Članak upozorava na važnost usporednih istraživanja susjednih istraživačkih tradicija i proizvodnje znanja u etnološkoj znanosti. Kod razmatranja dodirnih točaka između slovenske i hrvatske etnologije, nude se dvije vrste usporedbi: prve u empirijskoj istraživačkoj praksi uvrštavamo u međukulturalne usporedbe, a druge su povezane s obrascima proizvodnje znanja i više se odnose na teorijsko-metodološka pitanja. Ilustrirane su u fragmentima u kratkom pregledu usporedno informiranih dodirnih točaka koje sežu više stoljeća u prošlost. Od razdoblja institucionalizacije slovenske i hrvatske etnologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća, međusobni kontakti bili su intenzivniji, a najsustavniji oblik postigli su tijekom nekoliko desetljeća suradnje u Slovensko-hrvatskim etnološkim paralelama (od 1981.). One su prikladno gledište i za pogled na paradigmatsku transformaciju obiju disciplina: krajem 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća obilježio ih je rastanak od kulturno-povijesnih studija narodne kulture, i od 90-ih godina do proširenja i diversifikacije (u problemskom i metodološkom pogledu) u dijalogu s antropološkim istraživanjima.