada na izazove koje takvi trendovi nose. Doprinos rada očituje se u prikazu utjecaja porasta broja industrijskih robota na tržište rada s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju. Rezultati pokazuju utjecaj porasta broja industrijskih robota u prerađivačkoj industriji na udio zaposlenih u Europskoj uniji, na broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji te prikazuju povezanost gustoće industrijskih robota i prosječnih troškova za zaposlenike.
The aim of this study is to determine the correlation between the growth in the number of industrial robots and certain characteristics of the labor market of the European union, with special reference to the manufacturing industry. The results of the statistical analysis show how the density of industrial robots (number of robots per 10,000 employees) in the manufacturing sector affects the labor market of the European Union. Correlation and regression analysis showed that the increase in the number of industrial robots in the processing sector of the European Union led to an increase in the share of employees in the total population of the European Union, and that the number of employees in the processing sector grew as did the number of industrial robots. It is also shown that European Union countries with a larger number of industrial robots in the manufacturing sector also have higher costs for employees in the same. The results of the research confirm the main hypothesis H0 which examines whether there is a statistically significant correlation between the density of industrial robots in the European Union manufacturing sector and the share of employees in the total European Union population. In all countries of the European Union, the number of industrial robots is growing, as well as the robotization and automation of many jobs, and it is necessary to prepare the labor market for the challenges posed by such trends. The contribution of the study is reflected in the overview of the impact of the increase in the number of industrial robots on the labour market with special emphasis on the processing industry. The results show the influence of the increase in the number of industrial robots in the processing industry on the share of employees in the European Union, on the number of employees in the processing industry, and show the correlation between the density of industrial robots and average costs for employees.
Obiteljska politika u entitetima Bosne i Hercegovine (Federacija Bosne i Hercegovine i Republike Srpske) je nedosljedna, s različitim elementima raspršenim diljem različitih ministarstava i razina ...vlasti. Sustav nije sposoban odgovoriti na potrebe obitelji čime se povećavaju rodne nejednakosti na tražištu rada i unutar obitelji. Kao država koja stremi pridruživanju Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina, zajedno s drugim državama regije Zapadnog Balkana, sudjeluje u redovnim dijalozima o politikama s institucijama Europske unije. Posljednja procjena Europske komisije u pogledu Programa gospodarske reforme države identificirala je nisku zasposlenost žena kao jedan od glavnih izazova i neizravno zatražila da država razvije obiteljsku politiku usmjerenu na zapošljavanje. Analizirajući sustav obiteljske politike i nedavni razvoj mjera unutar njega, ovaj rad procjenjuje kapacitet države da reagira na preporuke i stvori uvjete za veću participaciju žena na tržištu rada. Pitanje je imaju li uvjetovanost i preporuke Europske unije potencijal za transformaciju sadašnjih mehanizama obiteljske politike u entitetima.
Small and medium sized-enterprises (SMEs) are often seen as a sector important for job creation. About 2/3 of the overall employment is provided by this sector, both in the EU and in the Republic of ...Serbia. There is evidence that SMEs are responsible for the most part of the net employment growth. The SMEs sector in Serbia is identified as sector which can absorb a part of the unemployment generated by the large scale enterprises’ (LSEs) restructuring and privatization. Today, the unemployment rate in Serbia is high above the average unemployment rate in the EU. The question is whether the SMEs sector can absorb that unemployment, or is this sector more influenced by the crisis, relative to the LSEs. The aim of this paper is to examine the employment contribution of the SMEs in the Republic of Serbia. Furthermore, the paper will deal with the impact of the crisis on the SMEs’ employment, efficiency and their investment activities. The problems that are identified by SMEs, and that lead to rising unemployment in this sector over the past few years will be considered and analyzed.
Mala i srednja preduzeća (MSP) se često vide kao sektor bitan za kreiranje novih radnih mesta. Ovaj sektor privrede obezbeđuje oko 2/3 svih radnih mesta, kako u Republici Srbiji, tako i u EU. Postoje empirijski dokazi da su mala i srednja preduzeća zaslužna za najveći deo rasta neto zaposlenosti. U Republici Srbiji se ova preduzeća vide kao preduzeća koja mogu da apsorbuju deo nezaposlenosti koja se restrukturiranjem i privatizacijom generiše u sektoru velikih preduzeća. Danas je stopa nezaposlenosti u Srbiji značajno veća od prosečne stope nezaposlenosti na nivou EU. Pitanje je da li sektor MSP može da apsorbuje ovu nezaposlenost, ili su ova preduzeća u većoj meri pogođena krizom, relativno prema velikim preduzećima. Rad ima za cilj da ispita doprinos malih i srednjih preduzeća zaposlenosti u Republici Srbiji. Takođe, u radu se istražuje uticaj krize na zaposlenost u ovom sektoru, na efikasnost i na nivo investicionih aktivnosti malih i srednjih preduzeća. Osnovni problemi za vlasnike malih i srednjih preduzeća koji vode rastućoj nezaposlenosti u ovom sektoru biće razmotreni i analizirani.
The negotiation act between Serbia and the European Union began on the basis of Article 49 of the EU Contract. The act and development of negotiations will be led by Serbia’s progress in the ...accession preparation, especially within the frame of economic and social convergence. The progress will be measured especially in meeting the Copenhagen criteria, as well as the requirements defined by the Stabilization and Association Agreement. Also, the accession implies accepting the institutional framework of the Union, known as acquis. Acquis special importance for Serbia as a candidate country have regarding economic issues and its jurisdiction. In this sense, it is of great importance to have an overview of facts presented in the paper, which relate to certain economic categories, primarily the movement of Gross domestic product and rate of (un)employment, as well as the steps that Serbia took on their way to the Union.
PDF
