UP - logo
E-resources
Full text
Peer reviewed Open access
  • Dizajn istraživanja mreža i...
    Pavlović, Damir

    Oeconomica Jadertina, 06/2024, Volume: 14, Issue: 1
    Journal Article, Web Resource

      The aim of this work is to make a critical analysis of research design in tourism with an emphasis on stakeholders in the destination network, which should result in finding the most optimal research and methodological model for the purpose of scientific and practical application in adaptable and efficient destination management. The paper considers a wide range/map of research design and approach in all phases of the research process: data collection and processing, and interpretation of the obtained results. Recommendations for finding an adequate methodological approach to research in tourism and tourist destinations were obtained by testing, that is, by projecting the specificity of the research process in tourism onto the general research matrix/paradigm represented by the successive gradation of research steps: context, paradigm, epistemology, general methodological orientation and applied concrete methods. The so-called method of chain referral proved to be the most effective in collecting data on the topological structure of the destination network of stakeholders. A hybrid explanatory sequential design in a combination of quantitative and qualitative methodological approach seems to be the most optimal and can be the most useful in researching the relationship between stakeholders in the management of a tourist destination. In previous research in the conceptual field of destination stakeholder networks, the proposed research model is not as specified and focused as in the case of this paper. management. However, there are also certain limitations of this work, which primarily refer to the need for multiple testing of the proposed research model on concrete case studies. Following the highlighted limitations in future research, it is recommended to test the proposed methodological approach and concept on case studies of two qualitatively different destination networks of stakeholders (e.g. coastal and continental) in Croatia to confirm its validity.   Cilj ovoga rada je provesti kritičku analizu dizajna istraživanja u turizmu s naglaskom na interesne dionike u destinacijskoj mreži, koja bi trebala rezultirati pronalaženjem optimalnoga istraživačkog i metodološkog modela u svrhu znanstvene i praktične primjene kod adaptabilnoga i učinkovitoga destinacijskog upravljanja. U radu se razmatra široka lepeza/mapa istraživačkoga dizajna i pristupa u svim fazama istraživačkoga procesa: prikupljanju i procesuiranju podataka te interpretaciji rezultata. Preporuke za pronalaženje adekvatnoga metodološkog pristupa istraživanja u turizmu i turističkoj destinaciji dobivene su testiranjem, odnosno projiciranjem specifičnosti istraživačkoga procesa u turizmu na opću istraživačku matricu/paradigmu predstavljenu sukcesivnom gradacijom istraživačkih koraka: konteksta, paradigme, epistemologije, opće metodološke orijentacije i primijenjenih konkretnih metoda. Metoda tzv. lančanoga referalnog upućivanja pokazala se najučinkovitijom u prikupljanju podataka o topološkoj strukturi destinacijske mreže dionika. Hibridni eksplanatorni sekvencijalni dizajn u kombinatorici kvantitativnoga i kvalitativnoga metodološkog pristupa čini se optimalnim i može biti najkorisniji u istraživanju odnosa među interesnim dionicima u upravljanju turističkom destinacijom. U dosadašnjim istraživanjima na konceptualnom području destinacijskih mreža dionika predloženi istraživački model nije specificiran i fokusiran kao u ovome radu. U ovome radu preporučeni i obrazloženi selektivni istraživački dizajn može bitno olakšati orijentaciju u istraživačkom pristupu budućim znanstvenicima i praktičarima destinacijskog upravljanja. Ograničenja ovoga rada odnose se na potrebu višestrukog testiranja predloženoga istraživačkog modela na konkretnim studijama slučaja. Slijedom tih ograničenja u budućim istraživanjima preporučuje se testirati predloženi metodološki pristup i koncept na studije slučaja dvjema kvalitativno različitim destinacijskim mrežama dionika (npr. primorskoj i kontinentalnoj) u Hrvatskoj za potvrdu njegove valjanosti.