U radu se analiziraju primjeri skulptura ikonografskog tipa Marije Pobjednice u gradovima tvrđavama na jugoistočnoj granici Habsburške Monarhije (Osijek, Petrovaradin, Alba Iulia) pri čemu se ukazuje na dosad neprepoznate primjere u Petrovaradinu i Albi Iuliji. Ikonografski tip Marije Pobjednice prikazuje zajednički trijumf Djevice Marije i njezinog Djeteta nad zlom, pri čemu aktivnu i odlučujuću ulogu ima Krist, prikazan kako križnim kopljem probada personifikaciju zla pod njihovim nogama. Motivacija za taj specifičan ikonografski izbor dovodi se u vezu s činjenicom smještaja u blizini habsburško-otomanske granice te tumači kao iskaz katoličke i habsburške pobjedničke retorike i propagande. Za pojedine se primjere iznosi pretpostavka o vjerojatnim utjecajima isusovaca, koji su bili među glavnim promicateljima tipa, na takav ikonografski izbor. Zaključno se prikazuju dva primjera kiparskih i slikarskih prikaza Marije Pobjednice na širemu pograničnom području (Požega, Valpovo).