Otok Lastovo tijekom proteklih stoljeća bio je zatvorena i izolirana cjelina. Institucija kumstva imala je integrativno značenje u takvoj zajednici i bila je oblik duhovnog srodstva sudionika u tako nastalome odnosu. Na temelju terenskog istraživanja u rujnu 2015. godine, autori propituju i analiziraju kako je institucija kumstva funkcionirala na otoku tijekom 19. i 20. stoljeća - izbor kuma, te značenje kumstva u svakodnevnu životu. Utvrđuje se da su demografske promjene i depopulacija više utjecali na višestoljetni oblik institucije kumstva i društvenu funkciju kumova nego zatvorenost otoka prema vanjskim utjecajima zbog stacionirane vojske. Smanjeni natalitet, zahtjevi za obrazovanjem izvan otoka i depopulacija utječu na objektivnu nemogućnost održavanja tradicije kumstva u dosadašnjim oblicima.