Među uzročnike oštećenja arhivskoga gradiva spadaju svijetlo, toplina, vlaga, kukci i glodavci, bakterije i plijesni te onečišćenje zraka. Zrak onečišćen raznim lebdećim česticama i plinovima ima veliki utjecaj na razgradnju kože, papira i drugih organskih materijala. Od lebdećih čestica najopasniji su teški metali koji su izuzetno abrazivni i mogu uvelike oštetiti površinu organskog materijala. Plinovi, zavisno da li su kiseli ili oksidirajući mogu ubrzati raspadanje organskog materijala ili ubrzati njegovo starenje. Među najštetnije plinove spadaju sumporov i dušikov dioksid, kao kiseli plinovi i ozon kao oksidirajući plin. Jedno od oštećenja na koži uzrokovano sumporovim dioksidom, iz kojeg uz prisustvo vlage nastaje sumporna kiselina, je takozvana razgradnja kiselošću, odnosno red rot.1 Kisela razgradnja je ireverzibilna razgradnja kože koja počinje s pretvaranjem površine kože u prah, dok u kasnijoj fazi dolazi do pojave nadražujućeg kiselog mirisa i potpunog raspadanja kože.2 Ne može se zaustaviti već samo usporiti raznim premazima i spremanjem knjiga zahvaćenih red-rot-om u bezkiselinske zaštitne kutije. Jedini način prevencije utjecaja onečišćenog zraka na arhivsku građu je ugradnja kvalitetne ventilacije i molekulske filtracije u spremišta arhivskoga gradiva. --- 1 Red rot – or acid decay, razgradnja uzrokovana kiselošću ili kisela razgradnja. Naziv dolazi iz toga što su kože u povijesti štavljene crvenkastim štavama podložnije ovom tipu raspada. Red rot može osim crvene biti i žute, narančaste, pa čak i tamno zelene boje. 2 Vidler, K. Care and Handling of Leather Bookbindings. Skripta s predavanja održanog u HDA 2010. Str. 2