Potpuna komercijalizacija superproduktivnosti informacijskih tehnologija pretvara čovjeka u »trošak« napretka, obezvrjeđuje kreativnu snagu njegova duha, morala i etike. Stoga je predmet ovog istraživanja čovjek suočen sa sve većim etičkim rizicima uzrokovanim sve bržim procesima informatizacije i digitalizacije. Svrha rada je identificirati probleme etike i etičke rizike kao specifične i najznačajnije za digitalno društvo, pokazati glavne pristupe njihovom rješavanju. Identificirani su temeljni etički rizici digitalizacije: privatnost, inkluzivnost, sigurnost, povjerenje, pravda. Glavni pristup sprječavanju etičkih rizika digitalizacije je uspostava tehno-humanitarne ravnoteže ili razvoj odgovarajućih kulturnih regulatora (usredotočenost na čovjeka, prevladavanje digitalne nejednakosti) koji se suprotstavljaju rastu destruktivne moći novih tehnologija u odnosu na univerzalnu: ljudske vrijednosti i ljudskost. Metodološka osnova istraživanja bila je: etički diskurs konsekvencijalizma koji određuje glavni uvjet razvoja tehnologija za pronalaženje ravnoteže između rizika i koristi; kao i kulturno i filozofsko promišljanje. Teorijski zaključci sadržani u radu otvaraju nove mogućnosti znanosti da konkretizira praktične pristupe rješavanju etičkih problema i etičkih rizika ljudskog postojanja u eri digitalne transformacije kulture.