Poveznice Vjenceslava Novaka s Češkom bile su višestruke, a najvažnija je njegovo češko porijeklo po ocu koji se iz Hradeca Králové doselio u Senj, a koje je vidljivo i u njegovom imenu koje je izvorno glasilo Václav, što je češki oblik imena Vjenceslav. Druga važna poveznica Novaka i Češke je činjenica da je od 1884. do 1887. studirao na Konzervatoriju u Pragu, što je očito imalo utjecaja na njegovo stvaralaštvo jer se radnja dva Novakova romana, Pavao Šegota (1888.) i Dva svijeta (1901.) djelomično odvija u Pragu. Novak u romanu Pavao Šegota prikazuje život nadarenoga seoskog mladića Pavla Šegote koji odlazi u Prag studirati prirodne znanosti te se ondje ženi Pražankom Lorom. Time Novak u hrvatsku književnost uvodi motiv ljubavne veze između hrvatskih studenata u Pragu i domaćih djevojaka. Čest motiv romana je češko pivo koje pridonosi dobrom raspoloženju među hrvatskim studentima, ali izaziva i svađe. Novak u ovom romanu donosi i opise Praga, posebno dijelova uz rijeku Vltavu. U romanu Dva svijeta glavni lik je Amadej Zlatanić, glazbeni genij iz maloga hrvatskog grada čiji talent otkriva mjesni glazbenik Čeh Jan Jahoda. Njegovom zaslugom Amadej odlazi na Konzervatorij u Prag. Novak time vjerojatno prvi u hrvatskoj književnosti piše o češkim glazbenicima doseljenima u Hrvatsku, a spominje i događaje u Češkoj 1848. Dokumentarno najvredniji dio romana je opis praizvedbe oratorija Stabat mater Antonína Dvořáka kojom je ravnao sam autor. Oba romana prevedena su na češki – Pavao Šegota 1925. pod naslovom Svět volá - moře čeká (Svijet zove – more čeka), a Dva svijeta 2015.