Glavni teret reproduktivnih zadaća pada na žene, uključujući rizike za vlastito zdravlje i život, dok je rodna moć često centrirana kroz kontrolu nad reprodukcijom. Glavna prepreka tome jest patrijarhalni sustav koji subordinira žene kroz “javni” i “privatni” patrijarhat te upotrebu reproduktivnih tehnologija oblikovanih u sustavu “orodnjenih odnosa”, čime se povećava rizik reproduktivnog statusa žena. Najvažniji uvjet za poboljšanje toga statusa je rodna društvena jednakost. U Hrvatskoj se seksistički diskurs pokazuje kroz oblike tradicionalnog i modernog seksizma pri čemu su očekivanja od uloga žena u društvu svedena upravo na njihovu reproduktivnu funkciju. Strukturalne društvene prepreke koje se postavljaju ženama pred odluke o vlastitoj reprodukciji i okolnosti pod kojima žive, rade i brinu o djeci uvjetuju njihovu društvenu stigmatizaciju na više razina, što ima znatne učinke na njihove odluke o reprodukciji koje su za društvo i same žene od vitalnog interesa