Međunarodno poslovanje, kao ključni nositelj nacionalne konkurentnosti odnosi se na svaku situaciju u kojoj proizvodnja ili distribucija robe ili usluga prelazi državne granice, uz termin se lako vezuje globalizacija - pomak ka više međuovisnoj i integriranijoj globalnoj ekonomiji koja zapravo stvara veće mogućnosti za međunarodno poslovanje. Globalizacija kao takva se tako može odvijati u uvjetima tržišta, gdje trgovinske barijere padaju, a preferencije kupaca se mijenjaju. To se može vidjeti na primjerima proizvodnje, gdje tvrtka može lako nabavljati robu i usluge iz drugih zemalja. Dakle, vanjskotrgovinsko poslovanje obuhvaća čitav niz prekograničnih razmjena robe, usluga ili resursa između dvije ili više nacija. No, vanjskotrgovinsko poslovanje, bez obzira na globalizacijske napore, mogu poremetiti krize, koje opet zahtijevaju i poseban makroekonomski okvir, odnosno trgovinsku politiku kako bi se iz istih što bezbolnije izašlo. Gospodarska kriza izazvana korona virusom Covid-19 jedinstvena je u dosadašnjoj ekonomskoj povijesti po načinu i brzini nastanka, globalnom obuhvatu i posljedicama. Nesumnjivo je da će zbog jedinstvenog načina nastanka, mehanizama i dubokih posljedica, ova kriza biti veliki izazov za ekonomsku znanost i struku. U ovom radu dat ćemo pregled kako je COVID-19 kriza utjecala na međunarodno poslovanje i trgovinske politike.