Kronična bubrežna bolest velik je javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Kronična bubrežna bolest definira se kao oštećenje bubrega ili smanjenje glomerularne filtracije < 60 ml/min/1.73 m2 u razdoblju dužem od tri mjeseca. Procjenjuje se da 19 milijuna odraslih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država ima kroničnu bubrežnu bolest. Za Hrvatsku još nemamo točnih podataka, ali na temelju podataka iz registra nadomještanja bubrežne funkcije Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i prevalencije i incidencije u drugim zemljama, procjenjuje se da kroničnu bubrežnu bolest ima 150.000 osoba. Dokazano je da je kronična bolest bubrega povezana s visokim rizikom od morbiditeta i mortaliteta. Kardiovaskularne komplikacije vodeći su uzrok smrti u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti, a rizik od kardiovaskularne smrtnosti raste s opadanjem bubrežne funkcije (10 – 30 puta je viši u bolesnika na dijalizi u odnosu na dobno, spolno i rasno podudarne kontrole). Tradicionalni kardiovaskularni čimbenici rizika imaju važnu ulogu u progresiji smanjenja glomerularne filtracije, no njima se u potpunosti ne može objasniti velika učestalost kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti. Netradicionalni čimbenici rizika pridonose stjecanju dodatnog rizika. Najučinkovitija strategija za smanjenje kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta kod kroničnih bubrežnih bolesnika bio bi probir osoba s blagim oštećenjem bubrežne funkcije. Prema smjernicama američke Nacionalne bubrežne zaklade za izračun procjene glomerularne filtracije, u odraslih se preporučuje Cockcroft-Gaultova i MDRD jednadžba, a u djece Schwartzova i Counahan-Barratova jednadžba. Terapijske smjernice za bolesnike s kroničnom bolesti bubrega i kardiovaskularnim čimbenicima rizika moraju biti ocijenjene u randomiziranim studijama, koje takve bolesnike često ne uključuju.