U ovom radu istražena je učinkovitost hladne i tople (Soxhlet) ekstrakcije ulja iz suhe tvari liofiliziranih maslinovih tijesta (bez koštice i s košticom) te iz sjemenki ploda masline sorte Leccino. Istražen je i utjecaj ekstrakcije na sadržaj ukupnih fenolnih tvari i orto-difenola u dobivenim uljima. U maslinovim tijestima i sjemenkama određen je udio ukupnih fenola i antioksidacijski kapacitet (IC50). Hladna i topla ekstrakcija pokazale su se podjednako učinkovite u izdvajanju ulja iz liofiliziranih maslinovih tijesta, dok je topla ekstrakcija bila učinkovitija u izdvajanju ulja iz sjemenki. Maslinova tijesta bez koštice imala su najveći udio fenolnih tvari (12,9 mg g-1 s.t.) od tri ispitivana biljna materijala. Stoga su i ulja dobivena iz njih, osobito ona dobivena toplom ekstrakcijom, sadržavala najveće udjele ukupnih fenola (396,7 mg kg-1) i orto-difenola (206,3 mg kg-1). U odnosu na maslinova tijesta, sjemenke su imale statistički značajno niži udio ukupnih fenola te višestruko niži antioksidacijski kapacitet. Rezultati su potvrdili da se uklanjanjem koštice smanjuje negativni utjecaj peroksidaza iz sjemenki na fenolne tvari u tijestu i ulju, te upućuju da se primjenom tople ekstrakcije povećava topljivost fenolnih tvari iz biljnog materijala u ulju.