UP - logo
E-resources
Full text
Open access
  • Lotar, Martina; Kamenov, Željka; Lebedina-Manzoni, Marija

    Kriminologija & socijalna integracija, 12/2010, Volume: 18, Issue: 2
    Paper

    Stigmatizacija počinitelja kaznenih djela često uključuje ideju da su počinitelji ‘jednostavno loše osobe koje se ne mogu promijeniti’ te to može poticati razvoj kriminalnog identiteta osobe ili onemogućiti njegovo mijenjanje što dovodi do povratka kriminalnom životnom stilu nakon odsluženja kazne zatvora. Počinitelji kaznenih djela čine vrlo heterogenu skupinu s obzirom na kazneno djelo koje su počinili, njihov socioekonomski status, stupanj obrazovanja, dob, ali prije svega i s obzirom na spol. Za očekivati je da će percepcija muškaraca i žena koji su počinili kazneno djelo biti drugačija, a samim time će se razlikovati i stigmatizacija javnosti prema te dvije skupine počinitelja. Cilj ovog istraživanja je utvrditi postoje li razlike u stigmatizaciji osuđenih počinitelja kaznenih djela s obzirom na spol sudionika i počinitelja. U istraživanju je sudjelovalo 387 sudionika, od čega je 192 muškaraca i 195 žena. Polovica sudionika je kao objekt stigmatizacije procjenjivala muškarce koji su osuđeni za činjenje kaznenog djela (n=191), a druga polovica je procjenjivala žene koje su osuđene za kazneno djelo (n=196). Sudionici su ispunili skalu stavova prema muškim ili ženskim osuđenim počiniteljima kaznenih djela, listu za označavanje stereotipa, skalu socijalne distance te su odgovorili na pitanja kojima se ispituju sociodemografski podaci (spol, dob, stupanj obrazovanja, bračni status, veličina mjesta u kojem žive). Rezultati istraživanja pokazali su kako sudionici imaju pozitivnije stavove prema ženama koje su počinile kazneno djelo, njihovi stereotipi o ženama koje su počinile kazneno djelo su pozitivniji, a socijalna distanca sudionika prema počiniteljicama je manja u odnosu na počinitelje. Osim toga, muškarci imaju pozitivnije stavove prema počiniteljima kaznenih djela, bez obzira na spol, a njihova socijalna distanca prema počiniteljima je manja nego socijalna distanca žena. Ne postoji interakcija spola sudionika i spola počinitelja na stavove prema počiniteljima, na pozitivnost/negativnost stereotipa o počiniteljima, niti na socijalnu distancu.