Autorica prezentira neke indikatore patrijarhalnosti na osnovi rezultata preglednog istraživanja (survey research) »Društvena struktura i kvaliteta života u periodu tranzicije«, kojeg su proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Centar za istraživanje tranzicije i civilnog društva. Podaci su prikupljeni metodom ankete na reprezentativnom uzorku punoljetnih stanovnika Republike Hrvatske, a u ovom se radu izlažu rezultati dobiveni od ispitanika koji žive u selu. Patrijarhalnost se motri na razini stavova i ponašanja, a operacionalizirana je na dimenzije: reprodukcija, moć, odnos privatnost-javnost, obavljanje poslova u domaćinstvu. Prvi, teorijski dio članka pojmovna je analiza patrijarhalnosti, temeljena na tekstovima autora moderne CF. Bacon, G. W. F. Hegel). Autorica pokazuje da se moderna ne suprotstavlja predmodernom patrijarhalizmu, nego ga implicitno ili eksplicitno afirmira. U tih, kao i u nekih drugih autora (V. St. Erlich, braća A. i S. Radić), prepoznaje se idealizirana slika patrijarhata u kojoj istaknuto mjesto zauzima vrijednost briga (o obitelji i državi), a subjekt je Veliki muškarac (otac obitelji, voda naroda ili bog). Gotovo identični nalazi proizlaze i iz interpretacije rezultata empirijskog istraživanja, uključujući i primjenu faktorske analize. Znatna većina ispitanika prihvaća i afirmira patrijarhalne vrijednosti, a utjecaj raznih nezavisnih varijabli najčešće je ispod razine statističke značajnosti. Stavovi koje ispitanici najviše prihvaćaju također ukazuju da je riječ o idealiziranoj slici patrijarhata u kojoj istaknuto mjesto zauzima Veliki otac, a stare se vrijednosti isprepliću s novom postmodernom vrijednošću - brigom. Temeljem rezultata, autorica ističe bitna svojstva patrijarhata: otpornost promjenama i sklonost prerušavanju. Za pretpostaviti je, a to navode i neke autorice postfeminizma, da ova svojstva patrijarhalnosti proizlaze iz njezine dubinske, podsvjesne i mitske razine.