V razpravi so predstavljena in analizirana slovenska prostodostopna terminološka spletišča in spletne strani nekaterih terminoloških slovarskih projektov, ki se razlikujejo po številu virov oziroma strokovnih področij, zasnovi, številu avtorjev, obsežnosti itd. Glavni namen je bil ugotoviti možnosti predstavitve raznolikih terminoloških virov v novem terminološkem portalu, pri čemer je treba upoštevati, da imajo različni uporabniki terminologije različne potrebe. For many years, in language policy documents in Slovenia, the establishing of a terminology portal that would integrate all available terminological resources was planned. Therefore, we have analyzed freely accessible Slovenian terminological websites ( Terminologišče , Termania , Evroterm ) and individual specialized dictionary projects ( Islovar , EZS glosar , Slovar zavarovalnih izrazov ). These resources have different designs, one or more authors, various number of resources or subject fields, some of them contain definitions and equivalents, so the question arises on how to reasonably combine them in one place. It is very important to determine its primary addressee in the initial phase of planning of the portal since different terminology users (e.g. subject field experts, translators, proofreaders) have different needs. Therefore, it is very important to consider how to organize terminological resources and ensure their updating. We find the Croatian Terminology Portal (http://nazivlje.hr/) which offers a unique search engine for all terminological sources that are a part of larger groups, sufficiently transparent and user-friendly for that purpose. Već dugi niz godina u službenim dokumentima povezanim s jezičnom politikom u Sloveniji predviđa se postavljanje zajedničkoga terminološkog portala koji bi objedinio sve raspoložive terminološke izvore, pa smo stoga analizirali slobodno dostupne internetske stranice slovenske terminologije ( Terminologišče , Termania , Evroterm ) i pojedinih specijaliziranih rječnika (npr. Islovar , Rječnik EZS , Rječnik pojmova osiguranja ).Analizirani izvori međusobno se razlikuju dizajnom, brojem autora, izvorima ili tematskim područjima, neki od njih sadržavaju definicije i ekvivalente, pa se postavlja pitanje kako ih sve opravdano navesti na jednom mjestu. Veoma je važno već u početnoj fazi planiranja izrade portala odrediti ciljnoga korisnika jer različiti korisnici (npr. različiti stručnjaci, prevoditelji, lektori i drugi) imaju različite potrebe. To podrazumijeva važnost razmatranja načina organizacije terminoloških izvora i postupke njihova ažuriranja. Upravo stoga smatramo da je rješenje Hrvatskoga terminološkog portala (http://nazivlje.hr/) koje nudi zajedničku tražilicu za sve terminološke izvore, uvrštene u veće skupine i pregledno razvrstane u terminološke izvore, dovoljno transparentno i za tu svrhu prilagođeno korisniku.