Poslovna sposobnost svojstvo je koje nam omogućuje stvaranje pravnih učinaka u svakodnevnom životu. Osobama s intelektualnim teškoćama to je svojstvo pravno i faktički ograničeno. Cilj je ovog rada određivanje problematike s kojom se susreću osobe s intelektualnim teškoćama u postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti, odnosno analiza utjecaja odlučujućih čimbenika u postupku: posebnih skrbnika, sudskih vještaka i sudaca. Kako bi se dobio cjelovit uvid u navedenu problematiku, prvo je potrebno odrediti osnovne pojmove i razlike između pojedinih pojmova u vezi s kojima u praksi često zna biti zabluda. Za bolje razumijevanje uloge skrbnika u postupku nužno je dobiti uvid u institut skrbništva za punoljetne osobe, s posebnim naglaskom na skrbnike iz vlastite obitelji. Konačno, razmatraju se i pojedina potencijalna rješenja za poboljšanje položaja osoba s intelektualnim teškoćama u navedenim postupcima, što bi doprinijelo i poboljšanju kvalitete njihova života te općenito položaja u društvu. U radu se iznose i tumačenja autora koja se temelje na primjerima iz prakse, odnosno iskustvu stečenom radom s osobama s intelektualnim teškoćama, njihovim skrbnicima i obiteljima. Legal capacity is a quality that enables us to create legal ef fects in everyday life. For people with intellectual disabilities, this quality is legally and factually limited. This paper aims to determine the issues faced by persons with intellectual disabilities in proceedings for deprivation and restoration of legal capacity and analyses the impact of the main participants in the proceedings: special guardians, court experts, and judges. To get a complete insight into the above issues, it is first necessary to define the basic terms and concepts, as well as the dif ferences between individual terms which, in practice, of ten give rise to misconceptions. To better understand the role of guardians in the proceedings, it is necessary to gain insight into the institute of guardianship for adults, with special emphasis on family members acting as guardians. Finally, some potential solutions for improving the position of persons with intellectual disabilities in these procedures are considered, which could contribute to improving the quality of their lives and their position in society in general. The paper also presents the author’s interpretations based on practical examples from experience gained by working with people with intellectual disabilities, their guardians, and their families.