Rad se bavi analizom međunarodnopravnog položaja ustaničkih kao i drugih, primjerice oslobodilačkih pokreta u suvremenom međunarodnom pravu, ali i pitanjima njihove odgovornosti za međunarodno protupravne čine, posebice u kontekstu tumačenja i primjene odredbi članka 10. stavaka 1. i 2. Nacrta članaka o odgovornosti država za međunarodno protupravne čine, koji je izradila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo 2001. godine. Pritom rad analizira primjenu navedenih odredbi u presudi Međunarodnog suda iz 2015. u sporu o primjeni Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida između Hrvatske i Srbije, razmatrajući moguće temelje međunarodnopravne odgovornosti za takve protupravne čine, počevši od “pripisivosti”, sukcesije odgovornosti sve do objektivne odgovornosti države u slučaju neuspjeha takva pokreta.